Pri upadu su učesnicima rekli da se program ne može održati u vreme obeležavanja okupacije Vukovara devedesetih godina od srpskih snaga, te tražili da iz prostorija izađu članovi Kulturno-umetničkog društva (KUD) iz Novog Sada koji su došli iz Srbije.
U događaju nije bilo fizičkog nasilja ni ozlijeđenih osoba, naveli su iz policije koja provodi istragu.
Program u Splitu je organiziralo Srpsko kulturno društvo Prosveta. Splitska policija je potvrdila kako se incident dogodio oko 18.30 sati.
Neslužbeno, navodno je reč o članovima Torcide, navijačke grupe kluba Hajduk, a kako HRT prenosi, policija provodi intenzivno kriminalističko istraživanje kako bi otkrili osobe koje su učestvovale u incidentu.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković osudio je incident u Splitu i poručio da „isključivosti ili bilo kojem obliku netolerancije prema nacionalnim manjinama nema mesta u hrvatskom društvu“.
„Najoštrije osuđujemo incident u Splitu tokom kulturne manifestacije predstavnika srpske nacionalne manjine. Očekujemo da nadležna tela u što kraćem roku procesuiraju odgovorne“, napisao je Plenković u objavi na mreži X.
Predsednik Srpskog narodnog vijeća Boris Milošević za HRT je kazao kako „smatra da je prestrašno da jednu benignu kulturnu manifestaciju prekine skupina huligana iz ne znam kojeg razloga“.
„Ostavljam policiji da utvrdi što se točno dogodilo, ali mislim da svi kao društvo i politika – se moramo uključiti jer ovako ne može dalje. Imamo kulturne manifestacije i radionice s decom. Ko će poslati svoje dete na neko događanje koje osigurava policija“, rekao je.
I splitski gradonačelnik i nekolicina splitskih stranaka osudili su u incident. Gradonačelnik Tomislav Šuta rekao je kako Split mora biti grad sigurnosti, tolerancije i poštovanja za sve građane i goste, bez obzira na njihovu nacionalnu, versku ili bilo koju drugu pripadnost.
„U mesecu tuge i sećanja na žrtvu Vukovara potrebno nam je zajedništvo, dostojanstvo i mir, a ne podjele i netrpeljivost“, poručio je splitski gradonačelnik.
Vukovar i Split devedesetih godina
Vukovar je u Hrvatskoj simbol otpora okupaciji srpskih snaga. Grad je u jesen 1991. godine napadnut snažnim snagama tadašnje Jugoslovenske nardone armije (JNA), pripadnika vojske samoproglašene Republike Srpska krajina i dobrovoljaca iz Srbije.
Nakon višemesečnih napada tenkovima, artiljerijom i pešadijom i vazdušnih raketiranja, hrvatska obrana grada slomljena je 18. novembra 1991. godine, većina nesrpskog civilnog stanovništva protjerana je iz grada, prvo u logore i zatvore u Srbiji, a potom u Hrvatsku.
Deo hrvatskih vojnika i policajaca likvidiran je na dobru Ovčara nedaleko grada, a ostali su držani u logorima i zatvorima u Srbiji do tzv. velike razmjene 1992. godine.
Erdutskim sporazumom u jesen 1995. godine dogovorena je mirna reintegracija dotadašnjeg UN-ovog sektora Sjever u ustavno-pravni položaj Republike Hrvatske sa trogodišnjim prelaznim razdobljem.
U Splitu je tokom rata nakon raspada bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u ratnoj luci Lora na severozapadu splitskog polustrva vojna policija organizirala vojno-istražni centar, a nakon što je početkom 1992. godine Jugoslavenska mornarica otišla.
Ranijih godina je više hrvatskih državljana procesuirano u predmetima „Lora 1“ i „Lora 2“ za mučenje i stradanje civila i ratnih zatvorenika u tom logoru 1990-ih godina.
U predmetu „Lora 3“ Hrvatsko tužilaštvo već 18 godina istražuje slučaj stradanja 14 crnogorskih rezervista koji su ratnih devedesetih zarobljeni na teritoriji Bosne i Hercegovine, a potom sprovedeni u splitski logor „Lora“.
Simptom/Danas/Radio Slobodna Evropa