Do ove procene stiglo se računajući prosečnu vrednost građevinskog zemljišta od 45 evra po kvadratnom metru, objašnjava za Forbes Srbija Jasmina Radovanović, iz NALED-a. Ova organizacija radila je nedavno analizu o upisu javne svojine u katastar.
Rezultati su pokazali da država gubi značajan novac jer ne raspolaže imovinom, odnosno nepokretnostima u svom vlasništvu.
Upravo ovo građevinsko zemljište, autori analize vide kao prioritetno za prodaju i privlačenje investicija. A osim njega, država u svojini ima ukupno oko 1,95 miliona katastarskih parcela čija je površina veća od 15,6 milijardi kvadratnim metara. Struktura zemljišta je takva da u Beogradu dominira građevinsko, u Vojvodini poljoprivredno. U ostalim delovima zemlje je dominantno šumsko zemljište, kaže se u ovoj analizi.
Rok za upis javne svojine istekao 2021
Analiza je pokazala da u Srbiji u državnom vlasništvu postoji više od 50.000 različitih nepokretnosti koje imaju nerešen pravni status. Njihovo evidentiranje bi, kako se navodi, omogućilo značajne prihode kroz prodaju, davanje u zakup i naplatu poreza na imovinu. Istovremeno bi pokrenulo i nove investicione projekte, pošto praktično sada ove nepokretnosti stoje zarobljene.
Izuzev vrednog zemljišta, država samo u susvojini ima više od 5.000 posebnih delova, odnosno stanova, poslovnog prostora, garaža… I to bez upisanog tereta na tim nepokretnostima. Procena je da takvi objekti, kada bi bili prodati, mogu doneti prihod nešto veći od 41 milion evra. Takođe, porez na imovinu kao prihod lokalnih samouprava u ovom slučaju iznosi između 9,7 i 19 miliona evra.
Takođe, oko 16.000 nepokretnosti vodi se kao društvena svojina iako je takav oblik svojine odavno prestao da postoji. I Zakon o javnoj svojini ne poznaje ovaj oblik vlasništva.
„Za oko 30.000 nepokretnosti od kojih su 60 odsto poslovni prostori, potrebno je izvršiti dodatnu proveru svih evidentiranih posebnih delova u pogledu ispunjenosti uslova za upis javne svojine u skladu sa Zakonom o javnoj svojini“, kaže se u analizi.
Jasmina Radovanović ističe i činjenicu da lokalne samoprave, javna preduzeća i drugi državni organi nisu u zakonom propisanom roku, prepisali nepokretnosti koje imaju u režim javne svojine. Taj rok je, podseća ona, istekao još 2021. godine.
„Najčešće je reč o nepokretnostima koje su imovinski u statusu kvo. One nemaju rešene pravne odnose, što ograničava njihovo puno ekonomsko korišćenje. I time utiče na potencijalne budžetske prihode. Ne može se govoriti o neposrednom ili direktnom uticaju, ali je svakako u interesu države da sve raspoložive potencijale javne imovine stavi u funkciju razvoja. Upravo zato je njihovo pravno uređenje i stavljanje u funkciju jedan od važnih razvojnih prioriteta“, odgovaraju u Direkciji za imovinu.
Da li je imovina popisana
U analizi NALED-a i Direkcije za imovinu Srbije navodi se da je prvi korak da se upisi imovine izvrše u skladu sa Zakonom o javnoj svojini. Onda tek da se napravi popis svih nepokretnosti, kako bi se moglo odlučivati šta prodati, šta dati u zakup, a šta ostaviti u vlasništvu države, pokrajine ili lokalnih samouprava.
I dok analiza podseća da bi nakon prevođena nepokretnosti iz društvene u državnu svojinu trebalo uraditi popis svih državnih nepokretnosti, u Direkciji za imovinu kažu da je imovina popisana.
„Ne može se reći da državna imovina nije popisana. Ona je evidentirana i upravo su ti podaci poslužili za ovu analizu“.
Postojeće probleme objašnjavaju time da je to posledica dugotrajnog procesa institucionalne i pravne transformacije svojinskih odnosa.
„Takvi procesi podrazumevaju brojne administrativne, pravne i evidencione korake koji nisu mogli biti sprovedeni istovremeno i u potpunosti. To je dovelo do neujednačenog stanja u evidencijama i složenih imovinsko-pravnih odnosa u pojedinim slučajevima.
Imovina bez tereta i upisanih korisnika
U Direkciji priznaju da je ovih oko 50.000 nepokretnosti obuhvaćenih analizom zapravo državna svojina bez upisanih korisnika, tereta i zabeležbi.
„Ovakve nepokretnosti predstavljaju administrativno najjednostavniji fond za dalje raspolaganje, jer ne zahtevaju prethodno rešavanje korisničkih odnosa“.
Nastavak teksta možete pročitati ovde