U pitanju je, kako su ruski zvaničnici rekli, jedan od najvećih udara bespilotnih letelica na prestonicu Rusije od početka rata u Ukrajini u februaru 2022, prenosi Rojters.
U pitanju je, kako su ruski zvaničnici rekli, jedan od najvećih udara bespilotnih letelica na prestonicu Rusije od početka rata u Ukrajini u februaru 2022, prenosi Rojters.
Prema rešenju u koji je Forbes Srbija imao uvid, Privredni sud u Valjevu odlučio je da prihvati primedbe stečajnih poverilaca Moderano investments doo i beogradske Alta banke, kao i primedbe koje su uputila zainteresovana lica Miroslav Bogićević i firma DEM-HELLAS iz Sombora i da odloži prodaju rudnika.
Gotovo svi oni žalili su se na previsoku cenu otkupne dokumentacije, koja je veća od miliona evra, ukazujući da je to bio pokušaj da se iz nadmetanja za kupovinu rudnika istisne konkurencija. Na to je ukazao i Forbes Srbija u tekstu Neverovatna cena za otkup dokumentacije rudnika Lece: Da li je ovo ubica konkurencije pred prodaju?
Preskupa dokumentacija
Moderano investments žalio se na iznos otkupne dokumentacije od čak 129,7 miliona dinara. Njihova zamerka je i što se prodaja rudnika od međunarodnog značaja oglašava samo u domaćim dnevnim listovima. Reč je o Politici i Danasu.
U Moderanu smatraju da se prodaja rudnika organizuje „u suprotnosti sa načelima jednakog tretmana i ravnopravnosti, ekonomičnosti i javnosti, nastojanjem da se eliminiše konkurencija, a u cilju prodaje poznatom kupcu“.
Takođe, primedba ovog poverioca odnosila se i na samu procenjenju vrednost rudnika. Oni kažu da bi, da je procena rađena po sadašnjoj ceni zlata, rudnik bio procenjen na 100 miliona dolara, a ne na 75 miliona kao što je utvrdio procenitelj.
Podsetimo, kako je Forbes Srbija već pisao, u oglasu za prodaju rudnika Lece njegova procenjena vrednost je 8,09 milijardi dinara, što je 75 miliona dolara, pa je utvrđeno da će početna cena na javnom nadmetanju iznositi 50 odsto od vrednosti, odnosno 4,04 milijarde dinara.
Drugi poverilac, Alta banka napominje da nije ni obaveštena o prodaji, a pored toga ima i primedbu na previsoku cenu otkupne dokumentacije i prekratak rok od objavljivanja oglasa do organizovanja prodaje. Alta banka, takođe, upozorava da procena vrednosti rudnika nije adekvatna s obzirom na to da je cena zlata u porastu.
Vlasnik rudnika Lece, preko firme Koncern Farmakom MB, ima skoro identične primedbe. Miroslav Bogićević, kao i firma DEM-Hellas ukazuju na visoku cenu dokumentacije i kratak rok od oglasa do javnog nadmetanja. „Imajući u vidu specifičnost predmeta prodaje procenjena vrednost pravnog lica je neprihvatljiva i ispod granice realnog“, navodi se u njihovim primedbama.
U zaključku rešenja koje je doneo Privredni sud 20. avgusta navodi se da „nisu dati razlozi na osnovu kojih je procenitelj našao da je najpovoljniji način prodaje rudnika kao pravnog lica, jer nije dat odnos procene ukupne vrednosti rudnika kao pravnog lica i vrednosti pojedinačnih delova imovine rudnika“. Nejasno je kako su došli do zaključka da rudnik Lece treba prodati kao pravno lice.
Nadalje, kako je primedba svih bila upućena na visinu cene otkupne dokumentacije, sud nalaže stečajnom upravniku da prilikom ponovnog oglašavanja razmotri visinu otkupa kako bi prodaja bila transparetnija i efikasnija.
Na ovo rešenje suda moguća je žalba u roku od osam dana od dana prijema, navodi se u dokumentu u koji smo imali uvid.
