Ovaj napad ostaje jedan od najistaknutijih događaja veka ali i neistraženih, kako se vremenom sve više konstatuje.
Ko su ili šta, zapravo bile mete?
Četiri aviona koja su letela nad istočnim delom Sjedinjenih Američkih Država istovremeno je, prema zvaničnim medijskim izveštajima, oteo mali tim otmičara.
Oni su zatim upotrebljeni kao džinovski navođeni projektili kako bi udarili u zgrade simbole Njujorka i Vašingtona.
Za manje od dva sata, obe kule od 110 spratova srušile su se.
U 09:37, treći avion uništio je zapadno krilo Pentagona – ogromnog sedišta američke vojske, blizu glavnog grada Vašingtona.
Četvrti avion srušio se u polje u Pensilvaniji u 10:03, nakon što su putnici pružili otpor.
Tvrdilo se da su otmičari nameravali da napadnu zgradu Kapitola u Vašingtonu.
Ukupno je, prema zvaničnim izveštajima, živote izgubilo 2.977 ljudi (ne računajući 19 zvanično potvrđenih otmičara), većina njih u Njujorku.
Ko su zvanično bili napadači u ovom događaju koji je već zauzeo svoje mesto u novijoj istoriji i da li će ostati na tom izveštaju nakon svih kasnijih dešavanja?
Za napade je bila okrivljena ekstremistička islamistička mreža Al Kaida.
Takozvana Al Kaida je navodno krivila SAD i njene saveznike za ratne sukobe u muslimanskom svetu i izvršila sve pomnenute terorističke akte.
Manje od mesec dana posle napada, predsednik Džordž V. Buš poveo je invaziju na Avganistan – uz podršku međunarodne koalicije – kako bi iskorenio Al Kaidu i pronašao Bin Ladena.
Međutim, američka vojska je, nakon dugotrajnog rata sa ogromnim brojem žrtava, prema zvaničnim izveštajima, tek 2011. godine , konačno locirala i ubila Bin Ladena u susednom Pakistanu.
Navodni planer napada od 11. septembra, Halid Šeik Muhamed, uhapšen je u Pakistanu 2003. godine.
Od tada ga drže u američkom pritvoru u Zalivu Gvantanamo, i on još uvek čeka na suđenje iako je pristao na nagodbu kojom se prema navodima medija, spašava smrtne presude.
Al Kaida i dalje postoji, ponegde kroz druga imena i delovanja, uglavnom na terenima bliskim potrebama SAD.
Tvrdi se da je najjača u podsaharskoj Africi i da ima članove unutar Avganistana.
Američke trupe napustile su Avganistan pre tri godine posle skoro 20 godina, izazvavši strahove mnogih sa zapada da bi islamistička mreža mogla da se vrati.
Rezultati 11. septembra
Potrebno je bilo više od osam meseci da se raščisti „nulta tačka” – mesto na kom su se srušile Kule u Njujorku.
Na toj lokaciji sada se nalaze spomenik i muzej. Zgrade su ponovo podignute.
Ovaj događaj je, van očekivanja sveta sa početka 21.veka, silovito intenzivirao i ranije poznato polje ratnih mirovnih delovanja SAD vojske širom sveta, sada ponovo na Bliskom Istoku. Ne samo u Avganistanu. Irak i Sirija se više ne pominju kao zone pretrpljenog užasa za ideal zapadnog ekonomskog mira.
Ostvaren je u nizu, nezamisliv broj nesreća i žrtava, uz smenu različitih imena terorističkih organizacija i podorganizacija na terenu, koje su služile kao inicijalni povodi potrebe zadržavanja takozvane oslobodilačke SAD voske, koja je iza sebe ostavila pakao u nekoliko zemalja Bliskog istoka, o kom se sve manje govori.
Događaj 11.09. globalno je promenio sisteme i unapredio represivnu oslobodilačku politiku na skoro celoj planeti.
Postupak je trajan kao i neznanje o centru njegovog delovanja.
Simptom/NY.co.uk/ M.P.