“To je politika u koju duboko verujem i koja nikada nije lako provodljiva, a posebno u ovim geopolitičkim okolnostima, i nije mnogo popularna u odnosu na velike sile. Niko ne voli da vidi državu koja po broju stanovnika ili površini nije velika, a sedi na toj svojoj stolici, razmišlja svojom glavom i vodi računa o svojim interesima. Taj utisak sam stekao i u razgovoru sa svojim prijateljima – da se podrazumeva da je jedna država slobodna i nezavisna. Verujte da, ne mali broj država, i većih od nas po broju stanovnika i površini, nemaju hrabrost ili odlučnost da vode nezavisnu politiku. Te stvari se ne podrazumevaju, nego su plod jedne unutrašnje stabilizacije i napora da sačuvamo našu državotvornost koju imamo duži vremenski period i koja nam predstavlja kičmu i oslonac da možemo danas ovako da nastupamo, što je veoma izazovno”, saopštio je Vučević.
Kada je reč o platama, Vučević je saopštio da je u maju prosečna plata bila 855 evra, a da je želja njegovog kabineta da ta cifra bude 927.
“Decembarska plata nije za merenje jer je ona uvek viša u odnosu na prosek zbog toga što deo kompanija isplaćuje 13-tu platu i bonuse, videćemo u januaru… Mislim da će oktobarska plata biti reprezentativna. I čeka nas onda povećanje plata i penzija svakako od 1. januara, to jest penzija od 1. decembra, a plata od 1. januara u javnom sektoru, kao i nova cena minimalne zarade koja je povećana za 13,7 posto i sa 47.000 dinara odlazi na 53.500 dinara, zaokruženo. To je za nas veliki napredak i skok i posle šest godina smo uspeli minimalnu garantovanu zaradu da definišemo u saglasju kroz socijalno ekonomski dijalog sa Unijom poslodavaca i sa reprezentativnim sindikatima, što uopšte nije bilo lako, jer svako ima svoj ugao gledanja. Sindikati se bore da zaposleni radnici imaju veće plate i gledaju šta bi to bio minimum kada je zarada u pitanju. Po prvi put je minimalna potrošačka korpa minimalna zarada u Srbiji. To do sada nismo imali, a sa druge strane poslodavci pored neto zarade moraju da plaćaju poreze i doprinose na to i kada odlučujete o novoj ceni rada morate da vodite računa da to ne dovede do otpuštanja radnika. Morate da vodite računa o svim aspektima”, istakao je on.
Na pitanje očekuje li još jače pritiske u narednom periodu, Vučević je izjavio da itekako očekuje i to najviše oko Kosova i Metohije.
“Ne mislim da će biti manji pritisak oko uvođenja sankcija Rusiji, ali mislim da su svi videli da mi ne nameravamo da odustanemo od naše politike i da nećemo uvoditi sankcije. Mislim da nas čeka veliki pritisak oko pitanja Kosova i Metohije i to ne nagoveštavam loše stvari za Srbiju, samo kažem da će biti pritiska. Ne mogu da isključim ni pritiske oko Republike Srpske i konstantnih pokušaja na polju revizije Dejtonskog sporazuma i da ne zaboravimo i ovo suđenje protiv Milorada Dodika koje može da dovede do određenih posledica po stabilnost u Bosni i Hercegovini”, dodao je on.
10 godina je Berlinskog procesa i analitičari poslednjih dana komentarišu šta to znači za zemlje Zapadnog Balkana, šta smo mi dobili poslednjih 10 godina, postoje li neke regionalne inicijative koje su bile mnogo operativnije što se tiče života običnog građanina, mnogo korisnije. Očekuju se i predstavnici Prištine, Miloš Vučević će biti sa šestoro kolega iz regiona Zapadnog Balkana. Prethodnih dana je suspendovana odluka o zabrani ulaska srpske robe, međutim samo na Merdaru je i dalje dozvoljen ulazak srpske robe. Zauzvrat, Kosovo i Metohija bi trebalo da dobije članstvo u CEFTI i da se opet sa zvezdicom pojavi naziv Kosova na Berlinskom procesu. Očekuje se tamo i susret predsednika Vlade Republike Srbije sa Aljbinom Kurtijem.
Komentarišući Berlinski proces Vučević je napomenuo je je isti značajan za regionalnu stabilnost, kao i da je uz manji ili veći uspeh ostvario rezultate koji nisu za potcenjivanje.
“Ove godine je 10 godina Berlinskog procesa i zato naši domaćini i osnivači Berlinskog procesa, Nemačka posebno, želi da apostrofira njenu ulogu i ulogu Evropske unije sa zemljama Zapadnog Balkana. Mi kažemo 5 + 1, oni govore o 6 država”, izjavio je on.
