Stručnjaci su se izjasnili šta je cilj takvih poteza i kako sada u svetlu povišene inflacije i ekonomskih problema deluju na potrošače? Podstiču li kupovinu ili ipak odbijaju od ideje da se šopinguje tako rano?
Marketinški stručnjaci tvrde da je razlog ovog trenda jednostavan. Kupci tada duže kupuju.
Sa druge strane, i njihov utisak je da potencijalne mušterije smatraju sve više da se na ovaj način praznici komercijalizuju i da se gubi njihov pravi duh.
Posebno ih opterećuje novčano, jer ovo nije period godine kada su na red došli ukrasi. To im stvara stres.
Novogodišnji ukrasi i impulsivna kupovina
Miljan Premović, direktor agencije Intelligence Market Research objašnjava za Forbes Srbija da vizuelni simboli praznika – svetlucavi ukrasi, jelke, tople boje – evociraju uspomene i porodična okupljanja.
To sve, kako kaže, može podstaći impulsivnu kupovinu.
„Ljudi tada ne kupuju proizvod, već i osećaj koji on nosi. U većini slučajeva je tako, samo ovo dodatno “bustuje” taj efekat. To je pokazala praksa na tržištima SAD ili Velike Britanije“, pojašnjava sagovornik.
Ipak, ukazuje da u uslovima ekonomske neizvesnosti, potrošači postaju osetljiviji na poruke koje sugerišu trošenje.
Upravo zbog toga rano kićenje može izazvati osećaj da se od njih očekuje da troše i planiraju praznike dok se još bore sa svakodnevnim troškovima, naglašava.
To, kako dodaje, može izazvati stres, pa čak i otpor prema brendovima koji deluju kao da forsiraju potrošnju.
„Osećaj komercijalizacije i pohlepe…“
Kod određenog segmenta potrošača – naročito onih koji vrednuju autentičnost i tradiciju rano kićenje može izazvati osećaj komercijalizacije ili čak pohlepe, ukazuje Premović.
Naglašava da umesto radosti, ono može izazvati osećaj pritiska i gubitak spontanosti. Ipak, kaže, treba imati u vidu da kod nekih kupaca ovakve kampanje deluju drugačije.
One za njih bude osećaj optimizma i radosti, pa im ne smeta što će im jelka biti ponuđena u septembru.
Trgovci se takmiče da budu prvi
A šta brendovi odnosno trgovinski lanci tačno žele time što ranije nakit i novogodišnju dekoraciju ubaciju u ponudu?
Naš sagovornik objašnjava da je u osnovi cilj produženje sezonskog ciklusa kupovine.
„Ranijim plasiranjem prazničnih artikala, trgovci pokušavaju da uhvate rane kupce i ravnomernije raspodele prodaju“, navodi.
Takođe, žele da se pozicioniraju kao „prvi izbor“ za prazničnu kupovinu. Time se povećava šansa za lojalnost potrošača, smatra Premović.
Produžavanje vremena provedenog u objektu
Dekoracija takođe utiče na atmosferu i emocionalni doživljaj kupovine.
„Praznični enterijer može da produži vreme provedeno u objektu i podstaći pozitivne emocije. Može da oslobodi maštu i ideje za ukrašavanje doma i time poveća verovatnoću kupovine“, dodaje.
Ukazuje međutim da su potrošači sve više svesni da kićenje izloga i enterijera ima marketinšku funkciju.
Ipak, ako je to izvedeno sa merom i kreativnošću, može biti prihvaćeno kao deo pozitivnog iskustva, a ne manipulacije i želje za zaradom, naglašava.
Atmosfera je sredstvo, prodaja je cilj
Na pitanje može li praznična dekoracija već u oktobru izazvati osećaj prezasićenosti i lažnog osećaja da smo „okasnili“, sa pripremama odgovara potvrdno.
„Rano kićenje može stvoriti vremenski pritisak, posebno kod potrošača koji se osećaju kao da nisu „u toku. To može izazvati stres ili frustraciju, što je kontraproduktivno za neke brendove“. Tajming za tako nešto mora biti pažljivo odmeren.
Kada je pravo vreme za prazničnu dekoraciju?
Do sada se pokazalo da je optimalno sredina ili kraj novembra, kaže Miljan Premović.
Tada potrošači počinju da razmišljaju o slavama i praznicima, ali još nisu prezasićeni. Početak kićenja treba da bude u skladu sa lokalnim kulturnim normama i ekonomskim raspoloženjem, dodaje.
Uživanje naspram troška
Voislav Bijelac stručnjak za brend strategiju i marketing kaže za Forbes da u kontekstu trenutne ekonomske situacije, rano isticanje prazničnih poruka i dekoracija često izaziva suprotan efekat od onog koji brendovi žele.
„Dok u stabilnim vremenima takva ponuda budi radost i optimizam, danas mnogi potrošači u tome vide pokušaj da ih emotivno podstakne na trošenje koje realno ne mogu da priušte“, pojašnjava.
Praktično, to je na neki način sukob između želje da se uživa u prazničnoj atmosferi i svesti o sopstvenim finansijskim ograničenjima.
Taj unutrašnji konflikt može stvoriti osećaj iritacije, pa čak i stresa. Poruka „troši i slavi“ dolazi u trenutku kada ljudi razmišljaju kako da uštede, naglašava Bijelac.
Gubitak autentičnog smisla praznika
Kako objašnjava, u marketing teoriji to se tumači kao trenutak kada brend više ne komunicira sa realnošću potrošača, već sa sopstvenim interesom.
Bijelac kaže da je rano uvođenje prazničnog asortimana pokušaj da se psihološki zauzme „teritorija u potrošačevom umu“ pre konkurencije. Osim toga, utiču tako i na kasniju kupovinu.
„Kada prvi stvore asocijaciju sa praznicima, brendovi automatski postaju mentalna destinacija za sve kasnije kupovine… Što duže potrošač ima kontakt s određenom vizuelnom porukom, to je veća verovatnoća da će kasnije kupiti“.
Dakle, strateški motiv nije trenutna prodaja u septembru ili oktobru, već oblikovanje potrošačkog raspoloženja za novembar i decembar.
Strategija ili strah
Sa druge strane, kod nekih brendova ne stoji iza svega svesna strategija, već strah od zasićenja tržišta.
Mnogi potežu za ponudom ovakvih proizvoda pre vremena iz panike.
„U pozadini stoji razmišljanje: „Ako konkurencija već prodaje nakit, šta ću ja u sezoni ako su se kupci već pripremili za nju. Takav pristup ne gradi prednost, već pokazuje nesigurnost“, ukazuje Bijelac.
Sagovornik ukazuje na još jednu važnu stvar. Svetla, muzika i dekoracije ne prodaju samo atmosferu. Oni povećavaju vrednost robe. To znači da isti ukras u prazničnom okruženju može izgledati vrednije nego u neutralnom prostoru.
„Ovaj efekat baš je i izražen kod proizvoda koji se kupuju impulsivno, kao što su pokloni ili sitni luksuzi“, kaže.
ostatak teksta pogledajte na
Simptom/Forbes