Kako upozoravaju iz Sindikata lađara i pomoraca, naši radnici angažovani na nemačkim vodnim putevima u poslednja dva meseca suočeni su sa sve učestalijim problemima zbog administrativnih problema.
U najkraćem, problem je što propisi Srbije nisu do kraja usaglašeni sa Direktivom 2017/2397. Budući da je Srbija zemlja u slivu Dunava, ima obavezu njene implementacije. Države članice EU trebalo bi da priznaju stručne kvalifikacije potvrđene u skladu s ovom direktivom donetom 2017.
Srbija još ne izdaje nove brodarske knjižice
Srbija je, uz jedno odlaganje 2022, započela primenu ove direktive u januaru 2024. godine. Problem je što još nije počela da izdaje nova ovlašćenja i nove obrasce članovima posada, tvrdi predsednik Sindikat lađara i pomoraca Srbije i Udruženja profesionalnih lađara Srbije Branislav Vajda.
Kaže da se ne obavljaju zamene starih za nove brodarske knjižice (koje su u skladu sa evropskom direktivom), sa kojima članovi posade mogu da rade na svim evropskim rekama. Stare brodarske knjižice važe samo u teritorijalnim vodama Srbije i reci Dunav do Kelhajma, dodaje.
Predstavnik sindikata tvrdi i da se ispiti za stručna zvanja i obuke usklađene sa Direktivom 2017/2397 ne održavaju u Srbiji još od kraja 2023.
Iako su ih predstavnici Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture krajem prošle godine uveravali da su sve pravno-birokratske aktivnosti pri kraju i da se očekuje da će obuke i ispiti po novim standardima biti dostupni od 2025. to se ipak nije dogodilo.
Tek 2022. traženo mišljenje Brisela
„Iako smo od početka bili uključeni u implementaciju Direktive, kako je vreme odmicalo, a ništa se nije preduzimalo, najavljivali smo sve moguće probleme i uveravali su nas da do problema neće doći i da smo spremni. Ipak, dogodilo se ono na šta smo upozoravali“, kaže sagovornik.
Navodi da za ovu situaciju nisu krivi ni Nemci ni EU, već resorno ministarstvo.
Vajda pojašnjava da je Srbija uskladila svoje propise sa Direktivom 2017/2397 i da su i predstavnici sindikata bili uključeni u radnu grupu tokom 2018. Međutim, proces implementacije značajno se odužio budući da su predstavnici Ministarstva tek krajem 2022. godine poslali Evropskoj komisiji na mišljenje zahtev za priznavanje uverenja o osposobljenosti, kao i službenih knjiga i dnevnika predviđenih direktivom, te da se sada čeka odgovor iz Brisela.
Izbegavanje radnika iz Srbije
Zašto srpske brodarske knjižice ne znače ništa u Nemačkoj?
Vajda kaže da se zbog nepriznavanja naših ovlašćenja u unutrašnjoj plovidbi naši lađari sve češće suočavaju sa zaustavljanjem brodova u kanalu Rajna-Majna-Dunav, a sporadično i sa otkazima.
Takođe, sve češći je primer da mnogi izbegavaju i da u posadi imaju naše ljude kako ne bi izlagali sebe problemima zbog dokumentacije, tvrdi Vajda za Forbes Srbija.
„Zbog jedne administrativne procedure i kašnjenja da se propisi na vreme pošalju na mišljenje Briselu, kao i činjenice da je potreban određeni period da oni to razmotre, došli smo u problem i to se odrazilo na naše ljude koji rade na brodovima. Nemci su rekli da ne priznaju naša dokumenta u njihovim teritorijalnim vodama. Otkazi još nisu toliko česti, ali je izraženo sve veće nepoverenje prema našim ljudima“, kaže Vajda.
Polaganje ispita u Mađarskoj
Jedino rešenje je za sada polaganje ispita u inostranstvu, najčešće u Mađarskoj.
Sa njihovim ovlašćenjima, odnosno položenim ispitima za profesionalnu kvalifikaciju članova posade unutrašnje plovidbe, mogu da rade bilo gde.
