Samo u prvih pet meseci ove godine, BiH je potrošila više od 151 milion evra na uvoz električne energije, prema podacima Agencije za statistiku BiH, piše Radio Slobodna Evropa.
Od tri proizvođača električne energije, Elektroprivreda BiH, koja je u vlasništvu entitetske vlade Federacije BiH, zabeležila je gubitke od preko 197,1 milion evra u protekle dve godine.
Vlasti su stoga krajem juna predložile povećanje cena električne energije za domaćinstva do osam odsto – nakon povećanja od deset odsto u avgustu prošle godine – i čekaju odobrenje regulatora, što će biti dodatni teret za građane, uz najavljena povećanja cena grejanja, vode, javnog prevoza i opštu inflaciju.
„Dok je postojao višak, mogla se postići dobra cena električne energije na stranom tržištu i tako ‘pokriti’ nižu cenu za domaćinstva koja je ispod proizvodnje. Bilo je samo pitanje vremena kada će taj višak električne energije nestati, i to vreme je došlo“, rekao je za Radio Slobodna Evropa Ognjen Marković, energetski konsultant i bivši direktor operatera prenosnog sistema u BiH i na Kosovu.
Pre tri meseca, elektroprivredne kompanije su Vladi Federacije BiH dostavile informacije o stanju u ovim kompanijama, od kojih većina posluje „u minusu“ poslednjih pet godina.
Vladin izveštaj, u koji je RSE imao uvid, ukazuje da je kriza sa kojom se suočavaju rezultat lošeg upravljanja i nedovoljnih investicija u prošlosti, te da raspadajuća, zastarela infrastruktura, uz potpunu zavisnost od ruskog gasa, danas ugrožava energetsku bezbednost Bosne i Hercegovine.
Elektroprivreda BiH ostaje bez novca
Od decembra 2022. godine, Elektroprivreda BiH nije u mogućnosti da zadovolji svoju finalnu potrošnju iz svoje proizvodnje i samo u jednom ili dva meseca godišnje se desi da ostanu viškovi za prodaju na tržištu, navodi se u vladinom izveštaju.
Zbog nedovoljnih isporuka uglja iz sopstvenih rudnika, loših hidroloških uslova i povećane potrošnje, Elektroprivreda BiH je samo tokom protekle zime, od oktobra 2024. do februara 2025. godine, kupila oko 65,5 miliona evra električne energije.
Navode da su električnu energiju kupovali po višoj ceni od one po kojoj su je isporučivali domaćinstvima, budući da tarife diktira vladin regulator.
Elektroprivreda BiH je upozorila da bi, ako ne uspeju da obezbede dodatni novac na svojim računima, mogli postati nelikvidni u drugoj polovini 2025. godine.
„Posmatrajući stanje gotovine i oročenih depozita na kraju 2024. godine, sasvim je jasno da bi EP BiH bila nelikvidna već tokom prošle [2024] godine da nije vraćen avans za blok 7 termoelektrane Tuzla“, navodi se u informaciji poslatoj vladi.
Radi se o oko 127 miliona evra avansno isplaćenih kineskom konzorcijumu u neuspelom poslu izgradnje nove termoelektrane.
U saopštenju Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, Elektroprivreda BiH je navela da ni projekcije za naredne dve godine nisu obećavajuće.
Štaviše, navode da je „mogućnost zaduživanja za finansiranje redovnog poslovanja, koje će biti neophodno u narednom periodu za održavanje likvidnosti, upitna“.
Do 2019. godine, Elektroprivreda BiH je proizvodila znatno više električne energije nego što su domaće potrebe. To je omogućilo unosan izvoz, što je istovremeno pomoglo u održavanju niskih cena za domaćinstva.
Od tada, proizvodnja električne energije stalno opada.
U poređenju sa periodom od 2011. do 2018. godine, termoelektrane danas proizvode skoro 30 odsto manje električne energije, dok ukupna potrošnja raste prosečnom stopom od tri do pet odsto godišnje. Termoblokovi su u proseku stariji od 40 godina, njihova snaga je smanjena i češće se kvare, a troše i više uglja.
Danas potrošnja električne energije u Federaciji Bosne i Hercegovine premašuje domaću proizvodnju za 11,7 odsto, što je primorava na uvoz kako bi zemlja izbegla mrak.
