Nemogućnost da finansira svoje obaveze značila bi povećane transfere odnosno novac iz republičke kase. To onda predstavlja rashode na koje se inicijalno nije računalo. Takvi rashodi mogli bi, posledično, uticati i na visinu deficita budžeta Srbije. A Vlada je, mada to ne bi bilo prvo prekršeno obećanje dato MMF-u, dala reč da deficit neće prelaziti tri odsto vrednosti BDP-a.
Vlada je Fondu obećala i da će angažovati eksternog konsultanta koji bi do septembra ove godine trebalo da uradi podrobnu analizu finansija Beograda. I da Vladi u iscrpnom izveštaju predoči kako stoje stvari, ne bi li se očajao proces donošenja narednog budžeta.
Kako je rečeno, izveštaj bi trebalo da sadrži trenutnu finansijsku poziciju Beograda, ključne rizike i ključne projekcije za naredne tri godine.
Forbes Srbija saznaje od dobro upućenih izvora da je za potrebe izrade analize angažovana konsultantska kuća Ernst & Young. I to krajem maja ove godine.
Saznajemo i da njihovi analitičari imaju poteškoća da od nadležnih u gradu dobiju sve potrebne informacije kako bi u dogovorenom roku mogli da sačine traženi izveštaj.
Forbes Srbija poslao je upit pomenutoj konsultanstkoj kući u vezi sa ovom analizom, ali nismo dobili nikakav odgovor.
Istovremeno, pitanja smo uputili i na adresu Ministarstva finansija, sa pretpostavkom da je ono bilo nadležno za angažovanje konsultanta koji bi uradio analizu.
Dokaza da je sproveden neki javni postupak izbora eksternog konsultanta nema. I to smo, između ostalog, pitali Ministarstvo finansija, ali do objavljivanja teksta nismo dobili nikakav odgovor.
Drugim rečima, nemamo potvrdu, ali ni demanti da je Ernst & Young izabran bez javnog poziva, odnosno tendera za izbor konsultanta. Niti smo dobili informacije koliko je ova usluga plaćena i kada se očekuje izveštaj. Kao i da li su tačni navodi da nadležni u gradskim strukturama ne sarađuju najbolje sa konsultantima koji bi trebalo da prikupe podatke o stvarnom stanju u kasi Beograda.
Nije isključen ni treći rebalans
Naši izvori kažu da ne isključuju mogućnost da budžet Beograda pretrpi i treći rebalans ove godine. Razlog je loše poslovanje glavnih javnih komunalnih preduzeća, ali i rast nekih drugih rashoda sa kojima se grad suočava.
Podsetimo, Beograd je tokom ove godine dva puta prekrajao kasu. Najpre na proleće, a onda i početkom leta ove godine. Poslednji rebalans je, navodno, urađen zbog većih očekivanih prihoda. Činjenica da su njime povećani i rashodi, a i deficit gradskog budžeta.
Kako je Forbes Srbija već pisao, umesto inicijalnih 7,1 milijarde dinara iznosiće 9,7 milijardi.
Samo gubici tri vodeća javna komunalna preduzeća Beograd-puta, Gradskog saobraćajnog preduzeća i Beogradskih elektrana na kraju 2025. premašili su 1,7 milijardi dinara.
Beogradske elektrane jedan su od najvećih dužnika za gas javnom preduzeću Srbijagas. GSP takođe grca u dugovima koji su od odluke o uvođenju besplatnog javnog prevoza uvećani nekoliko puta.
Simptom/Forbs Srbija