2020
Prema procenama magazina Forbes, ova korpa sa 11 osnovnih proizvoda koštala je 46,95 dolara u junu 2020. godine. Tada je godišnja inflacija poslednji put bila ispod 1%:
Banane (1,16 dolara po grozdu)
Hleb (1,83 dolara)
Pakovanje putera (3,49 dolara)
Pakovanje pilećih grudi (8,01 dolar)
Veliko pakovanje čipsa (3,96 dolara)
Pakovanje mlevene kafe (7,75 dolara)
Pakovanje keksa sa komadićima čokolade (3,01 dolar)
12 jaja (1,55 dolara)
Pakovanje mlevenog junećeg mesa (4,73 dolara)
Velika flaša soka od pomorandže (6,78 dolara)
Pakovanje od 12 limenki gaziranog pića (4,68 dolara)
2026
Danas ista korpa namirnica košta 73,07 dolara (62,84 evra) prema podacima iz aprila:
Banane (1,30 dolara po grozdu) – 1,12 evra
Hleb (2,32 dolara) – 2 evra
Pakovanje putera (4,21 dolar) – 3,62 evra
Pakovanje pilećih grudi (9,98 dolara) – 8,58 evra
Veliko pakovanje čipsa (5,26 dolara) – 4,52 evra
Pakovanje mlevene kafe (16,70 dolara) – 14,26 evra
Pakovanje keksa sa komadićima čokolade (4,20 dolara) – 3,6 evra
12 jaja (2,25 dolara) – 1,94 evra
Pakovanje mlevenog junećeg mesa (6,89 dolara) – 5,93 evra
Velika flaša soka od pomorandže (14,08 dolara) – 12,11 evra
Pakovanje od 12 limenki gaziranog pića (5,88 dolara) – 5,06 evra
Detaljan rast cena proizvoda
Banane (⬆️12%): Kilogram banana sada u proseku košta oko 1,43 dolara. Jedan grozd banana teži približno 0,9 kilograma i košta oko 1,30 dolara.
Hleb (⬆️26,8%): Prosečna cena za 0,45 kilograma belog hleba iznosi 1,47 dolara. Standardna vekna teži više od 0,45 kilograma i košta oko 2,32 dolara.
Puter (⬆️20,6%): Oko 0,45 kilograma organskog ili običnog putera, odnosno jedno pakovanje, košta 4,21 dolar prema podacima iz aprila.
Piletina (⬆️24,5%): Cena pilećih grudi bez kostiju porasla je na 9,17 dolara po kilogramu. Pakovanje pilećih grudi može težiti nešto više od 0,9 kilograma i košta oko 9,98 dolara.
Čips (⬆️32,8%): Čips od krompira košta oko 14,86 dolara za 450 grama.
Kafa (⬆️115%): Pakovanje kafe teško je oko 780 grama i košta približno 16,70 dolara.
Keks (⬆️40%): Oko 0,45 kilograma keksa sa komadićima čokolade sada košta 5,18 dolara.
Jaja (⬆️45,1%): Prosečna cena standardnog pakovanja od 12 jaja sada iznosi 2,25 dolara.
Mleveno juneće meso (⬆️45,7%): Prosečna cena za oko 0,45 kilograma mlevenog junećeg mesa – što je prosečna količina jednog pakovanja – dostigla je 6,89 dolara u aprilu.
Sok od pomorandže (⬆️107,6%): Cena soka od pomorandže za oko 0,47 litara porasla je na 4,90 dolara sa prethodnih 2,36 dolara.
Gazirana pića (⬆️25,6%): Jedna limenka gaziranog pića od oko 355 mililitara u pakovanju od 12 komada sada košta oko 49 centi, u odnosu na ranijih 39 centi.
Cene jaja dostigle su istorijski maksimum od 6,22 dolara u martu 2025. godine (zbog ptičjeg gripa). Tako su premašile prethodni rekord od 4,82 dolara iz januara 2023. godine. Cene pilećih grudi bez kostiju dostigle su vrhunac od 10,45 dolara po kilogramu u septembru 2022. godine.
Cena hleba je nakratko dostigla rekordnih 2,03 dolara u januaru 2024, dok je puter dostigao rekordnu cenu od pet dolara u septembru 2024. godine. Kafa, govedina i sok od pomorandže trenutno su na rekordno visokim cenama prema podacima iz aprila.
Rekordna cena struje
Američki Biro za statistiku rada saopštio je da je prosečna cena električne energije po kilovat-satu porasla na istorijski maksimum od nešto više od 0,19 dolara u aprilu. To predstavlja povećanje od 35,7% u odnosu na jun 2020. Tada je prosečna cena električne energije za domaćinstva iznosila 0,14 dolara po kilovat-satu. Porasla je oko 27% u odnosu na januar 2025, kada su troškovi bili nešto ispod 0,16 dolara po kilovat-satu.
Analitičari Goldman Saksa ranije ove godine procenili su da će cene električne energije porasti za dodatnih 6% do 2027. godine. Rast će potom usporiti na 3% tokom 2028, jer se očekuje da će data centri činiti oko 40% rasta potražnje za električnom energijom.
Inflacija u raljama politike
Džo Bajden je, kada je inflacija porasla na 7,5% u januaru 2022, priznao da rastući troškovi primoravaju Amerikance da „rastežu svoje budžete na načine koji stvaraju pravi stres za kućnim stolom“. U maju 2022, kada je inflacija skočila na 8,5%, što je bila njena najbrža stopa rasta u poslednjih 40 godina, Bajden je deo krivice prebacio na republikance i „ultra-MAGA agendu“. Tvrdio je da bi poreski plan senatora Rika Skota koristio samo najbogatijim Amerikancima.
Donald Tramp je za rast inflacije okrivio Bajdena, navodeći u januaru 2025, nakon izveštaja o inflaciji većoj od očekivane, da „BAJDENOVA INFLACIJA RASTE!“. Kasnije je tvrdio da je Bajdenova administracija „trošila novac kao niko do sada“. U oktobru je Tramp tvrdio da je inflacija „pobeđena“ nakon što je dostigla 2,9%. U decembru je rekao da su cene za potrošače „dramatično pale“, uprkos tome što je inflacija u septembru rasla po godišnjoj stopi od 3%.
Početkom ove nedelje Tramp je izjavio: „Ne razmišljam o finansijskoj situaciji Amerikanaca, ne razmišljam ni o kome“ tokom pregovora o mirovnom sporazumu sa Iranom.
Minimum optimizma
Inflacija je snažno rasla tokom pandemije, a potom se smirila nakon što je dostigla istorijski maksimum 2022. godine, ali je i dalje znatno iznad ciljanih 2% koje postavljaju američke Federalne rezerve.
Godišnji rast potrošačkih cena nastavio se i tokom 2026. godine, podstaknut carinama predsednika Trampa i naglim rastom cena goriva i energije od početka rata sa Iranom krajem februara. Sukob na Bliskom istoku izazvao je novi talas inflacije. Cene energije porasle su za 10,9% na mesečnom nivou u martu, što je najveći rast od 2005. godine. Cene goriva skočile su za više od 21%, odnosno 30%.
Amerikanci sve više izražavaju zabrinutost zbog svojih ličnih finansija i rasta potrošačkih cena. To je pokazalo istraživanje potrošačkog raspoloženja Univerziteta Mičigen, koje je zabeležilo istorijski minimum ekonomskog optimizma u aprilu i maju. Istraživanje pokazuje da je malo verovatno da će potrošači ponovo postati optimistični u vezi sa ekonomijom dok cene goriva ne počnu da padaju.
Simptom/Forbes