Ove godine Ramazan počinje u subotu 01. marta i traje 29 dana. Službeno, Ramazan počinje prethodne večeri nakon zalaska sunca kada počinje novi dan po islamskom kalendaru, odnosno 28. februara.
Ramazan je jedan od posebnih meseci u islamu. Jedna od pet osnovnih dužnosti svakog muslimana je i post koje se sprovodi u ovom mesecu.
Tokom trideset dana Ramazana muslimani moraju da se uzdržavaju od hrane, pića i polnog kontakta, i to od zore pa do zalaska sunca.
Po isteku ovog meseca sledi mesec ševal. Prva tri dana tog meseca je jedan od dva praznika u Islamu, Ramazanski bajram (1., 2. i 3. dan u mesecu). Njime se obeležava kraj posta.
Muslimani u Srbiji obično čestitaju Ramazanski bajram rečima: Bajram-šerif mubarek olsun, što u prevodu znači: „Neka je plemeniti Bajram blagoslovljen“, a odgovara se: „Allah razi olsun“, što u prevodu znači: „Neka je Bog zadovoljan“.
Ramazanski bajram je raniji od dva zvanična praznika koji se slave unutar islama (drugi je Kurban-bajram). Ovaj verski praznik muslimani obeležavaju širom sveta jer označava kraj jednomesečnog posta Ramazana od zore do zalaska sunca.
Ramazanski bajram ima poseban namaz (islamska molitva) koji se sastoji od dva rekata (jedinice), koji se obično obavljaju na otvorenom polju ili u velikoj sali. Nakon namaza, muslimani slave Ramazanski bajram na različite načine, a hrana („bajramska kuhinja“) je centralna tema, koja takođe daje prazniku nadimak „slatki Bajram“ ili „šećerna gozba“.
Tokom Ramazana stavljen je naglasak na duhovnu higijenu – izbegavanje ružnih misli, reči i dela. Dakle, ramazanski post nije samo ustezanje od jela i pića već pokušaj oplemenjivanja ljudskih karaktera dodatnom strpljivošću, mirotvorstvom, saosećajnošću.
Svi muslimani za vreme bajrama moraju biti lepo odeveni i namirisani. Obično se oblači odeća bele boje. Kada svane jutro vernici muškog pola odlaze na sabah namaz. Takođe, kuća treba da je čista, a muškarci obilaze svoju porodicu, prijatelje i groblja, dok žene ostaju kod kuće. Najčešća poslastica koja se pravi je baklava.
Simptom/N1