Kako su posredi poprilično različiti tokovi tj. poruke, Krstić napominje da će, ukoliko ih na pravi način budu artikulisali tokom ostatka kampanje, “trampovci” biti još veći favoriti za pobedu, kako kaže, još bliži nego pre samog atentata u nedelju.
U razgovoru se dotakao i pozicije Bajdena, za kog kaže da ne mora “nužno biti gubitnik” cele situacije.
“Kampanja Donalda Trampa će slati dve paralelne poruke. Jedna je poruka da je potrebno ujedinjenje i smanjivanje polarizacije i da Donald Tramp tome teži. To je poruka državnosti i jedinstva, koju je nastojao da pošalje u prvim danima nakon atentata, kada on lično nije dizao tenziju. Ta poruka je namenjena umerenima i neodlučnima, te nastoji da prikaže Trampa kao državnika koji ujedinjuje, kao i da izazove empatiju prema njemu zbog atentata”, navodi Krstić.
Druga njegova poruka, kaže, biće da je za kontekst u kome je pucano na njega odgovoran predsednik Bajden i druge vodeće demokrate.
“Tu poruku ne šalje on lično za sada, ali su je prethodnih dana poslali svi njemu najbliži, računajući i nedavno proglašenog kandidata za potpredsednika J. D. Vensa. Ova poruka je borbena i namenjena je njegovom tvrdom jezgru, kao i mogućim konzervativnim donatorima koji su uznemireni atentatom.”
Upitan šta usled ovakvog sleda događaja može učiniti predsednički kandidat Demokratske partije, Džozef Bajden, Krstić je mišljenja da je Bajdenov adut taj da će pucanj na nekog od kandidata povećati želju za stabilnošću kod prosečnog Amerikanca, kao i da Bajden, stoga, nije nužno gubitnik.
“Upravo na agendi da je on centrista i kompromis između svih, te da neće biti nestabilnosti i radikalnih zaokreta, Bajden je i uspeo da pobedi Trampa 2020. godine. U situaciji kada podele i nestabilnosti izlaze na videlo, ideje da se Bajden ‘minira’ u kandidaturi za predsednika i zameni nekim drugim kandidatom u ‘minut do 12’ faktički otpadaju sa stola. Bajdenovi gafovi odlaze u drugi plan. Lapsusi sa NATO samita, loš nastup u debati – sve je to sada u drugom planu nakon pucnja. Zato je ova situacija najnegativnije uticala na šanse Kamale Haris da ona bude kandidatkinja Demokratske partije, a da se Bajden povuče”, objašnjava Krstić.
Navodi da će Bajden svakako sada morati da pazi na mnoge stvari u kampanji i da će mu biti teže da direktno targetira Trampa kao pretnju demokratiji, “jer je pucanj na Trampa bio i direktan pucanj na demokratiju”.
“Moraće da pronađe način kako da govori o upadu Trampovih pristalica 6. januara u Kapitol hil, a da ne deluje da relativizuje pokušaj atentata na Trampa. Pretpostavljam da će u tom polju pokušati da i on deluje ujedinjujuće i da spusti strasti, što je već i uradio, pa se čak i izvinio za neke svoje izjave u kojima je targetirao Trampa. Sa druge strane, verovatno će staviti naglasak i na potrebu uvođenja barem nekih ograničenja na slobodno nošenje oružja na osnovu drugog amandmana na Ustav SAD”, zaključuje Milan Krstić.
Simptom/M. M.