Francuski premijer je najavio svoju novu vladu – četvrtu u zemlji od početka godine – u nadi da će njegova administracija moći da isprati još jedno glasanje o nepoverenju iz gorko podeljenog parlamenta.
U vladi Fransoa Bajrua postoji mešavina starog i novog, koja uključuje nekoliko poznatih lica: bivši ministar unutrašnjih poslova Gerald Darmanin imenovan je za ministra pravde; bivša premijerka Elisabeth Borne, tehnokrata, vraća se u vladu kao sekretar za obrazovanje, dok je drugi bivši premijer, Manuel Vals – koji je služio pod socijalističkim predsednikom Fransoa Olandom, postavljen za ministra inostranih poslova.
Žan Noel Baro ostaće na mestu ministra spoljnih poslova, dok je desničar Bruno Retailleau ponovo imenovan za ministra unutrašnjih poslova. Erik Lombard, bivši bankar, biće na čelu ministarstva ekonomije, dok će Sebatijen Lekornu ostati u ministarstvu odbrane, a Rašida Dati kao ministarka kulture.
Sa mnogim vodećim političkim ličnostima koje se raduju predsedničkim izborima 2027. i nespremne da prokockaju svoje šanse za vladu koja će verovatno pasti za nekoliko nedelja ili će biti paralizovana do održavanja novih opštih izbora sledećeg leta, Bajru – imenovao Emanuel Makron za 10 dana pre – borio se da pronađe one koji su spremni da se pridruže njegovoj vladi.
Prethodni premijer, Mišel Barnije, izdržao je samo 90 dana pre nego što je njegova administracija srušena izglasavanjem nepoverenja.
Bajru, centrista, obećao je da će formirati „vladu od nacionalnog interesa“ na srednjem političkom terenu, isključujući krajnje desničarski Nacionalni skup (RN) Marine Le Pen i tvrdolevičar France Unboved (LFI). Na kraju, Bajruova administracija, kao i Barnijeova pre nje, priklonila se konzervativnoj desnici. Makronova vlada izgubila je parlamentarnu većinu nakon što je raspisao vanredne izbore u junu nakon što je krajnja desnica ostvarila istorijski uspeh na evropskim izborima.
Taj potez je, međutim, doveo do toga da je francuska Nacionalna skupština podeljena u tri približno jednake grupe – levu, centar i desnicu – od kojih nijedna nema apsolutnu većinu.
Jedan od prvih zadataka vlade biće da izradi predlog zakona o budžetu za 2025. i smanji budžetski deficit Francuske, za koji se očekuje da će do kraja godine dostići 6% bruto domaćeg proizvoda, što je znatno iznad 3% BDP-a koliko zahteva Evropska unija država članica.
Barnije je početkom decembra progurao nacrt budžeta koristeći kontroverznu ustavnu klauzulu pod nazivom 49.3, ali je zakon odbačen nakon što je njegova vlada izgubila glasanje o nepoverenju.
U televizijskom intervjuu u četvrtak uveče, Bajru, lider centrističke partije Demokratski pokret (MoDem), rekao je da se nada da će predstaviti novi budžet svoje vlade do sredine februara, dodajući da će prethodno voditi „najširi mogući dijalog“. Obećao je da neće koristiti kontroverzni ustavni član 49.3 da progura zakone bez rasprave osim ako ne bude “potpuno blokiran”.
Francuski parlament je na pauzi do 13. januara. Bajru je rekao da će prvi savet ministara biti održan 3. januara i da će program svoje vlade objaviti 14. januara.
LFI je saopštio da će podneti zahtev za izglasavanje nepoverenja nakon Bairouove deklaracije, o kojoj će Narodna skupština glasati u roku od 48 sati. Ako uspe, vlada će ponovo pasti.
Makron je četvrtak i petak proveo na Majotu, koji se nalazi u blizini Madagaskara kod obale jugoistočne Afrike, najsiromašnijeg regiona Francuske, koji je nedavno pogodio najgori ciklon u poslednjih 90 godina, ubivši najmanje 35 ljudi i povredivši još 2.500, 78 teško. Zatim je otputovao u Džibuti i Etiopiju i vratio se u Pariz u nedelju, ostavljajući svog novog premijera da se bori da pronađe administraciju konsenzusa.
Makron je ponedeljak proglasio danom nacionalne žalosti nakon smrti i razaranja koje je na Majotu izazvao ciklon Čido. Predsednik i prva dama Brižit Makron održali su minut ćutanja u Jeliseju.
U ponedeljak je Bertrand, veteran konzervativaca, bio upućen u ministarstvo pravde, ali je rekao da mu je rečeno da je RN stavio veto na njegovo imenovanje. Kao rezultat toga, rekao je da je odbio druge ministarske pozicije jer je „odbio da učestvuje u francuskoj vladi formiranoj uz podršku Marin Le Pen“.
„Prihvatanje pod ovim uslovima bilo bi poricanje mojih vrednosti, moje posvećenosti i borbe“, rekao je on i dodao: „Suočavanje sa ekstremizmom… je greška“.
U intervjuu za Le Parisien u petak, lider LFI, Žan-Lik Melanšon, rekao je: „Fransoa Bajru neće izdržati zimu“.
Simptom/TheGuardian