Osim što će ovaj samit biti još jedna prilika da se čuju reči podrške Evropske unije Ukrajini, jer će njemu prisustvovati i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, i toga da zemlje Zapadnog Balkana još jednom vide svoje perspektive za članstvo, značajna je činjenica i što se skup održava baš u Velikoj Britaniji i to u jeku političkih promena u zemlji, pa se na ovaj samit gleda i kao na svojevrsnu prekretnicu u odnosima Brisela i Londona.
Kako piše Guardian, kao domaćin, Starmer će se obratiti na otvaranju plenarne sednice, koja će se održati u jednoj od sala Blenhaim palate, rodnog mesta Vinstona Čerčila. Očekuje se da će naglasiti posvećenost Velike Britanije Ukrajini i Zelenskom i da resetuje odnose zemlje sa EU nakon Bregzita.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je u palatu Blenim u Vudstoku, nadomak Londona, gde se danas održava četvrti po redu Samit Evropske političke zajednice. Njega je dočekao domaćin samita premijer Velike Britanije i Severne Irske Kir Starmer, a ovo će biti najveći skup evropskih lidera u poslednjih nekoliko godina.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao, dolazećina samit Evropske političke zajednice u Londonu da je sve o čemu će se govoriti važno za Srbiju.
“Da vidimo ša je to za nas od presudnog zanačaja, pre svega da sačuvamo mir i da vidimo kako da uvećamo ekonomiju. To je od ključnog značaja”, rekao je Vučić.
Kaže da njegova očekivanja o svemu drugom nisu prevelika i da da se nada da će uspeti bar da kaže da je potrebno više racionalnog pristupa i da je važan mir.
“Mnogi to ne vide i misle da je potrebno da rat traje do potpunog poraza nekog drugog. To nanosi štetu svima u Evropi”, rekao je Vučić.
Dodao je da će to biti pozicija Srbije – mir i ekonomski napredak, i da će u skladu sa tim da se ponaša.
Šta je Evropska politička zajednica?
Podsetimo, Evropska politička zajednica je osmišljena kako bi se ojačale veze između lidera EU i zemalja van Unije, a ovo je četvrti njen samit. Ideja je potekla od francuskog predsednika Emanuela Makrona, koji je nastojao da stvori širi krug evropskih saveznika u različitim sferama. Osim Velike Britanije, pozvani su i Norveška, Island, Gruzija, zemlje Zapadnog Balkana, kao i Turska, mada turski predsednik Redžep Tajip Erdogan nije prisustvovao prethodnim sastancima.
Ovog puta, samitu neće prisustvovati ni predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, piše Politico. Ona će ostati u Strazburu, gde je u toku sednica Evropskog parlamenta na kojoj se bira novo evropsko rukovodstvo, a danas bi zapravo trebalo da se glasa o njenom drugom mandatu.
Prvi put će, međutim, samitu prisustvovati i predstavnici NATO, OEBS i Saveta Evrope.
Šta se može očekivati od samita?
Nekadašnja ambasadorka Srbije u Velikoj Britaniji Aleksandra Joksimović istakla je da je forum zasnovan na ideji francuskog predsednika Emanuela Makrona do sada pokazao promenljiv učinak.
“Posle uspešnog inicijalnog samita u Pragu, održana su dva samita bez značajnijih rezultata”, ocenila je Joksimović i istakla da je to bilo posebno uočljivo na samitu u Španiji.
Ona je dodala da je u Španiji bio prisutan manji broj lidera i da je čak i sama zaključna konferencija za štampu izostala.
Na pitanje šta se može očekivati od četvrtog samita i kakve rezultate može postići, Joksimović naglašava da treba biti oprezan u davanju ocena o krajnjim dometima i očekivanjima, jer ni ovog puta nije predviđena zaključna konferencija za štampu na kojoj bi bili prezentovani rezultati.
“Ali činjenica je da se lideri okupljaju posle nekoliko važnih izbora u EU i državama članicama, iz kojih su lideri i vlade dve ključne zemlje EU, Nemačke i Francuske, izašli značajno oslabljeni. Biće to važan signal postojanja svesti o potrebi zajedničkog delovanja Evrope, koje se može ojačati u izazovnim vremenima”, ocenila je Joksimović za Tanjug.
Ona je istakla da postoji mnogo tema koje opterećuju evropski kontinent, a koje zahtevaju stalnu i intenzivnu debatu.
“Da li će relativno neformalni forum, bez čvrstih struktura, sekretarijata i konkretnije forme, sa velikim brojem aktera, uspeti da postigne saglasnost oko konkretnih pitanja, ostaje nejasno”, rekla je Joksimović.
A šta da očekuje Srbija?
Joksimović kaže da je veoma značajno što će na četvrtom samitu Evropske političke zajednice u Londonu Srbija biti predstavljena na najvišem nivou i što će moći da pruži aktivan doprinos zajedničkom radu na evropskoj budućnosti.
“Kao zemlja kandidat za članstvo u EU značajno je dati aktivan doprinos zajedničkom radu na evropskoj budućnosti i bezbednosti. Biće to prilika za veliki broj susreta predsednika Vučića sa evropskim liderima na marginama samita, kao i šansa za bliže upoznavanje sa britanskim premijerom i novoformiranom vladom”, rekla je Joksimović.
Kako je saopšteno iz Vučićevog kabineta, učesnici samita razgovaraće o unapređenju bilateralnih i multilateralnih odnosa u cilju jačanja bezbednosti i stabilnosti, kao i o energetici i migracijama na evropskom kontinentu.
Tokom samita, Vučić će učestvovaće na okruglom stolu na temu “Odbrana i obezbeđivanje demokratije”, a planiran je i niz bilateralnih susreta sa evropskim zvaničnicima, među kojima su predsednik Republike Francuske Emanuel Makron i predsednik Vlade Kraljevine Holandije Dik Šof.
Kako je za RTS rekao Strahinja Subotić iz Centra za evropske politike, odnos prema Srbiji, tokom rata u Ukrajini, ostaje isti. Očekuje se da se uskladi sa spoljnom i bezbednosnom politikom Unije.
“Učešćem u političkoj zajednici Srbija može da pokaže da je spremna da učestvuje u ključnim političkim diskusijama u EU, odnosno na forumu, čiji je glavni cilj da pronađe rešenje za rat u Ukrajini, ali i da adresira druge probleme, kao što su pitanje energetike i migracije. Ukratko, ovo nije zamena za proširenje i dobro je što Srbija u njoj učestvuje”, ističe Subotić.
Palata Blenhaim, gde se održava samit, nalazi se u Vudstoku (Oksfordšir) i u njoj je 30. novembra 1874. rođen Vinston Čerčil.
Palata je kao izuzetno delo barokne arhitekture pod zaštitom Uneska, a prvobitno je sagrađena kao poklon kraljice Ane Džonu Čerčilu, prvom vojvodi od Marlboroa, u znak zahvalnosti za njegovu pobedu u bici kod Blenhajma 13. avgusta 1704.
Euronews Srbija/Tanjug/Guardian/Politico/RTS