Nedelja, 03. maj 2026.
potražite Simptom...

Zašto je Panamski kanal izazvao verbalni rat između Kine i Amerike

Foto: KLM
Politika Svet 2. maj 2026. 21:10
Podeli:

Kina je dotakla osetljiva pitanja u Latinskoj Americi nakon što je pojačala zadržavanja panamskih brodova, što se široko smatra odmazdom zbog zaplene dve panamske luke koje je ranije iznajmila kompanija CK Hutchison sa sedištem u Hong Kongu.

Pet zemalja Latinske Amerike i Kariba pridružilo se Sjedinjenim Državama u utorak u zajedničkom saopštenju, navodeći da prate „ciljani ekonomski pritisak Kine i nedavne akcije koje su uticale na brodove pod panamskom zastavom“.

„Ove akcije – nakon odluke nezavisnog Vrhovnog suda Paname u vezi sa terminalima Balboa i Kristobal – predstavljaju očigledan pokušaj politizacije pomorske trgovine i kršenja suvereniteta naroda naše hemisfere“, navodi se u saopštenju.

Brodovi pod panamskom zastavom činili su 91 od 123 zadržana radi inspekcije u martu od strane kineskih državnih lučkih kontrolora, prema analizi Loudstara koju su objavile 22 pomorske vlasti u Azijsko-pacifičkom regionu.

U februaru je Kina zadržala samo 45 brodova, od kojih je 19 bilo panamskih.

Latinoamerička solidarnost
Kina je drugi najveći trgovinski partner za Latinsku Ameriku, odmah iza Sjedinjenih Država, i najveći za Južnu Ameriku. Rastući uticaj Pekinga pojačao je konkurenciju u regionu koji je Vašington dugo smatrao svojim zadnjim dvorištem.

Iako je samo nekoliko zemalja – Bolivija, Kostarika, Gvajana, Paragvaj i Trinidad i Tobago – potpisalo izjavu, snažan odgovor Kine protiv Paname potkopao je njenu poziciju kao povoljne alternative Sjedinjenim Državama, čija je popularnost opala u delovima regiona usred tvrdokorne politike predsednika Donalda Trampa.

Kinesko ministarstvo spoljnih poslova u sredu je insistiralo da su inspekcije bile rutinske i u skladu sa zakonima i propisima.

„Sjedinjene Države su te koje su politizovale i sekuritizirale pitanje luke, i Sjedinjene Države su se pretvarale da su saosećajne i širile glasine svuda kako bi je ocrnile“, rekao je portparol Lin Đian. „Stav Kine o pitanju luke u Panami je jasan i čvrsto će štititi njena legitimna prava i interese.“

Promet trgovačkih brodova se povećao u Panamskom kanalu od izbijanja rata u Iranu. | Martin Berneti/AFP preko Getija

Port Pejn
Spor datira od 29. januara, kada je Vrhovni sud Paname poništio koncesione ugovore dodeljene od 1997. godine kompaniji Panama Ports Company (PPC), podružnici CK Hutchison, za terminale Balboa i Kristobal, navodeći nepravilnosti.

PPC je osudio potez kao „nezakonito preuzimanje“, navodeći štetu koja prelazi 2 milijarde dolara i pokreće pravni postupak.

Odluka je okončala godinu dana nadmetanja oko centralnoameričke zemlje i Panamskog kanala – plovnog puta dugog 80 kilometara kroz koji protiče oko 5% globalne pomorske trgovine. Došlo je do povećanja otkako je Ormuski moreuz efektivno zatvoren za većinu komercijalnog brodarstva u ratu sa Iranom.

SAD su izgradile Panamski kanal između 1904. i 1914. godine, stvarajući znatno bržu alternativnu atlantsko-pacifičku rutu nego što bi se zaobilazio Rt Horn na jugu Čilea, i prepustile su punu kontrolu Panami 2000. godine.

Simptom/Newsweek

Autorski tekstovi Simptoma podležu pravilima o navođenju izvora; tekst se može uz gorepomenuto u celini ili delovima preuzimati.
0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments
Copyright 2024