Građani Hrvatske biraju predsednika. Glasačka mesta širom zemlje otvorena su u sedam časova.
Na listiću se nalazi osam kandidata, a najveća prednost daje se aktuelnom šefu države Zoranu Milanoviću, ali je ta podrška ipak nedovoljna za pobedu u prvom krugu.
U drugi krug bi, prema istraživanjima, trebalo da ode i Dragan Primorac, kandidat kojeg je podržao vladajući HDZ.
Međutim, ankete pokazuju da se novi mandat posle drugog kruga smeši Zoranu Milanoviću.
U trci su i kandidat Mosta Miro Bulj, kandidatkinja Možemo Ivana Kekin, kandidatkinja stranke Dom i nacionalno okupljanje Branka Lozo i nezavisni kandidati Marija Selak Raspudić, Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo.
Analitičari ocenjuju da je kampanja, koja je bila kratka, bila najdosadnija do sad.
Izbori za predsednika Hrvatske biće osmi od sticanja nezavisnosti, a građani Hrvatske su ove godine već dva puta izlazili na birališta – u aprilu na parlamentarne izbore, a u junu na izbore za Evropski parlament.
Hrvatska bira predsednika – da li je kampanja motivisala Srbe da izađu na glasanje
Baš kao što su daleko od centra Zagreba predizborne poruke, na periferiji kampanje bila je i tema Srba i Srbije. Čak i dvojica viđenih u drugom krugu o tome su tek kada su ih u jedinom sučeljavanju pitali: Da li biste blokirali Srbiji evropski put, dok se ne reše otvorena pitanja?
“Srbija nam je sused, jako važan trgovinski partner. Nama je to finansijski bitno, ali nije presudno. Ako će sarađivati, rešenje se može naći”, kaže još aktuelni predsednik i kandidat za novi mandat, Zoran Milanović.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a za predsednika Hrvatske navodi da će Hrvatska biti otvorena prema svim susedima za ulazak u EU,.
“Ali u mom programu ćete videti nekoliko uslova koje Srbija mora da ispuni. Ako to ne ispune, zakočićemo njen put ka EU”, ističe Primorac.
Iako tokom aktuelnog mandata, a i ranije predsednik Milanović nije štedeo Srbiju, nazivajući je šakom jada ili državom kojom vlada beogradska čaršija – i predstavnici Srba u Hrvatskoj i analitičari nadaju se da je tome došao kraj. Čak i ako on, što je izvesno, ostane na funkciji.
“Nadamo se da će se nakon ovih izbora situacija promeniti i da uznemiravajući glasovi prema svim manjinama, a naročito prema Srbima u Hrvatskoj će biti drugačiji, da takvih tonova kakve smo slušali zadnjih pet godina neće više biti, barem ne sa te pozicije”, kaže Milorad Pupovac iz Srpskog narodnog vijeća
Akica Mamić, politička analitičarka smatra da je došlo vreme za dobre komšijske odnose. Vreme je da mi sa naše strane granice želimo vama sve najbolje, a isto i vi nama, dodaje Mamićeva.
Hoće li takva kampanja u kojoj nisu bili glavna tema motivisati Srbe da izađu na birališta, otvoreno je pitanje baš kao i to koliko će ostalih građana glasati u prazničnom periodu.
“Bez obzira na to što je kampanja bila kratka i dosadna, mislim da će izlaznost biti velika u odnosu na ostale izbore koje imamo, parlamentarne i lokalne. Hrvati vole birati predsednika. To je politička dužnost koju građani izravno biraju”, smatra Ankica Mamić.
Pupovac očekuje da Srbi u Hrvatskoj da, ako izađu na glasanje u prvom krugu, glasati prema savesti, opredeljenju, “Verovatno će to biti kandidati koji su levo liberalne orijentacije.”
Među osmoro kandidata, barem na papiru, to su Zoran Milanović ili Ivana Kekin, kandidatkinja zeleno – leve partije Možemo.
Simptom/RTS/Tihana Bajić