U poslednjih nekoliko nedelja, Sjedinjene Države, čija je vojna i finansijska moć bila temelj velikog dela tog poretka, izvršile su invaziju na Venecuelu, pretile su invazijom na evropsku teritoriju Grenland i obećale da će uvesti carine svim svojim zapadnim saveznicima koji bi se mogli suprotstaviti tome.
Štaviše, umesto Ujedinjenih nacija, organizacije koja je trebalo da otelotvori moderni svetski poredak, američki predsednik Donald Tramp promoviše ono što je nagovestio da bi mogao biti njen naslednik, „Odbor za mir“.
Govoreći u švajcarskom gradu Davosu u utorak, Karni je prihvatio da je, s obzirom na ponašanje SAD – nedavno u njihovom nastojanju da preuzmu Grenland – poredak zasnovan na pravilima u suštini završen.
Na njegovo mesto, rekao je, došla je doba rivalstva velikih sila, gde je udobna „fikcija“ prošlosti uvenula u neumoljivoj svetlosti dana.
„Moć sistema ne dolazi iz njegove istine, već iz spremnosti svih da se ponašaju kao da je istina, a njegova krhkost dolazi iz istog izvora“, rekao je svetskim liderima. „Kada čak i jedna osoba prestane da se ponaša… iluzija počinje da puca.“
„Učestvovali smo u ritualima i uglavnom smo izbegavali da ukažemo na jaz između retorike i stvarnosti“, dodao je Karni. „Ova pogodba više ne funkcioniše. Dozvolite mi da budem direktan. Nalazimo se usred raskida, a ne tranzicije.“
U Trampovom govoru u Davosu sledećeg dana, američki predsednik je jasno stavio do znanja da su se vremena promenila. Klimnuo je glavom Venecueli, gde su njegove snage početkom ovog meseca izvršile napad na otmicu predsednika te zemlje Nikolasa Madura. Kritikovao je Evropu, nazivajući te zemlje slabim.
„Želimo komad leda za zaštitu sveta. A oni ga neće dati“, rekao je Tramp. „Dakle, imaju izbor. Možete reći da, i bićemo vam veoma zahvalni. Ili možete reći ne, i mi ćemo se setiti.“
Tramp je jasno stavio do znanja da ga stari način rada ne zanima. Koncepti suvereniteta zasnovani na pravilima posle Drugog svetskog rata i rešavanje sporova putem pregovora više nisu bili važni.
Ne saveznik, već predator
Postupci Trampa i njegove administracije primorali su zakonodavce širom Evrope i Zapada da se suoče sa svojim oslanjanjem na SAD i da procene teškoće suočavanja sa najznačajnijom svetskom supersilom, koju je bivši zamenik komandanta savezničkih snaga NATO-a za Evropu, Ričard Širef, u utorak opisao kao nešto što se pretvorilo iz „saveznika“ u „predatora“.
„Poredak zasnovan na pravilima je završen, a njegov kraj odražava višedecenijsko pogrešno shvatanje da su evropske i američke vrednosti i bezbednosni interesi isti“, rekao je Džefri Najs, advokat za ljudska prava i bivši glavni tužilac na suđenju za ratne zločine bivšem predsedniku Srbije Slobodanu Miloševiću.
Tokom godina, SAD su se izuzele od brojnih međunarodnih ugovora, kao što je Međunarodni krivični sud, čiji je nalog protiv ruskog predsednika Vladimira Putina aktivno koristio bivši američki predsednik Džo Bajden, uprkos odbijanju Vašingtona da prihvati nadležnost samog suda.
Slično tome, kada je Međunarodni sud pravde presudio protiv SAD u slučaju iz 1986. godine o podršci Vašingtona pobunjenicima u Nikaragvi, SAD su jednostavno odbacile presudu. Druge međunarodne obaveze, poput onih o klimi ili obaveza prema Iranu da ublaži sankcije u zamenu za veću transparentnost svog nuklearnog programa, slično su odbačene.
„Realnost je bila da su SAD, iznova i iznova, stavljale svoje interese i svoj suverenitet na prvo mesto. Interesovanje Sjedinjenih Država za međunarodno pravo, još od Nirnberga, uvek je bilo ad hok, a ne zasnovano na ugovorima“, rekao je Najs za Al Džaziru, misleći na Nirnberška suđenja nacističkim liderima posle Drugog svetskog rata. „Ono što je pogoršalo situaciju jeste to što su se Evropa i drugi više od 80 godina zavaravali da to nije slučaj.“
Možda je za mnoge najznačajnija bila kontinuirana zapadna podrška Izraelu uprkos njegovom genocidnom ratu u Gazi, u kojem je u poslednje dve godine ubijeno više od 71.550 Palestinaca. Zapadni lideri su uglavnom ignorisali nalog Međunarodnog krivičnog suda za hapšenje izraelskog premijera Bendžamina Netanjahua, postavljajući pitanja o tome da li je međunarodno pravo važno za neke, a ne za druge.
„Značajno je da je navodna prelomna tačka za poredak zasnovan na pravilima zapravo pretnja Grenlandu, a ne razaranje Gaze ili drugi primeri pre sada“, dodao je Helijer. „Slučajevi nisu identični i ne izjednačavam ih – ali je teško tvrditi da je razgovor o aneksiji uvredljiviji za međunarodne norme od uništenja celog naroda i teritorije. Ali u slučaju Izraela, glavni pokrovitelj poretka zasnovanog na pravilima – tj. SAD – ne samo da je radio na tome da se osigura da ne bude odgovornosti za kršenje međunarodnog prava, već je aktivno ohrabrivao i osnaživao ta kršenja.“
Simptom/Aljazeera