”Hvala američkom narodu što mi je učinio čast da budem 47. predsednik ove zemlje. Boriću se za svakog građanina, porodice i budućnost, svakim dahom svog tela, neću se odmoriti dok ne budemo predali jaku Ameriku našoj deci koja to zaslužuju”, rekao je Tramp tokom obraćanja svojim pristalicama u izbornom štabu u Zapadnom Palm Biču na Floridi.
On je naveo da je SAD ”danas ušla u istoriju s razlogom”, rekavši da predviđa da je osvojio najmanje 315 elektorskih glasova.
Kandidat Republikanske stranke na predsedničkim izborima u SAD Donald Tramp proglasio je danas pobedu na izborima, ocenivši da je reč o ”najvećoj političkoj pobedi nekog političkog pokreta”.
Pretnje bombama u tri države, evakuisani birači
Na nekoliko mesta u tri američke savezne države – Arizoni, Džordžiji i Pensilvaniji, u toku glasanja, stigle su pretnje bombama zbog čega su birači bili evakuisani, a glasanje bilo produženo.
Birači u Sjedinjenim Američkim Državama na biralištima glasaju za 47. predsednika zemlje. Izbor je između dosadašnje potpredsednice i kandidatkinje demokrata Kamale Haris i bivšeg šefa države i republikanskog predstavnika Donalda Trampa.
Harisova i Tramp nude potpuno različite vizije Amerike, što se ogleda u njihovom odnosu prema ekonomiji, spoljnoj politici, budućnosti američke demokratije, migrantima i pitanju abortusa.
Tramp je dobio podršku svoje Republikanske stranke sa ogromnom prednošću u odnosu na stranačke rivale, a zvanični republikanski kandidat postao je na partijskoj konvenciji u Milvokiju. Tramp je za svog potpredsednika izabrao senatora iz Ohaja Džej Di Vensa.
Glasovi dobijeni u njima ključni su za izborni trijumf, a na 60. predsedničkim izborima u Americi ih ima sedam – Nevada, Arizona, Džordžija, Severna Karolina, Viskonsin, Mičigen i, pre svih, Pensilvanija.
Pobednik ima četvorogodišnji mandat u Beloj kući, počeveši od polaganja zakletve 20. januara 2025. godine, da upravlja Amerikom kod kuće i u svetu, shodno odredbama Ustava i kroz saradnju sa Kongresom.
Glasalo se i za članove Kongresa, ključnog tela u donošenju zakona. Bira se kompletan sastav Predstavnikog doma (Donji dom Kongresa) i trećina senatora Gornjeg doma (Senata). Ukupno 435 kongresmena i 35 senatora.
RTS