Subota, 19. april 2025.
Simptom... jer to tražite!

Forbes: Šta muči Kontrolu letenja: Rukovodstvo i zaposleni u “klinču”

Foto: Milica Paunović
Društvo Srbija 16. oktobar 2024. 10:03
Podeli:

BEOGRAD, 16.oktobra – Kontrola letenja Srbije i Crne Gore SMATSA ove godine je oborila neke rekorde. Samo u jednom danu, 13. jula, ispratili su 4.095 letova u našem vazdušnom prostoru. To je najveći broj preleta od kako pružaju takvu uslugu. Tih nedelja oblasna kontrola letenja Beograd se našla u prvih 10 oblasnih kontrola u Evropi po broju operacija. Kontroli letenja, međutim, ovo nije najuspešnija godina.

Vlada Srbije tek je u septembru usvojila finansijski plan ove institucije, što znači da je dotle bila u režimu „privremenog finansiranja“. Prošle nedelje od Sindikata kontrole letenja se čulo da je menadžment odbio da započne pregovore o zaključenju novog kolektivnog ugovora. Jednostavno su produžili – stari. I to bez pristanka najbrojnijeg sindikata. Zaposleni zato od Vlade traže da hitno reaguje.

Sindikat kontrole letenja juče je zakazao štrajk upozorenja. U subotu, 26. oktobra, od 17 do 18 časova, obezbediće minimum procesa rada. Zaposleni traže započinjanje pregovora radi zaključivanja novog Kolektivnog ugovora, kao i poštovanje i primene Finansijskog plana SMATSA za 2024. godinu. Zahteva se i uvećanje prihoda SMATSA od rutnih naknada u 2025. godini za najmanje 12 odsto.

Otkazali obuke
Kako Forbes Srbija nezvanično saznaje, kolektivni ugovor je samo jedan od problema i povoda za podele unutar ove institucije. Kontrolori vazdušnog prostora upozoravaju da su ove godine izostale važne obuke, ali i da je povećanje plata nepravedno planirano.

Zaposleni u SMATSA uverava nas da je za budućnost Kontrole važno ulaganje i planiranje ljudskih resursa, planiranje i realizacija ključnih investicionih projekata i formiranje troškovne baze na Proširenom komitetu EUROCONTROL radi optimalne cene usluge. Ništa od toga, kako tvrdi, ne ide najbolje.

„Prosek godina rukovodstva je frapantno visok, na čelu sa direktorom koji ulazi u 69. godinu. Plan ljudskih resursa koji podrazumeva plan regrutacije, obuka i usavršavanja zaposlenih ne postoji. Najmlađi čekaju i po 10-15 godina da dobiju priliku za neki vid usavršavanja“, tvrdi naš izvor.

Prema njegovim rečima, SMATSA je u septembru otkazala sve planirane obuke u EUROCONTROL-u do kraja godine.

„Ovim je pokazana nesposobnost i neodgovornost prema zaposlenima, Kontrola je dospela na crnu listu samog EUROCONTROL-a. Za navedene obuke postoji međunarodno interesovanje, a mi smo ih otkazali nedovoljno unapred da bi se obezbedile zamene“, dodaje naš izvor.

 
Nadzornom odboru i Skupštini dvocifreno povećanje

SMATSA može da se pohvali najvećim rastom vazdušnog saobraćaja na nivou Evrope i bezbednošću i efikasnošću usluge. Nivo planiranog povećanja plata, međutim, na vrh nije stavio kontrolore letenja i vazduhoplovno-tehničko osoblje.

„Na stranama 56 i 57 finansijkog plana za ovu godinu se može videti da je rast prosečne zarade starozaposlenih 7,7 odsto. Kontrolori letenja imaju najmanji rast zarade u firmi i on iznosi manje od šest odsto. Neto zarada je ostala gotovo nepromenjena“, ističe zaposleni u SMATSA. „Na stranama 59 i 60 se može videti da je rast prosečne naknade članova Nadzornog odbora i Skupštine SMATSA 15,6 odsto, odnosno 25,8 odsto“.

