Digitalni novac centralnih banaka omogućio bi elektronski način plaćanja uz smanjenu zavisnost od međunarodnih kartičnih sistema poput Vise i Masterkarda, kao i Pejpala i drugih. Za razliku od kriptovaluta koje izdaju privatna lica ili kompanije, vrednost i izdavanje digitalnog evra garantovala bi isključivo centralna banka. To potvrđuje i Narodna banka Srbije (NBS).
NBS o kriptovalutama
„Digitalni evro predstavlja digitalnu valutu centralne banke (eng. Central Bank Digital Currencies – CBDC), koju izdaje i za čiju vrednost garantuje centralna banka i koje samim tim predstavljaju zakonsko sredstvo plaćanja u digitalnom obliku, što ove valute razlikuje od virtuelnih, tj. kriptovaluta koje izdaju privatna, pravna i/ili fizička lica i koje ne predstavljaju zakonsko sredstvo plaćanja, osim u zanemarljivom broju slučajeva u određenim državama”, navodi NBS.
Građani bi digitalni evro koristili kroz aplikacije komercijalnih banaka, digitalni novčanik ECB, povezane kartice, pametne uređaje ili specijalizovane offline uređaje.
Po mišljenju tehnološkog preduzetnika i stručnjaka za blockchain i Web3 tehnologije Ivana Bjelajca, digitalni evro gotovo sigurno će biti zasnovan na blockchain tehnologiji.
Blockchain tehnologija
“Očekivano je da će se digitalni evro zasnivati na blockchainu, moguće čak i L2 nekog postojećeg blockchaina, mada se sve na kraju svodi na to da li će koristiti postojeću javnu mrežu kao što je Ethereum ili će EU podići sopstvenu infrastrukturu. Mislim da je sopstvena infrastruktura realniji izbor”, kaže Bjelajac.
Važno je istaći da model koji razvija ECB predviđa da digitalni evro bude dopuna, a ne zamena gotovini. Drugim rečima, fizičke novčanice ostaju u opticaju, dok digitalni evro postaje njihov savremeni pandan.
Puštanje u promet ove digitalne valute ECB najavljuje do kraja 2028. godine. Projekat se smatra jednim od najambicioznijih u poslednjih 20 godina.
Očekuje se da digitalni evro postane široko rasprostranjen u roku od pet do 10 godina od uvođenja. Više od 90 država širom sveta već uvodi ili istražuje modele digitalnih valuta centralnih banaka.
Prva digitalna valuta na Bahamima
Prvi „retail“ CBDC u svetu bio je Sand Dollar Centralne banke Bahama, pušten u opticaj u oktobru 2020. godine. Ideja je bila da se novac učini dostupnim i u digitalnoj formi kao zakonito sredstvo plaćanja. Projekat je imao i komponentu finansijske inkluzije, posebno važnu u državi sa brojnim udaljenim ostrvima. Ipak, prihvatanje Sand Dollar-a ostalo je skromno. Krajem 2024. u opticaju je bilo oko 2,1 milion Sand Dollar-a, što je manje od 0,5% ukupne gotovine.
…i Kina ima svoj digitalni novac
Kina je svoj “retail” CBDC, e-CNY, počela da testira 2019/2020. godine. Do danas ga koristi veliki broj građana i trgovaca. Cilj je modernizacija platnog sistema, povećanje efikasnosti plaćanja i obezbeđivanje državnog novca kao alternative privatnim platnim sistemima i bankarskim depozitima.
e-CNY funkcioniše i kao “rezerva” platnog sistema. Centralna banka može obezbediti stabilnost u slučaju problema u privatnom sektoru. Time se menja i uloga banaka, jer novac građana može biti u novčaniku centralne banke, što utiče na depozite i stabilnost sistema.
Uspeh digitalnog evra zavisiće od jednostavnosti upotrebe, bezbednosti, prihvatanja među građanima i kompanijama, kao i brzine razvoja novih fintech servisa.
Prednosti
Razlozi za uvođenje digitalnog evra su brojni. Samo neki od njih su modernizacija platnog sistema, očuvanje monetarne suverenosti, povećanje finansijske inkluzije i unapređenje konkurencije u platnim uslugama. Ipak, Ivan Bjelajac kao ključnu prednost ističe direktna plaćanja.
“Postoji više razloga za uvođenje stabilnih digitalnih valuta vezanih za neku postojeću valutu, ali na kraju dana digitalni evro u osnovi omogućava direktno plaćanje od jednog ka drugom korisniku preko državne infrastrukture bez posrednika. Ovo znači 24/7 dostupna instant plaćanja bez keša u okviru kojih se mogu napraviti automatska pravila o plaćanju, kao što su automatska provera primaoca, automatsko plaćanje poreza ili naknada, ograničenja u visini ili tipu plaćanja, koja se ne mogu sprovesti u tradicionalnom bankarskom sistemu bez skupih sistema kontrole koji bi, zbog dodatnih provera, usporili sistem ili ga već i danas usporavaju”.
Evropski platni sistem danas je skup i fragmentisan, naročito u prekograničnim transakcijama. Od digitalnog evra se očekuje da omogući trenutna plaćanja širom EU, smanji troškove i unapredi integraciju sa internet platformama i e-trgovinom.
Otpornost na krize
Digitalna valuta centralne banke smanjuje i rizik od sistemskih kriza, jer su sredstva u digitalnom evru uvek garantovana bez obzira na situaciju u komercijalnim bankama. Jedan od ključnih izazova ostaje balansiranje bezbednosti i privatnosti zbog sprečavanja zloupotreba, ali i zaštita osnovnih prava korisnika. Bjelajac smatra da je takav balans ostvariv.
Nastavak teksta mođete pročitati ovde