Sa druge strane, podaci sa poslednje aukcije dužničkih zapisa govore da je interesovanje investitora bilo manje od očekivanog. Prodato je, dakle, manje obveznica no što je država planirala. Interesovanje ulagača u srpski dug je trenutno u padu, iako je rano za donošenje zaključka da će to biti trend i ubuduće.
Ipak, podaci o spisku poverilaca pokazuju da se država sve više zadužuje kod poslovnih banaka. Poređenja radi, visina tog duga je 14 puta povećana od februara 2022. do februara ove godine. Tada je prema podacima Uprave za javni dug iznosila samo 375 miliona evra. Sada se taj dug popeo na više od pet milijardi evra.
Istovremeno, u padu je dug prema kupcima dužničkih hartija Srbije u dinarima. Podaci Uprave za javni dug pokazuju da je iznos tog duga smanjuje nakon nekoliko godina rapidnog rasta. Naime, u februaru ove godine iznosio je 6,6 milijardi evra, dok je u istom mesecu 2024. bio 7,4 milijarde.
Forbes Srbija istraživao je zbog čega se država sve više zadužuje kod poslovnih banaka i da li drugi izvori finansiranja javnog duga počinju da presušuju?
Banke kao pouzdani zajmodavci
Analiza zaduživanja države, odnosno strukture javnog duga, pokazuje da se, mereno po visini duga, poslovne banke nalaze na trećem mestu srpskih kreditora. Odmah iza kupaca evroobveznica i dinarskih državnih dugoročnih obveznica. I na to mesto „isplivale“ su poslednjih godina.
Poređenja radi, poslovne banke se 2020. uopšte nisu nalazile na spisku prvih 10 kreditora Srbije, da bi se od kovida naovamo na listi poverilaca samo podizale lestvicu više. Naravno, uporedo sa sve značajnijih zaduživanjem države kod poslovnih banaka.
Naročito je to primetno kada govorimo o zaduživanju za izgradnju velikih i značajnih infrastrukturnih projekata. Osim beogradskog „malog metroa“ država se poslednjih godina kod domaćih banaka zadužila i za izgradnju Nacionalnog stadiona i pratećih infrastrukturnih objekata, ali i za putne pravce poput Dunavske magistrale ili puta Ruma – Šabac – Loznica.
Za većinu tih projekata kredit je uzet upravo kod Poštanske štedionice, praktično jedine državne banke u Srbiji.
Presušuju li drugi izvori
Nedavna vest da država nije uspela da proda sve planirane obveznice, dodatno je potpirila spekulacije da rizik zemlje raste, odnosno da se iscrpljuju izvori finansiranja duga. A time se banke, a naročito ona državna, nameću kao sve češći izvor finansiranja.
Ipak, stručnjaci sa kojima smo razgovarali kažu da iz poslednjeg slučaja ne bi trebalo izvlačiti jasan zaključak. Uvereni su da su srpske dužničke hartije i dalje atraktivne investitorima, ali uz mogućnost da njihova cena u budućnosti bude nešto viša.
Drugim rečima, da prinos na te obveznice bude malo veći što će državi predstavljati veći trošak prilikom vraćanja duga. A investitorima, u isto vreme, signal da je rizik ulaganja ipak malo veći nego što je bio.
Ipak, kako veruju, to ne mora nužno biti signal da Srbija ima povećan kreditni rizik ili da je problematičan zajmoprimac. Jednostavno, moguće je da su zbog međunarodnih okolnosti i tenzija investitori oprezniji i selektivniji nego što su bili.
A ako je interesovanje za obveznice manje nego inače to će kao posledicu imati povećan prinos kao način da se njihova atraktivnost poveća.
Rastu šanse banaka
Ipak, u takvoj situaciji država ima izbor ili da smanji zaduživanje ili da pronađe nove izvore. Poslovne banke svakako jesu jedan od izvora, ali njihovo kreditiranje, kako su ranije poručivali kontrolori trošenja javnog novca, ima svoju lošiju stranu.
Kako je upozoravao Fiskalni savet, to je najnepovoljniji vid zaduživanja, odnosno najskuplji.
Primera radi, kamatna stopa za kredite za Dunavsku magistralu i put Ruma – Šabac – Loznica bila je oko osam odsto.
„Ukupna vrednost tih kredita je više od 600 miliona evra, a uobičajena kamatna stopa je između osam i devet odsto. Dakle, kamatne stope na ove zajmove su znatno iznad nivoa ostalih kredita za izgradnju putne infrastrukture“, navodeno je u toj analizi.
Dug države prema poslovnim bankama
februar 2026.
5,16 mlrd. evra
februar 2025.
4,00 mlrd. evra
februar 2024.
3,26 mlrd. evra
februar 2023.
1,71 mlrd. evra
februar 2022.
375 mil. evra
Izvor: Uprava za javni dug
„Pritom, ovi izvori finansiranja su bili uglavnom interventnog karaktera. Ti zajmovi nisu primarni izbor, već se njima pribegavalo nakon što se planovi finansiranja iz drugih izvora nisu ostvarili, a radovi na tim deonicama su već bili u toku. Na sve to povlačeni su u razdoblju veoma nepovoljnih opštih uslova na tržištu zajmova, što je uzrokovalo visoke kamatne marže. Na kraju, imajući u vidu da se projektuje inflacija od oko tri odsto u srednjem roku, ove dinarske kredite, sa kamatnim stopama između osam i devet odsto, ne možemo oceniti kao povoljne“, navode u ovoj instituciji.
Nastavak teksta možete pročitati ovde