U toku je i obnova volijere i kućice za slonove, koja je trenutno prazna, nakon što je prošle godine šestoj deceniji života uginula voljena slonica Tvigi, jer će uskoro dočekati nove stanovnike.
Kristijan Ovari, biolog Zoo vrta u Beogradu, ističe da stalno rade na tome da unapređuju život svojih štićenika i budu u korak sa svetskim standardima, najavljujući da bi uskoro trebalo da postanu i punopravan član Evropske asocijacije zooloških vrtova i akvarijuma.
“Odlučili smo da se ozbiljno pozabavimo temom slonova, pa su se kamile iselile iz susednog objekta i sada je ceo namenjen za slona – to jest, za slonove. To je društvena životinja i radićemo na tome da ne bude sama”, objašnjava Ovari.
Odlučili su da radove na prilagođavanju objekta izvode polako i temeljno, jer su želeli da se slonovi usele kada dođe toplije vreme. Tada su u planu treninzi životinja, kako bi veterinari mogli nesmetano da im pristupaju, po potrebi im održavaju nokte i vade krv za potrebne analize.
Kada je reč o objektu za reptile, naš sagovornik najavljuje sasvim novu priču o gmizavcima.
“Terarijumi su redekorisani, promenili smo vrste i postavili nekoliko vrlo zanimljivih plakata na kojima pričamo o gmizavcima naših krajeva koji su zaštićeni i imaju bitnu ulogu u ekosistemu. Tako da Zoološki vrt, pored svega onoga što radi, ima i obrazovnu delatnost koja je vrlo značajna”, kaže Ovari.
U ovoj godini imali su priliku da dočekaju primerke i egzotičnih vrsta, a biolog Zoo vrta naročito ističe džinovskog mravojeda.
“To je čudna, luda životinja sa izduženim ustima i nosom. Iako je stigao iz Mađarske, mi smo se šalili da možda potiče iz Leskovca, jer mu je prvih mesec dana omiljeno bilo mleveno meso. Nije silazio sa govedine, ali je onda počeo da jede ostale stvari”, objašnjava stručnjak.
“Vrt dobre nade” sada je dom i egzotičnih kljunoroga, papuanskih ptica živopisnih šara, koje su vrlo inteligentne, a uspeli su da razmnože i neobične marabue i dobiju čak tri ženke, koje su inače u manjku u zoo vrtovima u svetu.
Prinova stiže i u porodici kengura, gde jedna mama trenutno u svojoj torbi nosi mladunče, kom već povremeno izviruju uši.
Njihovo rođenje su čuvali u strogoj tajnosti zbog straha da možda neće preživeti.
Zvaničnici zoološkog vrta u Vroclavu u jugozapadnom poljskom gradu, rekli su da su tigrovi, kritično ugrožena vrsta čiji je broj opao na oko 400 u divljini, rođeni 22. jula.
Ali zoološki vrt je odlučio da ne izlazi u javnost s vestima dok ne porastu, dobiju malo snage i ne budu vakcinisani, rekla je portparolka zoološkog vrta Veronika Lisek.
Svako mladunče sada je otprilike duplo veće od domaće mačke, svako ima više od osam kilograma.
„Radost je još veća što se sva četiri tigra zdravo razvijaju, aktivna su, željna jela i igre“, rekao je Sergius Kmiecik, vršilac dužnosti predsednika zoološkog vrta, koji uzgaja sumatranske tigrove od 1960-ih.
Četiri mladunca su potomci majke Nuri i oca Tengaha.
Još nije poznato gde će četiri mladunca završiti, a još je potrebno da narastu pre nego što se to odluči, rekla je Lisek.
Sumatranski tigrovi – najugroženija podvrsta tigrova – su pod sve većim pritiskom zbog krivolova i sve manjeg staništa u džungli.
U divljini ih je ostalo samo oko 400, prema zoološkom vrtu u Vroclavu, koji takođe ima fondaciju koja radi na podršci njihovoj zaštiti.