Klima-uređaji mogu da rashlađuju i greju. U Japanu, Južnoj Koreji, Kini, SAD, Skandinaviji i južnoevropskim zemljama to je već odavno standard.
Leti uređaji usisavaju toplotu i vlagu iz vazduha u prostoriji i tako je hlade. Ta toplota se prenosi na posebno rashladno sredstvo, koje kroz cev odlazi do spoljašnje jedinice. Odatle se, pomoću ventilatora, toplota izbacuje napolje, a voda curka kroz crevo.
Zimi većina klima-uređaja može da radi obrnutim procesom. Tada se toplota uzima iz spoljašnjeg vazduha, uvodi u unutrašnjost stana ili kuće i pomoću ventilatora raspoređuje po prostoriji. Tako se prostor zagreva.
Klima-uređaj greje bolje od drugih sistema grejanja
Grejanje pomoću klima-uređaja povoljnije je od grejanja na ulje, gas i električne grejalice, poput infracrvenih radijatora. Dok grejanje na ugalj i drvo zagađuje vazduh, grejanje klima-uređajima je čisto. Osim toga, posebno je klimatski prihvatljivo ako se koristi električna energija iz obnovljivih izvora.
Estetsko rešenje: klima-uređaji za grejanje i hlađenje kancelarija i hotelskih soba u kineskom velikom gradu XučangFoto: HPIC/dpa/picture alliance
Međutim, ne rade svi klima-uređaji po principu vazduh–vazduh. U srednjoj Evropi, na primer, veoma su rasprostranjene toplotne pumpe vazduh–voda.
One takođe uzimaju toplotu iz spoljašnjeg vazduha, ali njome najpre zagrevaju vodu za grejanje. Ta voda potom cirkuliše kroz radijatore i podno grejanje i tako zagreva prostorije. Ovaj posredni korak preko zagrevanja vode smanjuje efikasnost u poređenju sa vazduh–vazduh klima-uređajima, koji direktno zagrevaju vazduh u prostoriji. Naravno, i one mogu da hlade prostorije.
Klima-uređaji mogu znatno smanjiti potrošnju ulja i gasa
Jednostavan klima-uređaj za jednu prostoriju košta u Nemačkoj između 1.000 i 2.000 evra. Tome treba dodati i troškove ugradnje, koju obavlja stručno osoblje.
Ponekad se klima-uređaji ugrađuju samo radi lakšeg podnošenja letnjih vrućina. Međutim, ko odmah planira i grejanje, može znatno da uštedi.
Nove zgrade mogu se u potpunosti graditi i bez sistema grejanja na vodu. Pomoću klima-uređaja, ponekad u kombinaciji sa ventilacionim sistemom, dobro izolovane zgrade mogu se vrlo jednostavno opremiti. Time se smanjuju i troškovi gradnje i kasniji troškovi energije.
I stare zgrade mogu se grejati klima-uređajima. Oni mogu u potpunosti da zamene sisteme grejanja na gas, ugalj i lož-ulje ili, u kombinaciji sa njima, znatno da smanje njihovu potrošnju. Klima-uređaj tokom većine dana u godini može da greje veoma povoljno, dok tokom izrazito hladnih zimskih dana pomaže postojeći sistem grejanja.
I u starijim višespratnicama sa gasnim etažnim grejanjem klima-uređaji su dobra opcija.
Može i bez spoljnih jedinica, a i bez neprijatnog strujanja vazduha
Uz klima-uređaj obično ide i spoljašnja jedinica. Ona po pravilu može putem instalacija da snabdeva toplotom ili hladnoćom do pet unutrašnjih jedinica.
Spoljašnje jedinice se često montiraju na fasade okrenute ka ulici. Estetski je, međutim, lepše rešenje postavljanje na zadnju stranu kuće, u dvorište ili na krov. Postoje i posebne obloge za spoljašnje jedinice.
Takozvani kompaktni klima-uređaji rade bez spoljašnje jedinice. Za razmenu vazduha potrebne su im samo dve rupe u spoljašnjem zidu.
Pošto klima-uređaji greju pomoću toplog strujanja vazduha, prostorije se zagreju za svega nekoliko minuta.
Međutim, toplo strujanje vazduha može biti i neprijatno. Savremeni uređaji imaju senzore koji prepoznaju prisustvo ljudi i zatim smanjuju strujanje vazduha kako bi boravak bio prijatniji. Jedna od mogućnosti su i takozvane klimatske vitrine, koje toplotu ne raspoređuju odozgo, već odozdo.
Simptom/dw.com