Centralna izborna komisija (CIK) je saopštila da, posle skoro 91 odsto prebrojanih glasova, Građanski ugovor ima 50,1 odsto glasova, dok je savez Jaka Jermenija, prijateljski nastrojen prema Moskvi, na drugom mestu s 23,4 odsto.
Savez Jermenije, koji predvodi bivši predsednik Robert Kočarjan i koji se takođe smatra naklonjenim Moskvi, na trećem mestu je s 9,8 odsto.
“Ovo je istorijska pobeda koja će definitivno osigurati trajnost i razvoj Jermenije i, naravno, imaćemo trajan i institucionalni mir”, rekao je Pašinjan na konferenciji za novinare posle izbora.
Ankete pre glasanja davale su Građanskom ugovoru 24-32 odsto podrške, a Jakoj Jermeniji 9-11 odsto, iako su mnogi potencijalni glasači navedeni kao “neodlučni”.
Prvobitne procene daju Pašinjanovoj partiji 61-63 mesta u Narodnoj skupštini sa 105 poslanika, čime ima jasnu većinu ako se potvrde ovi rezultati posle brojanja svih glasova.
Međutim, i dalje nema 70 potrebnih poslanika da se glatko sprovedu ustavne promene za koje je Pašinjan rekao da su neophodne za sklapanje mira sa susednim, ogorčenim rivalom Azerbejdžanom i druge mere.
Pašinjan je rekao da će Jermenija voditi uravnoteženu spoljnu politiku posle izbora, dodajući da “nema pitanja o izboru” između Rusije i Zapada.
Izborni zvaničnici su saopštili da je izlaznosti bila 59 odsto, dok su Jermeni glasali u testu podrške premijeru posle kontroverznog mirovnog sporazuma s Bakuom i njegovih napora da približi malu južnokavkasku zemlju Zapadu posle decenija oslanjanja na Rusiju.
Veze Jerevana s Moskvom pojavile su se kao glavno izborno pitanje, posebno posle odluke Rusije da uvede ograničenja na jermenski izvoz poslednjih nedelja kao odgovor na njeno okretanje ka Zapadu.
Uoči izbora, jermenske vlasti su uhapsile šest kandidata Jake Jermenije, javili su državni mediji, bez navođenja razloga.
Jaka Jermenija je saopštila da nastoji da održi ekonomske i političke veze Jerevana s Rusijom i optužila Pašinjana za opasno neprijateljstvo prema Moskvi.
Jaku Jermeniju predvodi rusko-jermenski milijarder Samvel Karapetijan, koji je u kućnom pritvoru pod optužbom da je pozivao na rušenje vlade. On je optužbe nazvao politički motivisanim.
Navodi o nepravilnostima
Izborne vlasti i nezavisni posmatrači prijavili su niz navodnih nepravilnosti tokom glasanja 7. juna, pokazuju informacije koje su prikupili dopisnici RSE.
Do kraja glasanja, Jermenski antikorupcijski komitet je izvestio da su pokrenuta 33 krivična postupka u vezi s navodnim izbornim krivičnim delima.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Jermenije je ranije saopštilo da je pokrenulo istrage o navodnim slučajevima dvostrukog glasanja i kršenja tajnosti glasanja. Grupa za posmatranje Nezavisni posmatrač izvestila je o poremećajima i proceduralnim problemima na nekoliko biračkih mesta. Prema navodima grupe, posmatrači su bili prisutni na 1.420 biračkih mesta širom zemlje, a navodna kršenja su zabeležena na stotinama njih.
Podrška SAD i EU Pašinjanovoj stranci
SAD i EU su izrazili podršku Pašinjanu, koji je preuzeo vlast 2018. godine posle uglavnom mirnog narodnog ustanka – poznatog kao Plišana revolucija – protiv prethodne vlade koja je bila prijateljska prema Moskvi.
Pašinjan je započeo proces – iako se očekuje da će trajati mnogo godina – pridruživanja EU i nastavio je mirovni proces sa susednim Azerbejdžanom, kontroverznu politiku koja je ojačala opoziciju i razljutila čak i neke od njegovih bivših pristalica.
Pašinjan je dobio veliku podršku SAD pošto je pristao da učestvuje u Sporazumu za međunarodni mir i prosperitet (TRIPP) predsednika SAD Donalda Trampa (Trump).
Američki Stejt department je za RSE naveo da inicijativu vidi kao “ključni i trajni deo donošenja mira i prosperiteta Jermeniji i Južnom Kavkazu”.
Premijer je takođe pokušao da normalizuje odnose s dugogodišnjim ogorčenim rivalom i susedom Turskom, bliskim saveznikom Azerbejdžana.
Njegova vlada je zamrznula učešće u Organizaciji dogovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) koju predvodi Rusija.
Pašinjanov cilj ulaska u EU, njegovo izbegavanje ODKB-a i odluka da Jerevan bude domaćin samita povezanog s EU, na kojem je učestvovao i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, razgnevili su Moskvu i doveli do pretnji ukidanja ekonomskih povlastica za Jermeniju.
Rusija je dugo smatrala Jermeniju delom svoje sfere uticaja. Ruski predsednik Vladimir Putin je izneo jedva prikrivenu pretnju u vezi sa zapadnim težnjama Jerevana, rekavši da bi Jermenija mogla da se suoči s “ukrajinskim scenarijem” zbog želje za evropskim integracijama.
Simptom/RSE/BBC/Rojters