Drugo je najstarije od osmoro dece u religioznoj porodici. Već u 11. godini je stekao kvalifikacije sveštenika.
Istovremeno bio i politički i duhovno angažovan.
Kao darovit govornik, pridružio se protivnicima tadašnjeg iranskog šaha, monarha koji je sa vlasti svrgnut tokom Islamske revolucije, piše BBC na srpskom.
Godine je proveo u ilegali i zatvoru.
Ali Hamnei je 1981. godine izabran za predsednika Irana, a verske starešine su ga 1989. izabrale za naslednika ajatolaha Homeinija, koji je preminuo u 86. godini.
Imao je vrhovnu vlast nad svim granama vlasti, vojskom i pravosuđem, a istovremeno deluje i kao duhovni vođa zemlje.
Neprijateljski odnos sa Zapadom
Tokom svoje vladavine, Hamnei je izdržao neprijateljski odnos sa Zapadom, uključujući oštre sankcije, kao i nekoliko talasa protesta u zemlji zbog ekonomskih i pitanja ljudskih prava.
Sjedinjene Države je nazvao “neprijateljem broj jedan” Irana, dok je Izrael odmah iza njih.
Ključ njegove moći leži u lojalnosti dve najvažnije bezbednosne institucije Irana – Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) i paravojnih snaga Basidž, koje imaju stotine hiljada dobrovoljaca, prenela je Al Jazeera.
Hamnei je dugo tvrdio da Iran nikada neće izgraditi nuklearno oružje i da je njegov nuklearni program isključivo u civilne svrhe.
Ni američke obaveštajne službe niti nuklearni nadzorni organ Ujedinjenih nacija nisu pronašli dokaze da je Iran razvijao atomsku bombu, iako su Izrael i pojedini članovi administracije Donalda Trampa uprkos tome zastupali takvu tvrdnju.
Šta su SAD i Izrael rekli o Hamneiju?
Zvaničnici obe zemlje ranije su upućivali pretnje Hamneiju.
U junu, nakon dvanaestodnevnog rata američko-izraelskih napada na Iran i odmazde Teherana protiv Izraela, izraelski ministar odbrane Israel Kac izjavio je da Hamnei “ne može da nastavi da postoji”.
“Diktator poput Hamneija, koji stoji na čelu države kao što je Iran i ima užasan cilj uništenja Izraela, ne može da nastavi da postoji”, rekao je on.
Istog meseca, izraelski premijer Benjamin Netanjahu nagovestio je da Izrael nije isključio mogućnost pokušaja atentata na Hamneija, za koji je rekao da bi “okončao” dugotrajni sukob između SAD i Irana.
U SAD je predsednik Donald Tramp takođe davao izjave koje su delovale kao pretnje Hamneiju. U intervjuu za ABC News početkom meseca, Tramp je rekao da bi iranski lider trebalo da bude “veoma zabrinut”, dok su SAD gomilale vojne kapacitete u regionu.
U odvojenim izjavama rekao je da bi promena režima u Iranu bila “najbolja stvar koja bi mogla da se desi”, kao i da “postoje ljudi” koji bi mogli da preuzmu vođstvo, ne iznoseći detalje.
Prošle godine, kada je naredio napade na Iran, Tramp je tvrdio da bi Hamnei bio “lak cilj” ukoliko bi SAD odlučile da krenu na njega.
“Tačno znamo gde se takozvani vrhovni vođa’ krije”, rekao je Tramp. “On je lak cilj, ali je tamo bezbedan – nećemo ga ukloniti (ubiti), barem ne za sada.”
Simptom/Newsmax