Krizu pogoršava situacija u rudnicima.
Od 2009. do 2024. godine, Elektroprivreda BiH je uložila više od 383 miliona evra u sedam svojih rudnika kako bi održala njihovu likvidnost.
„Očekivani efekti ove investicije, kao i finansijska podrška u procesu restrukturiranja rudnika, izostali su“, navode u izveštaju šest godina kasnije.
Dok je broj rudara opao, troškovi rada nastavljaju da rastu, vođeni višim platama i drugim davanjima.
Elektroprivreda BiH je zatražila kupovinu 600.000 tona uglja iz drugih rudnika u zemlji ili inostranstva iz privatnih rudnika i na tržištu, jer se u njenim rudnicima „beleži opšti pad proizvodnih parametara i produktivnosti“.
U nekim rudnicima, troškovi rada prelaze 90 odsto prihoda.
Porezi i doprinosi na dohodak u BiH moraju se plaćati sa platama, ali rudnici su izuzeti od zakona i stoga duguju desetine miliona evra.
Vlada i Elektroprivreda isplaćuju neisplaćene doprinose iz svojih budžeta rudarima koji steknu pravo na penziju.
Samo jedan rudnik je profitabilan, a „šest od sedam rudnika ima hronične probleme u svakom aspektu svog poslovanja“, navodi se u izveštaju Elektroprivrede BiH.
Kako posluje bivši inženjerski gigant?
Državne kompanije koje posluju u gasnom sektoru takođe su u finansijskom haosu.
Energoinvest, nekada inženjerski gigant sa prisustvom na svim kontinentima, sada 95 odsto svog poslovanja zasniva na uvozu ruskog gasa.
Kompanija godinama beleži gubitke, koji su od 2017. do 2019. godine iznosili 14,2 miliona evra, uz manja poboljšanja u proteklih pet godina koja su dovela poslovanje kompanije na „pozitivnu nulu“.
BH-Gas, koji upravlja sa oko 200 kilometara gasovoda, završio je prošlu godinu „u minusu“, pošto je, kao i Energoinvest, izgubio arbitražni spor protiv mađarskog gasovoda, nakon što je pravac snabdevanja preusmeren na Turski tok na insistiranje „Gasproma“.
BH-Gas je prošle godine takođe morao da otpiše oko milion i po evra knjigovodstvene vrednosti gasovoda Zenica-Travnik u centralnoj Bosni, što je povećalo njegove gubitke.
U međuvremenu, kompaniji sa oko pedeset zaposlenih poveren je zadatak finansiranja i izgradnje novog gasovoda do Hrvatske kako bi se smanjila trenutna ukupna zavisnost od ruskog gasa, kao i razvoj prvog skladišta gasa u BiH. Ukupna vrednost planiranih projekata prelazi milijardu evra.
Energetska kriza nije ograničena samo na struju i gas.
Terminali Federacije BiH, odgovorni za uvoz i skladištenje naftnih derivata koji se aktiviraju u vanrednim slučajevima, takođe su u problemima.
Kompanija poslednjih godina posluje sa gubitkom, a njeni kapaciteti za skladištenje su neadekvatni i daleko ispod preporuka EU.
Federacija Bosne i Hercegovine takođe upravlja Elektroprivredom Hrvatske zajednice Herceg Bosna (HZHB), sa sedištem u Mostaru, koja je takođe u vlasništvu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i posluje na teritoriji koju je kontrolisalo Hrvatsko vijeće odbrane tokom rata.
Proizvodi električnu energiju u hidroelektranama i jednoj vetroelektrani. Njen rad uglavnom zavisi od nivoa vode u branama.
Elektroprivreda Republike Srpske, u vlasništvu vlade tog entiteta, takođe posluje u BiH, a takođe se suočava sa operativnim problemima zbog izgubljenih parnica oko potraživanja za predratne investicije vredne više od 897 miliona evra.
Republika Srpska nema sopstvene naftne terminale. Gasovod dug oko 60 kilometara upravljaju dve entitetske kompanije čiji profit iznosi oko pola miliona evra godišnje.
Simptom/Danas/Radio Slobodna Evropa