VOA/Jovo Radulović

Po podacima Centra za demokratsku tranziciju, DPS je osvojio 29,95% tj. u apsolutnim brojevima 24.309 glasova čime su se obistinile prognoze istraživanja javnog mnjenja da će ta partija ponovo zagospodariti crnogorskim političkim tabelama.

Vukadinović ističe da iako je DPS relativni pobednik izbora, problem može biti njegov koalicioni kapacitet, ali primećuje da je ta kategorija još problematičnija kod drugih aktera, poput “Pokreta Evropa sad!” i koalicije “Za budućnost Podgorice”. Predviđa teške i ucenama podložne postizborne pregovore, a ne isključuje ni mogućnost ponovljenih podgoričkih izbora, poput već viđenog budvanskog scenarija.

KLJUČ ZA VLAST JAKOV MILATOVIĆ; UCENJIVAČKI KAPACITET URA-e IZVESTAN

Za njega je, kao uostalom i za većinu posmatrača i istraživača, ključ postizborne matematike u rukama predsednika države Jakova Milatovića i (njegove) koalicione liste “Za bolju Podgoricu”.

“Podgorički izbori su bili najneizvjesniji u Crnoj Gori gledajući i lokalne i državne izbore, a po svoj prilici čeka nas još neizvjesniji postizborni period kad se treba konstituisati vlast. Ključ rješenja je u rukama predsjednika Jakova Milatovića. Ta koalicija koju čine Pokret za Podgoricu, URA i Pokret za promjene ima šest mandata”, podseća Vukadinović, koji smatra da će se Milatović “vrlo teško dogovoriti” sa PES-om Milojka Spajića i (prosrpskom) koalicijom “Za budućnost Podgorice”.

Prema njegovom mišljenju, taj dogovor nije realno očekivati “ne zbog neke surevnjivosti ili oštrih riječi, mimoilaženja ili ostrašćenosti” nego zbog zahteva koji će od Milatovićeve koalicije biti ispostavljeni njima, konstituentima parlamentarne većine na državnom nivou – PES-u i koaliciji “Za budućnost Crne Gore” (Podgorice).

Podgorica/Facebook Account

Podsetimo, drugoplasirana i trećeplasirana na izborima u Podgorici su PES–Demokrate (21,77%) i ZBCG (20,16%), dok je na četvrtom mestu već pomenuta i u žiži interesovanja “Za bolju Podgoricu” (10,52%).

Vukadinović navodi kako očekuje ucenjivanje od te koalicije koje će s jedne strane ići prema PES-u i ZBCG, a sa druge prema DPS-u.

“Poznato je da URA ima ucjenjivački kapacitet, pa će se pokušati sa ucjenjivanjem, a to je da se sa šest odbornika diriguje gradonačelnik sa te liste bilo PES-u i ZBCG bilo pak DPS-u. Međutim, ako bi tako nešto prihvatili ti ostali subjekti, to bi bilo shvaćeno kao velika slabost i inferiornost”, rekao je analitičar, koji promatra da, međutim, cilj koalicije Jakova Milatovića i Dritana Abazovića jeste nešto drugo – izbori na državnom nivou, tj. da se ovakvo stanje preslika na državni nivo “da bi oni eventualno bili u vlasti, dirigovali svoga premijera i tome sl.”.

Ako bi, navodi on, Pokret za Podgoricu i URA pregovarali prvo sa PES-om i ZBCG, prvi i isključivi zahtev bi bio “raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora u što kraćem roku”.

viktoriia-kondratiuk/Unsplash

“Međutim, tada bi PES i ZBCG odgovorili istom mjerom, da se uz parlamentarne raspišu i vanredni izbori za predsjednika države. To Jakovu Milatoviću ne odgovara jer on više ni u kojoj kombinaciji ne bi mogao biti predsjednik države i ne bi bio jer ga DPS ne bi podržao. DPS bi imao, što je logično, svog kandidata, a takođe ga ne bi podržali ni PES ni ZBCG”, naglašava sagovornik portala.

Kaže da kada je reč o taktici Milatovićeve koalicije prema DPS-u u eventualnim pregovorima, stvari stoje nešto drukčije “jer DPS nema tu snagu izdejstvovati vanredne izbore u Crnoj Gori”.

“Tako da će prema DPS-u prioritetni zahtjev biti da kandidat koalicije ‘Za bolju Podgoricu’, koja ima šest mandata, Luka Rakčević, bude novi gradonačelnik Podgorice, bez obzira što npr. DPS ima više nego tri puta više mandata – 19. Sve u svemu, ako bi DPS podlegao ucjenama bio bi označen kao slab i inferioran partner”, ponavlja Vukadinović.

NISKA IZLAZNOST OPOMENA VLADAJUĆOJ KOALICIJI

Upitan kako gleda na dosta nižu stopu izlaznosti na ovim (56,34%) u odnosu na izbore u Podgorici 2022. (69,36%), koja je 13 odsto manja, sagovornik kaže da se radi o “nezadovoljstvu građana svim onim obećanjima koja su dobili od novih vlasti jer je malo toga izvršeno i ostvareno”.

“Građani ne osjećaju boljitak. Niska stopa izlaznosti najbolji je pokazatelj učinka ove vlasti koja se zasniva na samohvalama bez ikakvog pokrića.”

“IZBORNI TURIZAM” PRAKSA KOJA ĆE SE NAŽALOST NASTAVITI

Kada ukazuje na činjenicu da će tzv. izborni turizam biti i u narednom periodu nastavljen i “i te kako prisutan”, Vukadinović skreće pažnju na to da takva negativna praksa odgovara svakoj vlasti, i “svaka to radi na svoj način” te ističe “nema političke volje da problem bude riješen”.

On ništa ne očekuje ni po pitanju istrage navoda opozicionog DPS-a da je bilo 3300 ljudi koji su upisani u birački spisak Podgorice, a već glasaju u Srbiji i(li) Republici Srpskoj.

“Po meni taj problem će se javljati dugo još. Strankama koje su na vlasti i ranije bile (DPS) odgovara jedan broj takvih glasača; DPS je imao neke svoje glasače koji su dolazili iz nekih drugih zemalja: Švajcarske, Lihtenštajna, SAD. I tada su čarter-letovi odlazili do tih zemalja i dovodili ljude za vikend u Crnu Goru, one koji jesu rođeni u Crnoj Gori, ali nemaju veze sa Crnom Gorom, koji imaju državljanstva ali su davno napustili Crnu Goru. Takvi nikako ne bi trebalo da odlučuju o sudbini Crne Gore. I danas se slično dešava kada je riječ o rukopisu uglavnom bivšeg Demokratskog fronta”, navodi Vukadinović koji dodaje da će tako biti “dok registar prebivališta ne bude sređen”.

On ukazuje da se može imati dva ili više državljanstava “ali je moguće imati samo jedno prebivalište” kao i da je “nezakonito imati dva prebivališta i onda glasati na dva mjesta”.

Zaključuje da takva praksa odgovara vladajućima jer je “uvek posrijedi jedna rezerva i dodatna baza glasača iz nekih drugih zemalja”.

“Srbija je to okusila jako dobro za beogradske izbore u decembru 2023, kada su autobusi iz Republike Srpske dolazili, tako da to što radi SNS u Srbiji, tome smo svjedočili sada u Podgorici”, zaključuje Srđan Vukadinović.

Simptom/M. M.