Zaposleni tvrdi da je rukovodstvo naznačilo sindikatima da neće biti uvećanja zarada kontrolora letenja naredne godine.

„Da stvar bude apsurdnija, ovakvo planiranje troškovne baze naštetiće osnivačima, odnosno Srbiji i Crnoj Gori. Zarade predstavljaju najveću i najlakše odbranjivu stavku u troškovnoj bazi pružaoca usluga kontrole letenja na nivou Evrope. Neopravdanom stagnacijom zarada, SMATSA će izgubiti više miliona evra prihoda, što direktno šteti BDP-u i budžetu države Osnivača, jer ovi prihodi najvećim delom dolaze iz inostrastva od prevoznika“, tvrdi naš izvor.

Zaposleni tako ne isključuju ni mogućnost štrajka.

SMATSA: Spremni smo za pregovore o kolektivnom ugovoru

Kontrola letenja Srbije i Crne Gore saopštila je juče da su optužbe Sindikata Kontrole letenja na račun kompanije i rukovodstva „besmislene i tendenciozne“.

„Netačne su tvrdnje Sindikata Kontrole letenja da je rukovodstvo SMATSA odbilo vođenje pregovora o zaključivanju novog Kolektivnog ugovora“, navedeno je u saopštenju

Izrazili su spremnost SMATSA kao poslodavca da te pregovore otpočne bez odlaganja, a u skladu sa propisima država koje su osnivači SMATSA.

„Kolektivni ugovor, čija je primena u septembru 2024. godine produžena, nije ni na jedan način umanjio dosadašnja prava zaposlenih, a pogotovo nije usmeren protiv interesa Republike Srbije, kako to navodi Sindikat Kontrole letenja. Prava iz postojećeg Kolektivnog ugovora ostvaruju podjednako, kako zaposleni koji su članovi Sindikata Kongtrole letenja, tako i zaposleni koji su članovi drugog reprezentativnog sindikata – Nezavisnog sindikata Kontrole letenja“, navedeno je u saopštenju.

Naglašeno je da u skladu sa odredbama Zakona o radu, prava iz Kolektivnog ugovora ostvaruju i svi ostali zaposleni u SMATSA koji nisu članovi nijednog sindikata.

Dodaje se da je zahtev Sindikata Kontrole letenje za uvećanje troškovne baze za najmanje 12 odsto u odnosu na 2024. godinu „tema koja ni u jednoj državi sveta nije predmet kolektivnog pregovaranja i ne obuhvata sindikalnu borbu za prava zaposlenih, već predstavlja direktno mešanje u vođenje poslovne politike privrenog društva SMATSA i ostvarivanje javnog interesa u oblasti vazdušnog saobraćaja država osnivača“.

Objašnjeno je da prilikom planiranja troškova poslovanja za narednu finansijsku godinu, rukovodstvo SMATSA dosledno primenjuje odredbe međunarodnih i nacionalnih propisa.

Finansiraju se od naknada
SMATSA se finansira od rutnih i terminalnih naknada. Za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti ne koristi sredstva iz budžeta Republike Srbije, već ih obezbeđuju samostalno. Finansijki izveštaj za 2023. godinu pokazuje da su prihodi od prodaje iznosili 13,8 milijardi dinara. Troškovi zarada i ličnih primanja oko 8,1 milijardi dinara. Ukupni prihodi, vidi se u Informatoru o radu, iznosili su 14,2 milijarde dinara, a ukupni rashodi 12,7 milijardi.

Beleže visok procenat naplate rutnih naknada – 98 odsto, dok je procenat naplate potraživanja od terminalne usluge 97 odsto. Treba imati u vidu da u momentu sastavljanja izveštaja još nisu prispele decembarske fakture za prihode od usluge na terminalima.

Koeficijent zaduženosti je oko 41 odsto, pokazuju napomene uz finansijski izveštaj za 2023. godinu. To znači da je u svakom dinaru raspoloživih sredstava – 0,41 dinar pozajmljenih izvora.

Simptom/Forbes

Autorski tekstovi Simptoma podležu pravilima o navođenju izvora; tekst se može uz gorepomenuto u celini ili delovima preuzimati.
0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments
Copyright 2024