Vrtoglavice, omaglice, zujanje u ušima, pritisak u glavi, crvenilo u licu, lupanje srca ili krvarenja iz nosa, su simptomi koji mogu i ne moraju da ukazuju na visoki krvni pritisak, ali ukazuju na potrebu da se kontroliše krvni pritisak.
Optimalan | < 120 / < 80 mmHg
Normalan | 120-129 / 80-84 mmHg
Granično normalan | 130-139 / 85-89 mmHg
I. stepen hipertenzije | 140-159 / 90-99 mmHg
II. stepen hipertenzije | 160-179 / 100-109 mmHg
III. stepen hipertenzije | > 180 / > 110 mmHg
Ako je vaš krvni pritisak 140/90, brojka 140 pokazuje pritisak krvi na zidove krvnih sudova, kada srce kuca (sistolni pritisak), dok brojka 90 pokazuje pritisak krvi na zidove krvnih sudova između otkucaja srca, kada se srce opušta (dijastolni pitisak).
Posledice neregulisanog krvnog pritiska su zadebljanje i slabljenje srčanog mišića, dalji rast krvnog pritiska, aritmija, zastoj bubrega, oštećenje vida, angina pektoris, moždani ili srčani udar.
Merenje krvnog pritiska kod kuće
2 puta dnevno, ujutru i uveče
30 minuta pre toga izbegavajte fizičku aktivnost, kofein i pušenje
Nekoliko minuta pre merenja sedite na stolicu i smirite se
Postavite ruku na sto u nivou srca i stavite manžetnu 2,5 cm iznad lakatne jame
Izmerite pritisak i zapišite vrednosti
Ponovite merenje posle 2 minuta
U dnevnik upišite prosečnu vrednost merenja
3 dana merenja dovoljna su za realan uvid u krvni pritisak
U slučaju sumnje na probleme sa krvnim pritiskom, nošenje holtera je još jedna od metoda, ujedno i najpouzdanija. Za to ćete morati da se obratite svom lekaru. Holter je uređaj koji 24 sata neprekidno meri krvni pritisak pacijenta.
Ukoliko se na narednom pregledu kod vašeg lekara, na osnovu svih nalaza, utvrdi da imate povišen krvni pritisak, važno je što pre započeti adekvatno lečenje. Cilj je da se spreči dalje narušavanje zdravlja krvnih sudova i posledice koje iz toga proističu.
Da li su žene zaštićenije?
Žene tokom života prolaze kroz brojne promene, kao što su trudnoća, menopauza i hormonske promene. Kada govorimo o visokom krvnom pritisku, većina obolelih su muškarci, ali to se menja kada žene uđu u menopauzu. Tada se njihov rizik povećava i broj obolelih žena premašuje broj obolelih muškaraca. Više o menopauzi i njenom uticaju na zdravlje kardiovaskularnog sistema pročitajte ovde.
Podela visokog krvnog pritiska prema uzrocima
Postoje dva oblika visokog krvnog pritiska: primarna i sekundarna hipertenzija.
Primarna hipertenzija je visoki krvni pritisak koji se razvija godinama. Pretežno se otkriva u uznapredovaloj fazi i čini oko 90% slučajeva visokog krvnog pritiska. Službeni uzrok je nepoznat, jer svi mehanizmi koji regulišu krvni pritisak u nekoj meri zakazuju u svojoj funkciji pa je zbog toga teško precizno definisati uzrok. Većina ljudi s ovom vrstom hipertenzije ima manje elastične krvne sudove što doprinosi poremećaju, jer otežava normalno funkcionisanje organa koji učestvuju u regulaciji krvnog pritiska.
Sekundarna hipertenzija čini oko 10% slučajeva visokog krvnog pritiska i za razliku od primarne hipertenzije javlja se iznenada i poznatog je uzroka. U većini slučajeva, nastaje kao posledica bolesti bubrega pri čemu je stenoza ili suženje krvnih sudova koji dovode krv u bubrege, najčešći uzrok. Veoma retko, sekundarna hipertenzija može da se pojavi i kao posledica hormonskih poremećaja ili kao nuspojava određenih lekova.
Više o delovanju propisanih tableta i važnosti celovitog pristupa u lečenju visokog pritiska možete pronaći ovde
Zašto su zdraviji krvni sudovi preduslov za regulaciju krvnog pritiska
Visoki krvni pritisak i ateroskleroza međusobno su povezane bolesti koje se otkrivaju u uznapredovalim fazama. Shodno tome, jednostavno je zaključiti da na visok krvni pritisak ne možemo uspešno delovati ako ne delujemo na aterosklerozu.
Što su krvni sudovi elastičniji, dotok krvi do svih organa i delova tela je normalniji, što je od presudne važnosti i doprinosi boljem radu sistema za regulisanje krvnog pritiska. Osim toga, na taj način štitimo svoje zdravlje od posledica ateroskleroze.
Ako uzmemo u obzir da se visoki krvni pritisak pretežno dijagnostikuje sa 5 godina zakašnjenja i ako tome pridodamo podatak da nakon dijagnostikovanja i započinjanja sa terapijom, prema mišljenju stručnjaka, samo mali broj pacijenata ima dobro regulisan krvni pritisak, tada se postavlja pitanje: Šta je visoki krvni pritisak učinio krvnim sudovima pre dijagnostikovanja i da li ste sprečili dalji razvoj bolesti?
u Srbiji svaka druga osoba umire od bolesti srca i krvnih sudova. Glavni krivac za takvu statistiku je ateroskleroza.
Važno je voditi brigu o zdravim životnim navikama, ograničiti unos soli i kretati se, ali to je samo deo formule. Drugi deo formule je briga o zdravlju krvnih sudova.
Simptom/Zdravljesrca