Nakon Evropa se suočava sa kritičnim izazovima za svoju bezbednost, ekonomiju i energetske sisteme.
Rastuće geopolitičke tenzije, posebno tekući ilegalni rat Rusije protiv Ukrajine, ugrožavaju našu energetsku bezbednost i ističu hitnu potrebu za zajedničkim delovanjem.dve nedelje provedene u sukobu sa Amerikom, ministri sa celog kontinenta sastaju se u Hamburgu kako bi se složili da masovno povećaju proizvodnju energije vetra u Severnom moru.
Hamburška deklaracija — koju potpisuju Belgija, Danska, Francuska, Nemačka, Island, Irska, Luksemburg, Velika Britanija, Holandija i Norveška — obavezaće se na izgradnju 100 gigavata zajedničkih projekata vetroelektrana na moru. To je jednako otprilike trenutnom ukupnom kapacitetu za proizvodnju električne energije u Velikoj Britaniji.
Samit je dobio novo značenje otkako su Trampovi pokušaji da primora svoje saveznike u NATO-u da predaju Grenland gurnuli transatlantski savez do — možda i preko — tačke sloma.
„Domaća čista energija“, napisali su u ponedeljak u časopisu POLITICO ministar energetike Velike Britanije Ed Miliband i komesar EU za energetiku Den Jergensen, nudeći alternativu sve većem oslanjanju EU na uvozni tečni prirodni gas, čiji veliki deo sada dolazi iz SAD.
„Toliko oslanjanje na fosilna goriva, bilo da dolaze iz Rusije ili bilo gde drugde, ne može nam pružiti energetsku sigurnost i prosperitet koji su nam potrebni. To nas ostavlja neverovatno ranjivim na nestabilnost međunarodnih tržišta i pritisak spoljnih aktera“, rekli su.
Iskorišćavanje jakih vetrova Severnog mora zahteva političku saradnju koja prevazilazi nacionalne razlike, podelu oko Bregzita i političku reakciju na širenje obnovljivih izvora energije. Dok je ofšor industrija u Velikoj Britaniji nedavno pokazala veliko interesovanje, zemlje poput Nemačke i Francuske se bore da navedu kompanije da se prijave za nove projekte.
A podsticanje čiste energije ne može da prikrije činjenicu da gas, iako polako opada, i dalje čini skoro četvrtinu evropskih ponuda energije i da je ključan za evropsku tešku industriju. Nisu sve evropske zemlje i kompanije uverene da postoji potreba da se zaustavi dolazak brodova iz Teksasa.
Tramp zna da je Evropu u očaju. Prošle nedelje na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, u Švajcarskoj, ismevao je vetroturbine i Evropljane koji ih instaliraju kao „gubitnike“. Njegov lični interes je jedva bio prikriven.
Trampov ministar energetike, Kris Rajt, hvalio se u Davosu da je američki izvoz uspeo da „istisne većinu ruskog gasa“ i predvideo „snažnu trgovinu energijom“ u budućnosti; trgovinu kojom bi „kratkoročno… dominirao izvoz iz Sjedinjenih Država u Evropu“. Pozvao je EU da ukloni „barijere“ novoj eri transatlantskog izvoza gasa, pominjući evropski porez na ugljenik na granici i korporativne ekološke propise.
SAD, rekao je, „sarađuju sa našim kolegama ovde u Evropi na uklanjanju tih barijera“.
Evropski zvaničnici su slavili američki gas kao ključni deo svoje strategije za odbacivanje ruske energije, spasioca preko mora — uz, naravno, rastuću upotrebu obnovljivih izvora energije poput vetra i sunca.
Ali rastuće oslanjanje je dobilo potpuno novi geopolitički značaj pod Trampom.
„Velika slabost je bila i jeste to što se snabdevanje fosilnim gorivima premeštalo sa jednog nepouzdanog izvora snabdevanja (Rusija) na niz drugih potencijalno nepouzdanih izvora snabdevanja i da je prekomerna zavisnost od bilo kog od njih rizikovala ponavljanje prethodnih problema“, rekao je zvaničnik Evropske komisije uključen u napore EU da smanji zavisnost od ruskog gasa, kome je dodeljena anonimnost da bi govorio otvoreno.
„Jednostavno nisam mislio da ćemo morati da brinemo o SAD — to je bilo pre Trampa“, dodali su.
Samit o Severnom moru je prvi put organizovan 2022. godine kao protivotrov ruskoj energetskoj zavisnosti. Njegovo treće izdanje biće u senci strahova — koje su izrazili energetski analitičari, ako ne nužno i neki evropski lideri koji i dalje žele da umire Trampa — da bi SAD mogle da upotrebe gas kao oružje na način na koji je Vladimir Putin to učinio protiv Evropljana pre i posle invazije na Ukrajinu.
Ove godine se očekuje prisustvo nekoliko šefova država, ministara energetike, kao i najvećih igrača u industriji, rekli su nemački domaćini. Cilj je jačanje saradnje između susednih država duž Severnog mora.
Ministri energetike potpisuju sopstvenu deklaraciju koja se fokusira na neophodnu mrežnu infrastrukturu za priobalne vetroparkove, uključujući mere finansiranja i ubrzavanje mera planiranja.
I na kraju, tu je Zajednički pakt o ulaganju u priobalne vetroparkove za Severno more, koji su potpisali ministri energetike i ključni igrači u industriji. Obe strane obećavaju da će učiniti sve što je u njihovoj moći da vrate priobalne vetroparkove na pravi put.
„Ovo je odlična prilika da nas podsetimo zašto je transformacija energetskog sistema važna“, rekla je za POLITIKO Tereza Ribera, izvršna potpredsednica Komisije, nakon Trampovog napada na zelenu energiju u Davosu. Obnovljivi izvori energije „znače slobodu, manju zavisnost i ranjivosti“.
Ne možemo prestati da žderemo
Iako je prelazak na čistu energiju očigledan prioritet, „ne možete sanjati o postojećoj zavisnosti od uvoza nafte i gasa“, rekao je Tijs van de Graf, specijalista za geopolitiku energije u Gentskom institutu za međunarodne i evropske studije.
Komisija ima ograničena ovlašćenja da diktira odakle kompanije nabavljaju svoje zalihe tečnog prirodnog gasa (TPG), a vrtoglavi tempo rasta kupovine američkog proizvoda biće teško preokrenuti.
„Jednostrana akcija EU da ograniči svoje kupovine je… malo verovatna“, tvrdio je Džek Rid, vodeći ekonomista u ekonomskoj konsultantskoj firmi Oksford Ekonomiks, u belešci objavljenoj prošle nedelje. Istakao je da uprkos svim naporima EU da diverzifikuje, Rusija ostaje drugi najveći dobavljač TPG-a u bloku.
Mnogi evropski zvaničnici „još uvek žive u tom starom liberalnom svetu“, rekao je Van de Graf, i očekuju povratak normalnosti i stabilnosti u trgovini između EU i SAD. „Taj ideološki stav više nije održiv u svetlu svega što se dešava.“