Na pitanje sa kakvim porukama ide i šta očekuje kazao je da ne ide sa strahom, već sa oprezom.
“Uvek postoji opcija da neko i taj skup iskoristi za neku optužbu na račun nas ili da smo mi remetilački faktor. Ono što jeste pozitivna vest jeste činjenica da se Priština saglasila da ukine svoju jednostranu odluku o zabrani ulaska srpske robe na Kosovu i Metohiji. Tačno je da je to u ovom trenutku samo preko administrativnog prelaza Merdare, a oni pravdaju da Jarinje i Brnjak ne mogu da se koriste kao administrativni prelazi dok ne dobiju skenere iz Nemačke”, saopštio je Vučević.
On je istakao da je za nas važno da Srpska zajednica dobije uredno i blagovremeno snabdevanje hranom, lekovima i potrepštinama za iole normalan život na Kosovu i Metohiji.
“Što se tiče sporazuma CEFTA i napora gospodina Zaracina i Savezne Republike Nemačke, UNMIK ostaje deo Cefte. Ono što smo se mi saglasili jeste da Priština može tehnički da učestvuje na sastancima sa fusnotom Kosovo. Znači, UNMIK je potpisnik CEFTE, ne menja se sporazum niti potpisnici, s tim da Kosovo sa fusnotom može da bude na tehničkim sastancima po pitanju CEFTE. To je taj regionalni sporazum oko bescarinskih procedura 5 država + 1 region”, kazao je Vučević.
Istakao je i da će Kurti takođe biti u Berlinu kao predstavnik, ali i da nema bilateralni sastanak sa njim, međutim biće u formatu gde će se nalaziti zajedno.
“Verovatno ni njemu ni meni neće biti mnogo prijatno, ali nismo mi birani da bi nam bilo prijatno nego da štitimo interese naše države. Mnogo je gore da budemo odsutni i da se odlučuje o nama bez nas. Naš interes je da čuvamo mir i političku stabilnost u regionu, da se Srbija razvija u miru, da naši građani mogu da putuju, da imaju bezvizni režim, da nam dolaze turisti iz Evrope, Amerike ali i NR Kine i Rusije, da smo danas dogovorili isporuku novog ruskog gasa za zimski period, da sam prilikom posete Skoplju prisustvovao potpisivanju Sporazuma o izgradnji novog gasnog interkonektora preko Severne Makedonije na Grčku, da imamo ponudu od Rumuna da gradimo novi interkonektor, da istovremeno sa Rusima proširujemo na Banatski dvor, odnosno podzemno skladište zemnog gasa… Mi moramo da vodimo računa o svemu tome, i naravno ono što je najizazovnije za nas – kako da sačuvamo Srbe na KiM. Plašim se da ćete u ponedeljak videti neku novu provokaciju Prištine, jer su mi ljudi koji su veterani tih događaja pokazali da se svaki put kada je bio sastanak na planeranom nivou desilo nešto loše po nas na KiM od strane Prištine. Nadam se da toga neće biti, ali imam zebnju da će Kurti nešto uraditi to jutro, tipa da će napasti naše privremene institucije ili opštine po srpskom sistemu”, rekao je predsednik Vlade Republike Srbije.
Na pitanje kakvu poruku nosi u Berlin iz Srbije, sa kakvom porukom ide i da li je Srbiji važan nastavak Berlinskog procesa posle 10 godina Vučević je napomenuo da je nama itekako važno sve što doprinosi stabilizaciji regiona, sve što nas udaljava od sukoba i što donosi benefit za naše građane, što stvara uslove za rast plata i penzija, važno nam je sve što na teritoriji naše države čini bolju atmosferu za život. Sve što je u tom kontekstu nama je važno.
Juče se navršilo tačno pet godina od Otvorenog Balkana koji je pokrenut u Novom Sadu. On je već dao neke konkretne rezultate – zelene trake za prolaz kamiona na Preševu, možemo da uđemo sa ličnom kartom, rominga nema, priznanje diploma i jedinstveno tržište rada.
Komentarišući odnos nove vlade Severne Makedonije koja je jedna od tri potpisnika inicijative Otvoreni Balkan, kao i Albanije Vučević je izjavio da je njegov utisak da Tirani i Skoplju Otvoreni Balkan nije prioritet u ovom trenutku.
