Pored zelenog svetla za nuklearnu energiju i kapcitete na vodonik, novi srpski Zakon o energetici uvodi više novina za domaćinstva, privredu i investitore. Prvi put Zakon o energetici definiše i pojam “aktivnog kupca”.
“Na taj način želimo da stimulišemo sve one koji proizvode električnu energiju za svoje potrebe, da viškove vrate u mrežu, ali da se ne ugrozi sistem, pre svega kada je u pitanju naša mreža”, rekla je ministarka rudarstva i energetike.
Uvode se i dinamične tarife koje se odnose na cene električne energije.
“To je pre svega usaglašavanje sa evropskom regulativom, mi smo uveli crvenu i zelenu tarifu pre 30 godina. Ono što je bitno da energetski budemo ekonomičniji i da racionalno trošenje energije. Ovakve tarife zahtevaju i digitalizaciju, zbog toga nastavljamo sa zamenom brojila. U narednoj godini planirana je ugradnja još oko 600.000 brojila”, rekla je Dubravka Đedović Handanović.
Ministarka naglašava da nam u narednim godinama treba više električne energije.
“Prvi put preuzimamo novi termo blok ‘B3’ u Kostolcu na kome su radili kineski partneri. To je značajno jer su naša postrojenja stara i po 40 godina. Otvorićemo prvi solarni park i novi vetropark, u toku decembra biće završen remont prvog agregata u Bajinoj Bašti posle 42 godine, a drugi agregat biće remontovan sledeće godine”, rekla je moinistarka Đedović.
Zakon o energetici otvorio je vrata i za razvoj nuklearne energije. Francuski EDF radi Studiju o primeni nuklearne energije u Srbiji.
“Otvaramo vrata da u našem energetskom miksu imamo i nuklearnu energiju. Pre svega treba da razvijemo tri faze primene nuklearne energije, a studija koju radi francuski EDF treba da pokaže koja tehnologija bi bila najprikladnija za naš energetski sistem”, rekla je ministarka rudarstva i energetike.
Energetska efikasnost je veoma važna i uskoro počinje kontrola zgrada koje su ušle u projekt energetske sanacije u 14 gradova Srbije.
“Počinju energetski pregledi zgrada u 14 gradova Srbije, i obuhvatiće oko 700 zgrada. Cilj je da, pre svega, dođemo do energetski efikasnih stambenih jedinica. Taj projekat je vredan oko 65 miliona evra, od čega 15 miliona evra dolazi iz donacija. Građani ne bi trebalo da osete te troškove, država će omogućiti subvencije, i nadamo se da će to u velikoj meri biti prihvaćeno, i da će radovi na tim zgradama početi krajem sledeće godine”, rekla je Đedović Handanovićeva.
Kada je reč o cenama struje i gasa, u novu godinu ulazimo sa starim cenama i cilj je da se one zadrže do kraja grejne sezone. Ministarka Đedović zbog toga apeluje na građane da budu ekonomični i vode računa o potrošnji električne energije.
Cena benzina će u narednih nedelju dana iznositi 181 dinar, dok će evrodizel koštati 194 dinara, što je za po tri dinara više po litru u odnosu na prethodnu sedmicu.
Ministarka Dubravka Đedović Handanović rekla je, nakon potpisivanja sporazuma o snabdevanju gasom tokom zimske sezone sa azerbejdžanskim ministrom energetike Parvizom Šahbazovom, da poskupljenja energenata tokom zimske sezone neće biti.
“Svakako to što radimo sa Srbijagasom i, kada je reč o električnoj energiji, sa Elektroprivredom Srbije su metodologije određivanja cena pre svega prema komercijalnim kupcima koje treba da pruže dodatnu sigurnost kompanijama ukoliko dođe do promena na tržištu, pre svega usled kretanja tržišnih cena, ali da opet time rizik podjednako podele i naše energetske kompanije, ali i privredne učesnike”, rekla je Đedović.
Ona je istakla da je Srbija uradila sve da zaštiti privedu tokom energetske krize i dodala da je dobar deo tereta ponela sama država, a zatim i energetske kompanije. Namera ministarstava je, dodala je Đedović, da nastavi da podržava i podstiče kompanije da budu produktivnije i efiksnije, da smanjuju troškove tamo gde treba, ali pre svega da realizuju preko potebne investicije i da će ministarstvo u tom kontekstu tražiti najbolje moguće metodologije koje omogućavaju efikasnu realizaciju investicija i ponovila da poskupljenja struje i gasa za domaćinstva neće biti tokom predstojeće zime.
Nove cene mogu da očekuju građani Beograda jer su Beogradske elektrane uputile Sekretrijatu za energetiku zahtev za odobravanje cena toplotne energije za predstojeću sezonu 2024/2025 godinu i predložile poskupljenje za oko devet odsto.
