Vredan rad u bronzi upotpuniće Zbirku jugoslovenske skulpture Narodnog muzeja Srbije, gde će biti dostupna stručnoj javnosti i posetiocima.
Skulptura je kao centralni deo fontane postavljena prilikom otvaranja hotela 1969. godine, ali poslednjih decenija nije imala adekvatan tretman.
Kako je navedeno, u trenutku kupovine hotela, marta ove godine, zatečena je u zapuštenom stanju, nedostupna posetiocima i ljubiteljima umetnosti.
Odluka da nepravedno zapuštena skulptura bude donirana Narodnom Muzeju Srbije omogućila je novi život ovom dragocenom umetničkom delu, koje će biti adekvatno smešteno, zaštićeno i predstavljeno javnosti.
Uz izrazitu svest o neprocenjivoj kulturnoj vrednosti dela, koje postaje aktivan učesnik u inspirativnom okruženju muzejskih zbirki i svim potencijalnim značenjima koja proizilaze iz odnosa sa postojećim muzejskim predmetima i njihovim potencijalima, svaki dar muzeju predstavlja trajan dar, rekla je Borić-Brešković.
“Vodeni cvet” vajara Aleksandra Zarina, nekadašnjeg profesora i dekana Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu, ima bogatu prošlost.
Ovo delo primarno je nastalo u vidu modela 1961. godine, a verziju u bronzi 1969, autor je kao centralni element fontane izlio za hotel “Jugoslaviju”, koji je iste godine svečano otvoren.
Skulptura je bila istinski ukras ovog objekta da bi poslednjih decenija pala u zaborav, iako je važan svedok specifičnosti razvoja srpske moderne skulpture šezdesetih godina 20. veka.
Aleksandar Zarin pripada liniji vajarskog izraza koja se tokom druge polovine prošlog veka okrenula prihvatanju ali i generisanju novih vizuelnih izraza u skulpturi, prevashodno asocijativnih apstraktnih oblika.
Njegov umetnički opus predstavlja kontinuiranu genezu preobražaja figuralne forme u asocijativnu, koja prelazi put od ekspresionističke poetike do preovladavanja ideja čiste plastičnosti geometrijske likovne tendencije.
Početkom šezdesetih godina započinje ciklus skulptura “Ruke”, a u okviru ovih istraživanja nastalo je više javnih spomenika i skulptura, među kojima i “Vodeni cvet”.
Hotel “Jugoslavija” poseduje još jednu poznatu znamenitost – impozantni luster napravljen od 40.000 kristalnih elemenata kompanije Swarovski.
Ovaj jedinstveni predmet poslužio je kao inspiracija arhitektonskom dizajnu budućeg hotela i biće sačuvan i revitalizovan kao podsećanje na reprezentativnu prošlost mesta.
Luster je po svojim dimenzijama među najvećim u svetu, a zbog toga je svojevremno ušao i u Ginisovu knjigu rekorda.
Na mestu “Jugoslavije” do 2027. godine i Svetske izložbe EXPO biće sagrađen potpuno novi luksuzni hotel kapaciteta 200 soba, sa dve kule.
Stambena kula imaće 42 sprata, dok će druga, namenjena za poslovni prostor, biti osam spratova niža, s tim što nijedna neće svojim vencem premašiti visinu od 150 metara.
U planu je i pešački koridor koji će ispod hotela povezivati Bulevar Nikole Tesle i šetalište uz Savu.
Takođe, uređenje priobalja, kao i izgradnja putničkog pristaništa – marine za prijem putnika i čamce.
Deo fasade novog hotela, planiranog da prve goste primi tokom Specijalizovane izložbe EXPO 2027. godine, biće ekološki dizajniran i ozelenjen biljkama koje čine vegetaciju Velikog ratnog ostrva.
Hotel će, prema viziji njegovih projektanata, ostvariti estetsko i prirodno jedinstvo sa jedinstvenom rečnom adom i živim svetom na drugoj rečnoj obali.
Simptom/Tanjug