“Edi Rama je izjavio da je Otvoreni Balkan za njih završen proces. Otvoreni Balkan je morao dalje da se razvija i zaslužio je priključivanje pre svega Crne Gore i Bosne i Hercegovine… To bi dobilo jedan sadržaj, nesporno je da je Otvoreni Balkan doneo mnogo toga dobrog za Srbiju, Severnu Makedoniju i Albaniju, pre svega popravio je istorijski složene odnose Srbije i Albanije, a sa Severnom Makedonijom je postavio stvari na ono mesto na kojem treba da budu. Što se nas tiče mi nemamo ništa negativno u odnosu na Severnu Makedoniju, priznajemo suverenitet, kao i identitetska, nacionalna, jezička i kulturna pitanja. SPC je dala autokefalnost Ohridskoj arhiepiskopiji Makedonskoj pravoslavnoj crkvi. Što se nas tiče te stvari su potpuno čiste, niti oni imaju neslaganja sa nama po pitanju KiM i to je ono što je najosetljivije pitanje za nas”, dodao je on.
Vučević se dotakao i Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Kinom, Egiptom, UAE, kao i činjenice da je Srbija dobila investicioni rejting.
Odgovarajući na pitanje da li su to sve signali da mi ne bi trebalo da se plašimo geopolitičkih komešanja kada je razvoj naše ekonomije u pitanju rekao je da mi sledeće nedelje završavamo razgovore sa MMF-om o novom višegodišnjem aranžmanu.
“Nama bi sporazum sa MMF-om bilo još jedna garancija ka svim investitorima da je Srbija ekonomski i fiskalno stabilna i disciplinovana država i dobra adresa za ulaganje. Što se tiče investiciono-kreditnog rejtinga koji smo dobili to znači da država kao što je Srbija, koja ima otvorenu ranu kao što je Kosovo i Metohija, koja nije članica EU niti NATO-a, koja u ovim nenormalnim geopolitičkim okolnostima kaže da je vojno neutralna, što verovatno iritira sve, država koja kaže da razmišlja svojom glavom, koja nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji, država koja je otvorena i za Evropu i za Afriku, Aziju, Latinsku Ameriku, SAD, dobije taj rejting znači da smo uprkos svim geopolitičkim izazovima postavili takav ekonomski i politički napredak da to ne može niko da ospori. Kada dobijete taj rejting to znači da ste vi u „zelenom“ za investitore, to znači niže kamate, dolazak većeg broja investitora, rast BDP i samim tim nastavak rasta plata i penzija. To znači da stvaramo uslove da ćemo i narednih godina moći da imamo rast plata i penzija što je suština svega da bi ljudi bolje živeli”, dodao je Vučević.
Govoreći o prosvetarima koji nisu zadovoljni kakva je država poslodavac, kao i šta je ono što predstoji i ima li prostora dalje za razgovore Vučević je rekao da su četiri sindikata u prosveti postavili sporazum sa Vladom novembra 2023. godine, a jedna od tačaka je da će Vlada i Sindikati učiniti sve napore da do 1. januara 2025. početna plata u posveti bude prosečna zarada u Srbiji.
“Iz raznoraznih okolnosti, koji su često van naše kontrole, imajući u vidu sveukupnu ekonomsku situaciju, izašli smo sa predlogom povećanja plata za prosvetne radnike od 12 odsto i da dođemo na nekih 94-95 odsto od prosečne zarade, znači da je početna plata u prosveti 94,5 odsto prosečne zarade. Nismo došli do 100 odsto, ali smo rekli nastavljamo dalje da radimo i idemo dalje ka tom cilju. U ovom trenutku ovo je maksimum koji država može da uradi, a da ne ugrozimo sve ostale ljude koji rade i da ne ugrozimo penzionere, investicije, dalji ekonomski napredak države, niti fiskalnu stabilnost države. Oni nisu prihvatili korektnu ponudu Vlade, ali dogovor je svakako moguć ukoliko razumemo jedni druge. Nije stvar dobre volje, da li neko razume ili ne razume značaj prosvete u društvu, niko od nas nije ustao na krivu nogu pa neće to da ispuni, mi prosto ne možemo da nađemo više para za rast plata. Expo, mostovi, autoputevi, brze pruge su vremenski oročene investicije države koje doprinose rastu BDP-a i ekonomije. Iz toga mi pravimo osnovu za rast plata i penzija. U suprotnom nemate rast BDP-a. Tih 12 odsto odnosi se na učiteljice, nastavnike, profesore, vaspitačice i medicinske sestre koje rade u jaslenim grupama, sve one koji su u učionicama i grupama u obdaništu. A za ostale u javnom sektoru, vojsku, policiju, vatrogasce, administraciju, socijalne i radnike u kulturi i za ostale zaposlene u prosveti: ekonomiste, pedagoge, pravnike, one koji ne predaju rast je 8 odsto”, izjavio je Vučević.
Simptom/RTV