Za naplatu po utrošku Beogradske elektrane su predložile da cena varijabilnog dela (energija) za stambeni prostor bude povećana sa 7,33 dinara po kilovatsatu (KWh) na 7,75 dinara po KWh, bez poreza na dodatu vrednost (PDV).
Predlog za poskupljenje grejanja za poslovni prostor je sa 8,94 dinara po KWh na 9,46 dinara po KWh, bez PDV-a.
Beogradske elektrane su predložile da cena fiksnog dela (za snagu), kako za stambeni, tako i za poslovni prostor bude povećana sa 4.862,72 dinara po kilovatu godišnje, na 5.456,72 dinara.
Predlog te toplane je da se kod naplate prema zagrevanoj površini i instalisanoj snazi poveća godišnja cena za stambeni prostor sa 1.449,32 dinara po kvadratu na 1.578,67 dinara po kvadratu, bez PDV-a ili za 8,92 odsto.
Beogradske elektrane su predložile i da se naplata prema zagrevanoj površini za poslovni prostor poveća sa 14.978,29 dinara po KW godišnje, bez PDV-a ili 8,93 odsto.
Direktor toplane u Majdanpeku Đorđe Roškić rekao je da je to javno preduzeće bilo prinuđeno da poveća cene grejanja 30 odsto od 1. jula, jer greje 24 sata dnevno, a poskupeli su energenti.
Grejanje je, kako je rekao, sa 105 dinara poskupelo na 125 dinara sa PDV-om.
Direktor toplane u Čačku Danko Ćalović rekao je da je fiksni deo u ceni, koji obuhvata troškove poslovanja povećan, a varijabilni koji zavisi od energenata i čije je učešće u ceni 70 odsto, smanjen.
“To znači da građni koji budu imali veću potrošnju toplotna energija će im biti jeftinija. Ako im potronja bude ista kao i prošle godine, račun i pored poskupljenja, može da bude manji oko tri-četiri odsto”, rekao je Ćalović.
Podsetio je da je u poslednje tri ipo godine od početka rata u Ukrajini gas poskupeo za toplanu 212 odsto, a struja oko 200 odsto i da toplana pokušava da stabilizuje poslovanje smanjenjem troškova, a ne samo povećanjem cena.
On je naveo da u poslednjih 15-20 godina ta toplana nije dobijala subvencije za likvidnost od lokalne samouprave kao mnoge elektrane u Srbiji, već isključivo prihode ostvaruje iz poslovanja.
Direktor JKP Subotičke toplane Saša Petković kazao je da u ovom trenutku ne planiraju da povećavaju cene grejanja, ali da su jedna od četiri elektane, od 60 u Srbiji, koja ima najniže cene grejanje i ako ove zime temperature budu visoke i ne budu grejali i to naplaćivali da će imati problem jer treba “pokriti” fiksne troškove poslovanja.
Petković je rekao da je cena grejanja te toplane 6,67 dinara po kilovatu satu, a da je fiksni deo u ukupnoj ceni 35,9 dinara po kvadratu.
Grejna sezona u Beogradu počinje 15. oktobra, a završava se 15. aprila.
Izuzetno, u periodu od 1. do 14. oktobra i od 16. aprila do 3. maja, objekti se greju u dane za koje u poslednjoj prognozi prethodnog dana ili u prvoj prognozi tog dana Republički hidrometeorološki zavod Srbije prognozira srednju dnevnu temperaturu manju od 12 Celzijusovih stepeni, a sličan kalendar primenjuju i ostele toplane u Srbiji.
“Gasa će biti dovoljno i Srbija se sigurno neće smrzavati”, rekao je Bajatović za Tanjug.
S tim u vezi je naglasio da je puno skladište u Banatskom Dvoru.
“Ovde će biti 750 miliona metara kubnih, a imamo u Mađarskoj 163 miliona i mogu da potvrdim da će iz Azerbejdžana ići do dva miliona dnevno u periodu grejne sezone”, precizirao je direktor Srbijagasa.
Dodao je da uskoro s tim u vezi očekuje razgovor na gasnom forumu u Sankt Peterburgu i na energetskom forumu u Moskvi.
“Tamo ćemo da razgovaramo s našim glavnim partnerima, to je ruski Gasprom, o tome da koristimo one fleksibilne količine, o tih više od šest miliona koje su još davno dogovorili (predsednik Srbije Aleksandar) Vučić i (ruski predsednik Vladimir) Putin, što apsolutno funkcioniše”, istakao je Bajatović.
On ističe da će grejanje biti stabilno, kao i da će “EPS po potrebi davati odgovarajuće količine električne energije”.
