Evropska unija se strateško kladila na rezerve litijuma u Srbiji kako bi podstakla njen ambiciozni prelazak na električna vozila. Ono što je na kraju dobila zauzvrat bila je prljava politika i negativna reakcija na životnu sredinu toliko jaka da truje odnose balkanske nacije sa Briselom i narušava njene težnje da se pridruži bloku.
Procenjuje se da srpsko nalazište litijuma Jadar sadrži dovoljno mekog, belog metala da napaja milion električnih vozila i da zadovolji do 25 odsto evropske potražnje, što najveće nalazište litijuma na kontinentu stavlja u srce napora EU da obezbedi snabdevanje kritičnim sirovinama potrebnim za prelazak sa fosilnih goriva.
Nije čudo, dakle, da projekat otkopavanja ležišta, koji je razvio globalni gigant Rio Tinto, treba da obezbedi ključnu podršku Brisela u skladu sa Zakonom o kritičnim sirovinama (CRMA), koji ima za cilj da smanji veliko oslanjanje bloka na Kinu u pogledu osnovnih resursa.
Ipak, intenzivan otpor Srba, koji brinu o ekološkoj šteti i optužuju svoje političke lidere za korupciju i kronizam, preti da potkopa podršku članstvu u EU koja iznosi oko 40 odsto.
Ako EU odluči da podrži Jadar, to će signalizirati da blok daje prioritet svojim ekonomskim interesima nad osnovnim vrednostima, a takođe će „imati dramatične posledice po Srbiju i region“, rekao je Aleksandar Matković, istraživač iz Beograda koji je organizovao proteste protiv rudarskog projekta.
Protesti su povezani sa širim talasom antivladinih nemira u Srbiji, sa tenzijama koje su dodatno eskalirale nakon što je dokumentarni film, koji je producirao metalurg koji podržava projekat Rio Tinto, kontroverzno označio one koji mu se protive kao ruske agente.
Ta tvrdnja je ponovljena na stranicama Volstrit džornala, dok su se aktivisti suočili i sa optužbama da su delovali kao agenti za EU i Kinu. „Ne možemo da budemo agenti tri različite velesile“, rekao je Matković, koji radi u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu.
Komesar za industriju Stefan Sejourne je 25. marta predstavio 47 strateških projekata sirovina u okviru CRMA, ali neočekivano nisu uključivali projekte koji nisu iz EU – što je mnoge navelo da se zapitaju da li je to zbog kontroverze oko rudnika litijuma Jadar u Rio Tintu.
Komisija je odbila da komentariše da li je zabrinutost oko Jadra uticala na odluku o odlaganju objave, ali je istakla šire ambicije oko strateškog partnerstva EU sa Srbijom u sirovinama.
To partnerstvo „ni na koji način ne menja pristup EU osnovama procesa pridruživanja EU“, rekao je portparol. „Ono što [to] može da uradi je da donese investicije u sirovine, baterije i e-mobilnost koje će podstaći ekonomski razvoj i [] zelenu i digitalnu tranziciju i stvoriti nove mogućnosti za zapošljavanje.“
Ubrzo nakon što je Sežurne najavio projekte koje podržava EU, predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i predsednikom Saveta Antoniom Kostom na večeri u Briselu — i čuo za demokratsko nazadovanje Srbije.
Lideri EU izrazili su nezadovoljstvo Vučićevim rukovanjem studentskim nemirima i širim protestima protiv njegove vladavine koji traju više od četiri meseca.
Vučić je, sa svoje strane, optužio demonstrante da ih finansira Zapad — pribegavanje zajedničkom tropu kako u srpskoj politici, tako i u kontroverzi oko projekta Jadar: okrivljavanje spoljnog mešanja.
„Zemlja treba da ispuni reforme EU, posebno da preduzme odlučne korake ka slobodi medija, borbi protiv korupcije i… izbornoj reformi“, napisala je fon der Lajen u objavi na društvenim mrežama nakon njihovog sastanka.
Sada su sve oči uprte u to da li će se rudnik Jadar pojaviti na sledećoj listi CRMA projekata EU. Sejourne je 25. marta rekao da će „predstaviti odabrane projekte u narednim nedeljama“, dodajući da oni izvan EU „neće nestati sa mape“.
Ako dobije podršku EU, projekat bi dobio bolji pristup mogućnostima finansiranja — iako ne bi uživao iste prednosti kao projekti bazirani na EU, kao što su brze dozvole i direktna finansijska podrška.
Simptom/Politiko