Kompanija je genetičkom modifikacijom stvorila tri vučja mladunca sa dugom belom dlakom i snažnim vilicama i nazvala ih Romul, Rem i Kalisi, .
Iako najstariji među njima ima tek šest meseci, već imaju oko 36 kilograma, a očekuje se da dostignu oko 63,5 kg kada odrastu.
Ali, iza bombastičnih naslova o povratku jezovuka, kog je popularizovala serija “Igra prestola”, postavlja se pitanje – koliko su tvrdnje naučnika uključenih u ovaj poduhvat tačne?
Naime, mnogi stručnjaci smatraju da je načina na koji je kompanija opisala svoje postignuće zapravo obmanjujući. Neki su reagovali i ukazali da je ono što je “Colossal Biosciences” napravila nije jezovuk, nego “hibrid”, koji zapravo predstavlja sivog vuka, samo sa određenim karakteristikama izumrle vrste.
Sa njima je saglasan i doktor veterine Srećko Radojičić, koji ima bogato iskustvo u lečenju divljih životinja, a koji za Euronews Srbija objašnjava koje su to osobine dobili novi štenci.
“Zapažanja naučnika je da su oni izuzetno oprezni, što je karakteristika za autohtone divlje životinje. Takođe, imaju mnogo jači zagrižaj i to koliko puta jači od zagrižaja hijene. Prema mom mišljenju, mnogo je značajno to što su naučnici uspeli da izoluju genom te izumrle vrste iz spongioze kosti zuba i spongioze kosti lobanje”, smatra naš stručnjak.
Šta zaista znači “oživeti” neku vrstu?
Drugim rečima, naučnici su uspeli da stvore nešto što spolja liči na izumrlu vrstu, ali to nije isto što i njeno oživljavanje.
Mamuti bi do 2028. mogli da “vaskrsnu”: Projekat iz naučne fantastike sa planom da utiče na celo čovečanstvo
Nik Roulens, vanredni profesor sa Univerziteta Otago na Novom Zelandu, za Euronews ranije je izjavio da je za istinsko oživljavanje vrste, potrebno da je “kloniramo”.

Foto video screenshot
“Problem je u tome što ne možemo klonirati izumrle životinje jer njihov DNK nije dovoljno dobro očuvan. Čak i ako uspešno sekvencirate genom, ne možete izvući DNK u dovoljno dugim fragmentima kao kod živih organizama”, objašnjava on.
U slučaju jezovuka, naučnici iz kompanije “Colossal Biosciences” analizirali su osobine koje je jezovuk imao, koristeći drevni DNK dobijen iz zuba starog 13.000 godina pronađenog u Ohaju i fragmenata lobanje starih 72.000 godina iz Ajdaha.
Zatim su uzeli krvne ćelije sive vuka i uz pomoć CRISPR tehnologije izvršili genetske izmene na 20 različitih mesta u genomu.
Taj materijal prenet je u jajnu ćeliju domaćeg psa. Kada su embrioni bili spremni, preneti su u surogat-majke – takođe kućne pse – i nakon 62 dana, rođeni su genetski modifikovani mladunci.
<

Foto video
blockquote> “Ono što je Colossal zapravo stvorio jeste sivi vuk sa osobinama strašnog vuka – dakle, ne oživljeni strašni vuk, već svojevrsni hibrid”, objašnjava Roulens.
Iako fizički podsećaju na mlade strašne vukove, oni “nikada neće naučiti završni udarac za ubijanje velikog jelena”, jer nemaju priliku da uče od pravih, divljih predaka, dodaje glavni stručnjak za brigu o životinjama u kompaniji, Met Džejms.
“Colossal” ne odustaje od svoje misije
Ipak, kompanija već radi na sličnim projektima, pa tako želi da stvori životinje nalik vunastom mamutu, dodo ptici i drugim izumrlim vrstama – korišćenjem genetičke modifikacije postojećih vrsta.
Nedavno su takođe klonirali četiri crvena vuka koristeći krv divljih jedinki iz kritično ugrožene populacije jugoistočnih delova SAD. Cilj je da se poveća genetička raznovrsnost među ovim životinjama koje se uzgajaju u zatočeništvu u pokušaju da se vrsta spasi od nestanka.
U razgovoru za Euronews, direktor i suosnivač kompanije Ben Lam rekao je da je njihova misija daleko manje fantastična nego što se čini na prvi pogled.
“Mislim da smo bliže de-ekstinkciji nego što javnost misli”, rekao je on. “Mi verujemo da de-ekstinkcija i očuvanje vrsta idu ruku pod ruku”.
Kristofer Preston, stručnjak za divlje životinje sa Univerziteta u Montani, koji nije učestvovao u projektu, dodaje da bi ova tehnologija mogla imati širu primenu u očuvanju vrsta, jer je manje invazivna od kloniranja. Ipak, kako napominje, nije nimalo jednostavno uspavati divljeg vuka kako bi mu se uzela krv.
Simptom/Euronews Srbija