“Tu je i Naftna industrija Srbije, s obzirom na to da smo rešili probleme nakon što su uvedene sankcije na neki način toj srpskoj kompaniji, ali u većinskom vlasništvu u smislu kapitala ruskog Gasproma, tako da mi u suštini nestašicu energenata nećemo imati i nećemo se smrzavati”, poručio je on.
Prema njegovim rečima, najvažnije je da neće doći do rasta cene gasa, sigurno do kraja godine.
“Veoma je transparentno što je to socijalna cena gasa i za koga, iako doduše ima još uvek malo neplaćanja, jer naplata nije baš 100 odsto, nego je 96, a treba da je 98 odsto”, kaže direktor Srbijagasa.
Kada je reč o eventualnom poskupljenju grejanja, Bajatović se zapitao zašto ne bi bilo i nekog smanjenja, budući da je to vezano za cenu nafte, koja stalno varira.
“Cena nafte se vratila opet na 80 dolara, bila je na 95, pa će sada sići na 75 i tako dalje”, rekao je on.
Objašnjava i da postoji naftna formula, koja se neće mnogo menjati, jer se obračunava na period devet meseci u matematičkom smislu.
“I evo ja ću sada prognozirati: neće biti poskupljanje gasa domaćinstvima ni do kraja grejne sezone, što je dobra vest, a ponoviću ono što sam i ranije rekao, neće biti skokova u ceni gasa u snabdevanju za industriju”, poručio je on.
Spomenuo je uticaj toga što Srbija ima rast BDP-a i industrijske proizvodnje.
“Imamo tu čuvenu situaciju da ne možemo da priključimo ljudi koliko se javljaju, jer jednostavno nemamo toliko zaposlenih da bismo mogli sve to da organizujemo”, istakao je direktor Srbijagasa.
Bajatović je podvukao da ne treba očekivati bilo kakve probleme u snabdevanju gasom.
“Radićemo i sa Rusima, i sa Azerbejdžancima, i sa našim kolegama iz Mađarske, i čak preko turskog Botasa, a imamo izvesne mogućnosti koje se tiču terminala u Grčkoj”, napomenuo je on.
Nova odluka i novi cenovnik objavljeni su danas u Službenom glasniku, a kako je navedeno – primenjuju se po isteku 30 dana od dana objavljivanja, što je u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača.
Prema novom cenovniku, slanje pisma do 20 grama naplaćivaće se 60 dinara – sadašnja cena ove usluge je 48 dinara.
Nešto teže pismo – do 50 grama, tarifiraće se po ceni od 72 dinara (sadašnja je 58).
Korisnici usluga Pošte i dalje imaju pravo na popust prilikom slanja veće količine pisama težine do 50 grama.
Tako je za količinu preko 50.000 do 250.000 komada mesečno popust 2,5 odsto. Ovaj procenat raste do maksimalnih 17,5 odsto za količinu preko dva miliona komada pisama mesečno. Procenti ostaju isti i po novom cenovniku.
Usluga slanja štampane stvari (tiskovina) težine do 20 grama naplaćivaće se po novom cenovniku 43 dinara (sada je 34 dinara), dok se za težinu od 21 do 50 grama naplaćuje 52 dinara (sada je 41 dinar).
Poskupele su i usluge po zahtevu pošiljaoca.
Tako će slanje registrovane pošiljke sa povratnicom koštati 60 dinara (sada je 48).
Ista je cena i za uslugu uručenja pošiljke sa oznakom „lično“.
Usluga „plaćeni odgovor“ naplaćivaće se 60 (sada 48) dinara za pismo i 48 (sada 38) dinara za dopisnicu.
Kada je reč o slanju novca preko takozvane PostNet uputnice, cene se – neće menjati.
Tako će Pošta i po novom cenovniku zaračunavati svoju uslugu 25 dinara za iznos uplate do 1.000 dinara, a za slanje većih novčanih vrednosti – 2,5 odsto od konkretnog iznosa. Usluga isplate na adresi primaoca koštaće i nadalje 180 dinara.
Ona je u intervjuu današnjem izdanju Politike kazala da je usled visokih cena struje na berzama proteklih meseci i tome što je Srbija uvozila električnu energiju bilo očekivano da će se to “preliti na račune domaćinstava”, ali da ipak “nema govora o poskupljenju” električne energije za građane ove godine.
Govoreći o privredi, Đedović Handanović je naglasila da se očekuje da nova metodologija obračuna cene struje i gasa bude na snazi pre 1. novembra, čime će, kako je ocenila, “Elektroprivreda Srbije” i “Srbijagas” na blaži i fleksibilniji način odgovarati na kretanje cena na tržištu.
Ministarka je ukauala na to da je zbog “nezapamćeno dugih toplotnih talasa” u prethodnim nedeljama u Srbiji bila i rekordna potrošnja električne energije, u vreme remonta termo, hidro i rudarskih sistema.
