Za one koji se bave prirodnim naukama, ovo nisu samo makroekonomski trendovi – oni su puls sistema koji određuje koliko brzo proboj stiže do pacijenta. To je okruženje sa visokim ulozima gde politike o zdravstvenoj zaštiti i inovacijama nose hitne ljudske i ekonomske posledice. Kada lek ima moć da leči ili potencijalno izleči, ni inovatori ni kreatori politike ne žele da odugovlače, jer nijedna osoba kojoj je potrebna zdravstvena zaštita ne može sebi priuštiti luksuz odlaganja.
Pravi ekonomski teret zdravstvene zaštite nije finansiranje zdravstvenih inovacija, već cena neuspeha u tome
Izazov Evrope je jasan: moramo bolje uskladiti našu industrijsku snagu u prirodnim naukama sa ciljevima javnog zdravlja, osiguravajući da inovacije brže stignu i do pacijenata i do ekonomija. Pitanje više nije šta Evropa želi da bude — već gde Evropa bira da investira kako bi ostala globalni igrač.
Zdravlje kao ekonomska infrastruktura
Pod teretom rastućih budžetskih pritisaka, razumljivo je da vlade često zdravlje posmatraju prvenstveno kao trošak koji treba obuzdati. Međutim, ova perspektiva je odvojena od savremene ekonomske stvarnosti.
I dozvolite mi da budem jasan: pravi ekonomski teret zdravstvene zaštite nije finansiranje zdravstvenih inovacija, već trošak neuspeha u tome. Godinama Evropa već plaća cenu izgubljene produktivnosti: građani su prerano primorani da napuste radnu snagu, a hronične bolesti su prekasno lečene. Na primer, samo kardiovaskularne bolesti koštaju ekonomiju Evropske unije do 282 milijarde evra godišnje. Ovo stvara ogroman, ali izbežan teret na nacionalne budžete, posebno zato što se procenjuje da su farmaceutske inovacije odgovorne za čak dve trećine povećanja životnog veka u zemljama sa visokim prihodima.1
Svaki medicinski proboj koji omogućava građaninu da se vrati na posao ili brine o svojoj porodici je direktno ulaganje u ekonomsku snagu Evrope.
Moramo promeniti način razmišljanja. Zdravlje nije samo društveno dobro; to je ekonomska infrastruktura
Zdravija društva su po svojoj prirodi produktivnija i otpornija, i svaki medicinski proboj koji omogućava građaninu da se vrati na posao ili brine o svojoj porodici je direktna investicija u ekonomsku snagu Evrope. Ulaganje u inovacije danas je jedini način da se obezbedi konkurentna radna snaga i smanje dugoročni sistemski troškovi. Test konkurentnosti: strateška imovina, a ne linijski element
Evropski sektor bioloških nauka jedno je od retkih preostalih područja koje zadržava istinsku globalnu konkurentnost i snagu, doprinoseći godišnjoj proizvodnji sa više od 300 milijardi evra i podržavajući 2 miliona visokokvalifikovanih radnih mesta u državama članicama.2 On učvršćuje otpornost evropske trgovine, pomerajući trgovinski bilans EU sa deficita od 88 milijardi evra na suficit od 133 milijarde evra.
Simptom/Politiko