Zato sada mnogi hrle da u Mađarskoj prebace svoje sertifikate za plovidbu, jer su omogućili najednostavniju proceduru i olakšali ispite. Mogu da ih polažu i na engleskom, kaže naš sagovornik.
Takođe, kandidati mogu polagati ispite i pohađati obuke i u Rumuniji, Bugarskoj, kao i u Nemačkoj, Holandiji i Belgiji.
Vajda ukazuje, međutim i na troškove polaganja u inostranstvu. Navodi primer da polaganje ispita za kapetana košta oko 4.000 evra.
Srećom pa ovi poslovi važe za dobro plaćena zanimanja. Plate lađara idu od 1.500 evra mesečno (tokom cele godine, i kada ne plove), a kapetana i do 6.000 evra.
Pitanje dana kada će i druge zemlje postupiti isto
“Austrijanci su nam omogućili da sa našim ovlašćenjima plovimo do kraja godine i onda će se videti šta dalje. Sve je to počelo da se događa u poslednja dva meseca. Iako naše ljude ili više ne primaju na brodove ili ih iskrcavaju, za sada, samo u Nemačkoj, pitanje je dana kada će i oni koji su nas tolerisali do sada, početi sa slanjem kući“, kaže Vajda.
Sve to, kako kaže, stvara klimu nesigurnosti i straha među posadama i poslodavcima. Uz to, ugrožava stabilnost sektora unutrašnje plovidbe. Konkretno, u kompaniji iz Švajcarske u kojoj on radi, kaže da ako traže člana posade, gledaće da to ne bude neko iz Srbije već iz druge zemlje.
Veliki pad broja radnika iz Srbije
Kaže da su predstavnici sindikata i udruženja lađara u više navrata upozoravali Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture na probleme koji se mogu desiti ako se ne reaguje na vreme.
„Razumemo da sada postoji kašnjenje i na nivou Evropske unije, ali je bilo na njima (Ministarstvo) da se zvanično obrate evropskim telima, poput Rajnske i Dunavske komisije. Trebalo je da zahtevaju odlaganje ili prelazni period ako se posao ne može sprovesti na vreme“, kaže Vajda.
Navodi i da se problematična situacija prelomila preko leđa radnika. „Nekada su na rekama u Evropi 10 odsto posade činili naši ljudi, a sada ih je svega 2%“, tvrdi Vajda.
Ministarstvo nema kvalifikovane ljude
Ukazuje da su u proteklih osam godina predstavnici sindikata sarađivali sa Sektorom za vodni saobraćaj na usklađivanju regulative. Međutim, poslednje promene pomoćnika ministra za vodni saobraćaj prestaje i komunikacija sa ministarstvom.
Vajda tvrdi da sada u ministarstvu nema nijedne osobe sa relevantnim plovidbenim iskustvom stečenim u poslednjoj deceniji na rekama. Niti postoji razumevanje šta su problemi ove branše.
Zato ostaju bez odgovora i razumevanja svaki put kada im se obrate. Kada su im se obratili nedavno, dobili su pravdanje da su im vezane ruke jer Brisel kasni.
Iz resornog ministarstva nisu odgovorili na upit Forbes Srbija kako je došlo do problema i šta preduzimaju da ga reše.
I kroz Srbiju se plovi na crno
Iz Sindikata lađara i pomoraca ukazivali su i na probleme sa viznim režimima, odnosno to što status radnih viza i dozvola za rad u EU nije regulisan. Učestalo je zapošljavanje naših radnika „na crno“.
Upozorili su ministarstvo i da kroz Srbiju plove brodovi sa posadama koje rade bez ikakve prijave, ugovora i zdravstvenog osiguranja. Inspekcije, kako tvrde, ništa ne preduzimaju.
Takođe, agencije zapošljavaju radnike iz Indije i Filipina na štetu naših radnika, te se od 40 đaka iz dve brodarske škole u Beogradu i Novom Sadu ne zaposli ni jedan odsto godišnje.
Simptom/Forbes Srbija