Prema njenim rečima “jasno je da je deo energije morao biti obezbeđen na tržištu”.
Naglasila je da ta struja nije kupovana po havarijskim cenama, niti je uvezeno više nego u decembru 2021. godine, već upravo suprotno.
“Pošto su remontne aktivnosti planirane, planiran je i uvoz, i to po najpovoljnijim uslovima”, kazala je Đedović Handanović.
Na pitanje da li će tokom zimskog perioda biti dovoljno struje, Živković je za Novosti naveo da nema razloga za brigu i da će EPS obezbediti dovoljne količine električne energije.
“Završetkom remontne sezone termo i hidro kapaciteta koja teče planiranom dinamikom, stvoriće se uslovi za njihov povratak na mrežu jer je više blokova ovog proleća i leta u kapitalnom remontu”, naveo je Živković.
Na pitanje da li EPS ima računicu da proizvodi i prodaje struju po sadašnjim cenama, Živković je ukazao da ta kompanija građanima i dalje obezbeđuje električnu energiju po cenama koje su među najnižima u regionu i Evropi.
“Proletos je došlo do smanjenja cena za komercijalne kupce, odnosno privredu. Zajednički sa Ministarstvom rudarstva i energetike radimo na izmeni metodologije kojom će se formirati cena električne energije za komercijalne kupce, kako bi pratila one na tržištu. Nova metodologija pružiće mnogo fleksibilnosti, jer će se izbeći drastične razlike u odnosu na tržište i u vreme niskih, kao i u vreme visokih cena”, naveo je on.
Živković je istakao, da kada je reč o cenama struje za domaćinstva, za sada neće biti promene.
Na pitanje da li je potrebna zelena agenda i šta EPS radi na toj temi, Živković je rekao da je zelena agenda već sada naša realnost koju živi ta kompanija ali i srpska privreda.
Dodao je da je EPS odlučan u tome da se postigne cilj da naš energetski sektor do 2030. godine 45 odsto energije dobija iz obnovljivih izvora.
“Intenzivno radimo na izgradnji prvog vetroparka i solarne elektrane u Kostolcu. U toku je izgradnja solarne elektrane ‘Petka’ i vetroparka ‘Kostolac’ i očekuje se da krajem ove ili početkom naredne godine budu na mreži. EPS planira niz projekata korišćenja vetra i sunca”, naveo je Živković.
Dodao je da se zajedno sa strateškim partnerima razvija solarni projekat od 1 GW, kao i solarni projekti na kapacitetima EPS.
Na pitanje kada će se otvoriti novi blok u Kostolcu, Živković je rekao da je to od strateške važnosti za energetski sistem Srbije i iskazao uverenje da će se uskoro, nakon okončanih funkcionalnih proba kao i generacijskih ispitivanja, stvoriti uslovi da bude na raspolaganju pre početka grejne sezone.
“Svakodnevno smo u komunikaciji sa izvođačem radova kako bismo što pre imali B3 na mreži. U pitanju je blok snage 350 megavata sa očekivanom godišnjom proizvodnjom oko 2,6 milijardi kilovat – sati, blok sa najsavremenijom tehnologijom kako proizvodnje, tako i bezbednosti i zaštite životne sredine”, naveo je Živković.
Na pitanje dokle se došlo sa proizvodnjom gipsa u Obrenovcu, Živković je naveo da je značajan pomak u zaštiti i unapređenju životne sredine i da su dobre performanse postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova na TENT A potvrđeni nakon tri meseca probnog rada.
“Značajne aktivnosti se odvijaju na komercijalnim ugovorima , svakako treba napomenuti da se najdalje otišlo sa cementarom “Lafarž”, i u toku su isporuke prvih ugovornih količina”, rekao je Živković.
U Atlantik grupi, najvećem proizvođaču kafe u Srbiji navode da su visoke cene uzrokovane slabijom berbom kafe, logističkim problemima s pristizanjem brodova, malom raspoloživošću kafe na spotu, te involviranošću fondova na berzama.
Kod “arabike” je zbog logističkih problema dostave kafe iz Brazila kasnila isporuka kafe od kraja 2023, fondovi su kratkoročno iskoristili manjak kafe u zemljama konzumenata i podigli nivo berze, a time i cenu arabike na visok nivo, rečeno je Tanjugu u ovoj kompaniji.
Vozači u Srbiji će od danas do narednog petka, 28. juna, plaćati gorivo po novim cenama.
Kako je objavljeno, litar evrodizela će na pumpama koštati maksimalno 203 dinara, dok će se benzin evropremijum BMB 95 najviše plaćati 191 dinar za litar.
Ako poredimo sa prethodnim iznosima, i dizel i benzin su poskupeli za po dva dinara, prenosi Kurir.