Ove korisne bakterije učestvuju u održavanju ravnoteže mikrobioma, utiču na varenje, imunitet, metabolizam, pa čak i na mentalno zdravlje. Stručnjaci objašnjavaju da se različite zajednice mikroorganizama prirodno nalaze u crevima, na koži, u ustima, plućima i urogenitalnom traktu, dok se najveći broj bakterija nalazi u debelom crevu. Kada je mikrobiom u ravnoteži, organizam lakše kontroliše upalne procese, efikasnije koristi hranljive materije i održava normalne metaboličke funkcije.
Probiotici pomažu razgradnju hrane, apsorpciju hranljivih sastojaka i proizvodnju korisnih jedinjenja poput kratkolančanih masnih kiselina. Istovremeno, štite organizam od štetnih mikroorganizama i doprinose očuvanju zdravlja digestivnog sistema.
Da bi probiotske bakterije uspešno obavljale svoju funkciju, neophodno je unositi dovoljno vlakana, prebiotika i namirnica bogatih polifenolima, koji predstavljaju njihovu osnovnu „hranu”.
Prema pisanju portala Marte Stjuart, stručnjaci ističu da probiotici utiču na brojne procese u organizmu, od regulacije upale i metabolizma do raspoloženja i funkcije mozga.
Pomažu varenju i zdravlju creva
Najpoznatija uloga probiotika odnosi se na očuvanje zdravlja digestivnog sistema. Određeni sojevi bakterija iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium mogu da doprinesu smanjenju nadutosti, gasova i problema sa stolicom.
Pored toga, pomažu obnavljanju korisnih bakterija u crevima i sprečavaju prekomerno razmnožavanje štetnih mikroorganizama, što doprinosi efikasnijem varenju i boljoj apsorpciji hranljivih materija.
Važni su za imunitet
Stručnjaci navode da se veliki deo imunog sistema nalazi upravo u crevima. Zbog toga stanje mikrobioma direktno utiče na sposobnost organizma da se odbrani od infekcija.
Pojedini probiotski sojevi mogu da pomognu regulaciji imunološkog odgovora i smanjenju štetnih upalnih procesa, čime dodatno jačaju prirodnu zaštitu organizma.
Veza između creva i mozga
Sve više istraživanja ukazuje na postojanje takozvane ose creva–mozak, odnosno direktne komunikacije između digestivnog sistema i centralnog nervnog sistema.
Uravnotežen mikrobiom doprinosi proizvodnji neurotransmitera kao što su serotonin i GABA, koji imaju važnu ulogu u regulaciji raspoloženja, osećaja smirenosti i mentalne koncentracije. Zbog toga se zdravlje creva sve češće povezuje sa boljim kognitivnim funkcijama i emocionalnim blagostanjem.
Mogu da utiču i na zdravlje kože
Probiotici učestvuju u kontroli upalnih procesa, što može imati pozitivan efekat i na stanje kože. Stručnjaci ističu da postoji snažna povezanost između zdravlja creva i izgleda kože, pa poremećaji mikrobioma mogu da doprinesu različitim dermatološkim problemima.
Osim toga, korisne bakterije pomažu apsorpciju određenih vitamina i hranljivih materija važnih za proizvodnju energije i normalno funkcionisanje organizma.
Hrana ili suplementi?
Stručnjaci smatraju da najbolji efekat daje kombinacija probiotskih namirnica i dodataka ishrani. Suplementi mogu pružiti ciljanu podršku, ali njihov efekat traje uglavnom dok se redovno koriste.
S druge strane, fermentisane namirnice poput jogurta, kefira i kimčija obezbeđuju širi spektar korisnih bakterija. Dodatnu korist pružaju voće, povrće i druge namirnice bogate vlaknima i polifenolima, koje pomažu raznovrsnosti mikrobioma.
Kako izabrati probiotik
Izbor odgovarajućeg probiotika zavisi od zdravstvenih potreba pojedinca, pa stručnjaci preporučuju konsultaciju sa lekarom ili nutricionistom. Kao opšti orijentir, često se preporučuju proizvodi sa najmanje 10 milijardi CFU (jedinica koje formiraju kolonije).
Važno je obratiti pažnju i na uslove čuvanja, jer pojedini probiotici zahtevaju hlađenje kako bi bakterije ostale aktivne. Efekti se najčešće ne primećuju odmah, već nakon nekoliko nedelja redovne upotrebe.
Simptom/NIN