Da li je baš tako? Šta pokazuje januarska inflacija u Srbiji? Jesu li najveći rizici oni koji bi mogli doći iz inostranstva ili pak oni koje sami kreiramo? Koliko je uzdržanost Narodne banke Srbije posledica činjenice da je inflacija pod kontrolom, a koliko toga što privredi ne cvetaju ruže? I dodatno zatezanje monetarne politike značilo bi još manje izglede za projektovani rast BDP-a.
Forbes Srbija razgovarao je o očekivanjima u pogledu inflacije u narednom periodu i posledicama trenutne monetarne politike sa Nikolom Fabrisom, profesorom Ekonomskog fakulteta u Beogradu i nekadašnjim viceguvernerom Centralne banke Crne Gore. I sa Markom Miljkovićem, vanrednim profesorom Saobraćajnog fakulteta u Beogradu i saradnikom MAT-a upravo u segmentu inflacije.
Rast i uprkos ograničenim maržama
Inflacija je u januaru povećana u odnosu na decembar 2025. Takođe, podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je njen rast u februaru veći. U odnosu na januarskih 0,3 odsto mesečna inflacija je u februaru dodatno ubrzala i iznosila je 0,5 odsto. Iako je Uredba o ograničenim maržama još bila na snazi, a što je prethodnih meseci donelo do smirivanja cena i snižavanja inflacije.
Situacija je još nepovoljnija kada se pogleda bazna inflacija. Ona koja isključuje cene hrane i energije, kao i regulisane cene. Ona je u januaru bila 4,1 odsto.
Sa druge strane, međugodišnja inflacija je u januaru bila manja u odnosu na januar 2025. Iznosila je tek 2,5 odsto što je jasan signal NBS da je pod kontrolom.
Ipak, efekti Uredbe o ograničavanju marži koja je doprinela smirivanju cena i smanjenju ukupne inflacije tek će se videti, pošto je njeno važenje isteklo.
„Značajno smanjenje inflacije od septembra prevashodno je rezultat državne intervencije u vidu donošenja propisa kojima su se ograničile marže i definisali uslovi za trgovinu određenom vrstom robe. Pošto je mera ograničena na šest meseci, u martu i narednim mesecima može se očekivati rast cena navedenih proizvoda, te rast međugodišnje inflacije“, kaže za Forbes Srbija Marko Miljković.
I Nikola Fabris kaže da prestanak važenja Uredbe može uticati na rast inflacije, jer su pojedine trgovine odmah po njenom ukidanju povećale cene proizvoda.
Rast inflacije izvestan
Izvesno je da će u drugoj polovini godine doći do rasta inflacije u odnosu na postojeći nivo, upozorava Fabris.
On navodi, za početak, geopolitičke tenzije i sukob na Bliskom istoku koji su povećali svetske cene energenata i drugih primarnih proizvoda.
„Time su povećane i cene naftnih derivata na domaćem tržištu, što može uticati na rast inflacije. U ovom trenutku je neizvesno koliko će dugo trajati geopolitički sukobi i tenzije (izvesno je da neće biti kratkoročni) i do kog nivoa će doći cene energenata na svetskom tržištu. Oni mogu dovesti i do poremećaja globalnih lanaca snadbevanja, koji mogu dovesti do globalnog rasta inflacije. Pritom, ovi pritisci se vrlo lako prenose na malu i otvorenu ekonomiju, kao što je srpska“, upozorava naš sagovornik.
Simptom/Forbes