Jedna od najprestižnijih kulturnih platformi na kontinentu, Venecijanski bijenale, ove godine je doneo kontroverzno ponovno otvaranje ruskog nacionalnog paviljona.
Vraćen prvi put od početka rata u Ukrajini, paviljon čiji je domaćin Kremlj bio je dostupan samo tri dana tokom pregleda za štampu pre nego što je otvoren za javnost. Ali kratak povratak Moskve se ipak pokazao efikasnim, primoravajući Evropu da ponovo otvori debatu za koju su mnogi mislili da je već rešena.
„Postigli su upravo ono što su želeli“, rekla je potpredsednica Evropskog parlamenta Pina Pičierno za POLITIKO u intervjuu. „Taj paviljon nikada nije trebalo da se otvori… Postao je himna režimskoj propagandi.“
Sa džinovskim cvetnim instalacijama i raznim muzičkim performansima, ruska izložba bila je jedna od politički najeksplozivnijih u poslednjih nekoliko godina, uvlačeći političare, umetnike, disidente i evropske institucije u sve ogorčeniji sukob oko kulture, propagande i slobode izražavanja.
Zamenik italijanskog premijera Mateo Salvini lično je posetio paviljon tokom dana pre otvaranja.
„Umetnost nema granice, nema cenzuru, nema šalu“, rekao je. „Kultura i sport treba da ostanu neutralni prostori i mesta susreta.“
Ali za kritičare učešća Rusije, ruska izložba je bila manje vezana za umetničku slobodu nego za pokušaj da se povrati međunarodni legitimitet nakon potpune invazije zemlje na Ukrajinu 2022. godine.
Ukrajinski demonstrant je fotografisan ispred zatvorenog ruskog paviljona na dan zvaničnog otvaranja Bijenala za javnost.
„Prisustvo Rusije na Bijenalu je pokušaj normalizacije rata“, rekla je Ksenija Malih, kustos ukrajinskog paviljona, čija je centralna instalacija – statua jelena pod nazivom „Bezbednosne garancije“ – postavljena u blizini zgrade Rusije.
Ove zabrinutosti su već izazvale oštru političku reakciju mnogo pre nego što je bijenale otvorilo svoja vrata: u aprilu je šefica spoljne politike EU Kaja Kalas objavila da Evropska komisija namerava da smanji finansiranje događaja za oko 2 miliona evra zbog učešća Rusije a 25 evropskih zemalja podržalo je pozive da se Rusija isključi sa izložbe, kao i italijanska vlada koja je efikasno bojkotovala otvaranje.
Meka moć Rusije
Bijenale nije prvo niti jedino mesto gde Rusija polako obnavlja svoje međunarodno prisustvo. Tokom proteklih nekoliko meseci, globalne federacije su počele ponovo da primaju ruske sportiste u discipline koje se kreću od vodenih sportova do gimnastike.
„Duboko sam zabrinut jer ono što vidimo nije niz izolovanih odluka“, rekao je ukrajinski ministar omladine i sporta Matvij Bidni prošlog meseca za POLITIKO u intervjuu o povratku Rusije u međunarodne sportove.
„Poruka je jasna: Teška kršenja međunarodnog prava ne moraju nužno dovesti do trajnih posledica“, dodao je.
Nalepnica je zalepljena na jednim od vrata Arsenala kao deo ukrajinske kampanje u znak sećanja na ukrajinske umetnike poginule tokom rata protiv učešća Rusije.
„Rusija koristi kulturu i sport kao ključne alate državne politike“, složio se litvanski poslanik Petras Auštrevičijus.
„Kultura i sport u Rusiji su uvek služili za postizanje ideoloških ciljeva, koji se trenutno sastoje od opravdavanja vojne agresije protiv Ukrajine i intenziviranja izazova Zapadu.“
Dodao je da se očekuje da će u predstojećem godišnjem izveštaju Evropskog parlamenta o Ukrajini poslanici osuditi i odluku bijenala da ponovo primi ruske umetnike i sve veću reintegraciju ruskih sportista u međunarodna takmičenja, tvrdeći da sport i kulturu „aktivno koriste ruski i beloruski režimi za državnu propagandu“.
U međuvremenu, Rusija sada ima pravo da osvoji javno izglasane nagrade „Posetilac lav“ bijenala, koje su zamenile tradicionalno izglasane nagrade žirija nakon što je cela grupa podnela ostavku prošlog meseca.
Ipak, za moskovske kritičare, da li će poneti nagradu ili ne, nije bitno. Pravi značaj ovogodišnje izložbe leži u onome čega se mnogi plaše da je već u toku: postepeni povratak Rusije u Evropu.
Simptom/Politiko