Ponedeljak, 18. maj 2026.
potražite Simptom...

Kardinali počinju da biraju novog papu na najvećoj konklavi ikada

Foto: https://www.vaticannews.va/
Društvo Svet 7. maj 2025. 09:10
Podeli:

VATIKAN/BEOGRAD – Katolički kardinali iz celog sveta počeće danas popodne da glasaju za novog papu ispod Mikelanđelove freske „Poslednji sud“ na tavanici Sikstinske kapele, u, kako se veruje, najvećem i verovatno najnepredvidljivijoj konklavi do sada, piše Gardijan.

Jedno od nasleđa pape Franje, koji je preminuo prošlog meseca u 88. godini, jeste što je iza sebe ostavio veoma raznolik, ali i podeljen kolegijum kardinala – neke u skladu s progresivnom crkvom koju je promovisao, a druge koji žele da ponište njegove promene i vrate vreme unazad.

Ukupno 133 kardinala sa pravom glasa upoznavali su se međusobno i delili vizije o budućnosti crkve tokom svakodnevnih sastanaka pre konklave, koji su počeli 28. aprila.

Ipak, težinu zadatka najbolje je sumirao Ignatius Suharjo Hardjoatmodjo, nadbiskup Džakarte, koji je poslednji stigao u Rim i u ponedeljak pokušavao da nadoknadi propušteno.

„Mnogo je konfuzije“, rekao je novinarima nakon što je saslušao govore 50 kardinala. „Čuli smo mnogo različitih mišljenja, nije lako izvući zaključke“.

Kardinali su se poslednji put sastali u utorak ujutru, pre nego što su se preselili u svoje smeštaje u Kući Svete Marije (Casa Santa Maria), gde će morati da predaju svoje mobilne telefone i ostanu izolovani od spoljnog sveta sve dok ne izaberu novog papu, napuštajući zgradu samo za vožnju autobusom između pansiona i Sikstinske kapele.

Kardinali polažu zakletvu na tajnost, kao i svi pripadnici osoblja Vatikana koji im pomažu — od kuvara i čistača do vozača i medicinskog osoblja.

Svakog dana održavaju se dve runde glasanja – jedna ujutru i jedna popodne. Dim se ispušta iz dimnjaka postavljenog na vrhu Sikstinske kapele na kraju svake runde – ako je crn, to znači da izbor nije doneo odluku ako je beo, to znači da je novi papa izabran. Ako se izbori oduže, kardinali će uzeti dan pauze za razmišljanje nakon tri puna dana glasanja.

Spekulacije o tome ko će naslediti papu Franju bile su prisutne i pre njegove smrti, a sa svakim danom lista potencijalnih kandidata za papu – tzv. papabili – sve je duža i sada broji više od 20 imena.

U poslednjim danima, u prvi plan se pojavio Robert Prevost, umereni kardinal iz Sjedinjenih Američkih Država, poznat po svom „čvrstom rasuđivanju i izraženoj sposobnosti slušanja“, prema katoličkom listu Crux.

Prevost je, čini se, potisnuo u drugi plan još jednog umerenog favorita, Pjetra Parolina, državnog sekretara Vatikana, koji se smatra izuzetnim diplomatom, ali možda previše dosadnim da bi predvodio 1,4 milijarde katolika širom sveta.

Još jedan favorit je Luis Antonio Tagle, reformista sa Filipina, poznat pod nadimkom „azijski Franja“. Međutim, zajedno sa Parolinom, kritikovan je zbog lošeg postupanja u slučajevima seksualnog zlostavljanja dece od strane sveštenika.

Pored Taglea, u progresivni tabor spadaju i italijanski kardinali Mateo Zupi i Pierbatista Pizabala, mirotvorac koji godinama živi u Jerusalimu, kao i Žan-Klod Helerik iz Luksemburga, Timoti Redklif iz Velike Britanije i Majkl Černi iz Kanade.

Na tradicionalističkoj strani su Peter Erdo iz Mađarske i Robert Sara, kardinal iz Gvineje koji je kritikovao papinstvo Franje.

Iako nisu među vodećim kandidatima, među onima koji lobiraju za konzervativnog naslednika nalaze se Rejmond Berk, američki biskup koji podržava Donalda Trampa, i Gerhard Miler iz Nemačke, koji je upozorio da bi crkva mogla da se podeli ako ne bude izabran pravoverni papa.

Ali, kako kaže stara izreka o izboru pape: „Ko uđe u konklavu kao papa, izađe iz nje kao kardinal“, retko koji favorit na početku procesa izdrži sve krugove glasanja. Klasičan primer toga je Horhe Mario Bergoljo, koji 2013. godine nije važio za ozbiljnog kandidata, ali je na kraju konklave postao papa Franjo.

Jedna stvar oko koje su se kardinali činili složni uoči konklave jeste potreba da novi papa bude sposoban da „bude most i vodič za dezorijentisano čovečanstvo obeleženo krizom svetskog poretka“, dok su istovremeno potvrdili svoju posvećenost da „podrže novog papu“, rekao je jedan zvaničnik Vatikana na brifingu za medije u ponedeljak.

„Ovi ljudi vere ulaze u konklavu verujući da je Bog već izabrao sledećeg papu,“ rekla je Andrea Vrede, vatikanska dopisnica za NOS, holandsku javnu radio-televiziju.

„Sada treba da otkriju ko je taj izbor. To je nepredvidivo jer ima mnogo novih elektora koji se međusobno ne poznaju dobro, pošto Franja nikada nije organizovao sastanke kardinala, pa nikada nisu bili pozivani da asistiraju ili savetuju papu. Tako da se svi, bilo da su skroz levo ili skroz desno, slažu u jednoj stvari: žele veće učešće u upravljanju kod sledećeg pape.“

Još nešto oko čega izgleda da postoji opšti konsenzus jeste da konklava mora biti kratka, verovatno da ne traje duže od tri do četiri dana.

„Mislim da već imaju nekoga na umu,“ rekla je Severina Bartonitšek, vatikanska dopisnica nemačke katoličke novinske agencije KNA.

„Glavni zadatak novog pape biće da ujedini crkvu. To je uvek zadatak svakog pontifika, ali će za sledećeg papu to biti posebno ključno. Da, moraće da se bavi evangelizacijom, ali i pitanjima kao što su slučajevi zlostavljanja. Potreban nam je papa koji se neće bojati da se uhvati u koštac sa tim problemom.“

Simptom/Danas

0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments
Copyright 2024