On kaže da je taj proces vidljiv kroz izdavanje (bugarskih) pasoša Makedoncima, koji se u najvećoj meri iskorišćavaju kako bi makedonski građani mogli nesmetano da rade na evropskom tržištu, s obzirom na to da je Bugarska država-članica EU.
Osvrćući se i na nedavni popis tj. rezultate popisa u susednoj Albaniji gde je praktično uhiljadostručen broj etničkih Bugara, zapravo na štetu etničkih Makedonaca u toj zemlji, Arnaudov kaže da Bugarska veoma vešto koristi “vakuum prostor” u procesu evropskih integracija Severne Makedonije za instrumentalizaciju, a radi ostvarivanja svojih nacionalnih interesa.
“Tu se radi o tezi da ne postoji makedonska nacija i makedonski jezik, da je reč o bugarskom dijalektu i građanima Severne Makedonije koji još nisu spoznali svoju nacionalnu pripadnost usled, kako oni tvrde, falsifikovanja istorijskih činjenica od strane vlasti u bivšoj jugoslovenskoj federaciji. Zapravo Bugarska radi ono što je suštinska suprotnost vrednostima Evropske unije kao takve, a u Briselu niko se ne interesuje za to pitanje, osim male grupe marginalizovanih evropskih čelnika koji su svesni svega toga”, ističe naš sagovornik koji navodi da Bugarska “apsolutno zloupotrebljava svoju poziciju članstva u Evropskoj uniji”.
Objašnjava dvoseklost bugarske politike:
“S jedne strane nudi putne isprave etničkim Makedoncima pod uslovom da se pismeno izjasne kao Bugari, s druge, vrši konstantan pritisak na makedonske i albanske vlasti da prihvate njihovu tezu da u Severnoj Makedoniji i Albaniji živi značajan broj pripadnika bugarske nacije, što je u suštini jedna velika laž. Ako je tako, zašto u tim delovima Albanije postoje makedonske škole, a ne bugarske? Ako je tako, zašto u tim delovima Albanije postoje stranke sa pridevom ‘makedonska’ u nazivu, umesto bugarska?” otvoreno pita Arnaudov, dodajući da ovakav trend “apsolutno negativno utiče na atraktivnost same Evropske unije u Severnoj Makedoniji”.
Kako kaže, time se kreira animozitet makedonske nacije prema učlanjenju “jer je prvo bio uslov promeniti ime, uz objašnjenje da niko ne spori makedonsku naciju i jezik, da bi se potom došlo do ovoga, da Bugarska koristi sve mehanizme suprotne principima, standardima i vrednostima EU kako bi uslovila pre svega makedonski put ka EU, a potom i albanski”.
Prema njegovim rečima, Brisel, kako se čini, uopšte ne prepoznaje novonastale geopolitičke okolnosti, ukoliko dopušta da zvanična Sofija takvim mehanizmima ugrožava ne samo percepciju same Unije kod makedonskih građana, već i da direktno nanosi štetu Evropskoj uniji u celini, kao jedan od takmičara koji pretenduje da plasira svoje interese u ovom delu Evrope.
“Oglušavanja od strane Brisela kada je reč o makedonskom nacionalnom pitanju u datim geopolitičkim okolnostima nanosi višestruku štetu jer povećava kapacitete za regionalne tenzije, udaljava Evropsku uniju kao takvu u očima običnih građana i čini je za nepoželjnog partnera za ovdašnje političke činioce usled ispostavljanja liste nesagledivih uslovljavanja u svakom domenu”, zaključuje Arnaudov.
Simptom/M. M.