Unapred poznat kupac
Forbes Srbija je već pisao kako se priprema tokom letnjih meseci prodaja rudnika Lece koji je u stečaju poslednjih sedam godina, ali i pored toga posluje pozitivno. Reč je rudniku olova i cinka, odnosno srebra i zlata kao nus proizvoda, koji je od 2008. godine bio u vlasništvu Farmakoma Miroslava Bogićevića, a onda je kao i druge Bogićevićeve firme otišao u stečaj.
Izvori Forbes Srbija tvrdili su tada da se prodaja rudnika sprema za već poznatog kupca, a kada je oglas za prodaju i zvanično objavljen, da cena otkupne dokumentacije tu sumnju i potvrđuje.
Finansijski izveštaj za 2023. godinu još uvek nije javno dostupan.
Naime, Agencija za privredne registre već drugi put upozorava ovo preduzeće da se dokument koji dostavljaju ne može smatrati Revizorskim izveštajem sa finansijskim izveštajem koji je predmet revizije. Naši izvori, pak, od početka tvrde da je reč o namernom izbegavanju objavljivanja finansijskih rezultata koji bi pokazali da se profit rudnika povećao i 2023. godine a što bi onda uticalo na njegovu prodajnu cenu, odnosno ukupnu vrednost.
Prema rezultatima iz 2022. godine, prihodi su bili 3,76 milijardi dinara i povećani su u odnosu na 2021. kada su iznosili 3,27 milijardi dinara. Istovremeno, uvećana je i neto dobit koja je 2022. godine iznosila 1,15 milijardi dinara.
Ko su poverioci
Inače, Moderano investments, jedan od poverilaca rudnika, je prema podacima iz APR-a, osnovan aprila 2024. Delatnost preduzeća je iznajmljivanje vlastitih ili iznajmljenih nekretnina i upravljanje njima, a vlasnici su Nelt co, sa 50 odsto udela, Alba partners doo i ID Consultants doo, sa po 25 odsto.
Firma DEM-Hellas osnovana je avgusta 2015. godine. Delatnost joj je proizvodnja baterija i akumulatora i u vlasništvu je Miroslava Bogićevića i Grka Ethymiosa Karanasiosa koji imaju po polovinu udela.
Firma je, inače, u blokadi od 2017. godine zbog duga od 32,1 milion dinara.
Simptom/Forbes Srb
Porodice su na suđenje došle u crnim majicama na kojima su fotografije žrtava, kao i natpis „živite“ sa datumom kada je zločin počinjen.
„Znaj da nisi ostao sam, jer je deo mene otišsao sa tobom onog dana kada te je bolg dočekao u svojoj kući. Do nekog drugog života moje jedino“, piše crnim slovima na majicama koje su neki roditelji obukli.
Uroš Blažić i njegov otac Radiša Blažić koji se takođe nalazi na optuženičkoj klupi, trebalo bi danas prvi put javno da iznesu odbranu.
Za sutra i prekosutra predviđeno je ispitivanje oštećenih.
Na pripremnom ročištu, koje je bilo zatvoreno za javnost, prvooptuženi je delimično priznao da je počinio masakr, dok je njegov otac negirao krivicu za oružje koje je pronađeno u kući.
Pripremno ročište u ovom predmetu održano je krajem jula u sudnici Okružnog zatvora u Beogradu, a zbog veličine sudnice samo četvoro oštećenih je moglo da prisustvuje.
Prethodno je u maju pripremno ročište prekinuto čim su optuženi uvedeni u sudnicu Višeg suda u Smederevu zbog meteža koji je nastao.
Predsednica Vrhovnog suda je početkom avgusta donela odluku da se suđenje održi u najvećoj sudnici u zgradi Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Višeg suda u Beogradu, odnosno u Specijalnom sudu.
Ova sudnica podeljena je na tri dela rešetkama i debelim staklom. U prvom delu će sedeti sudija, tužioci, advokati i oštećeni i oni će biti rešetkama i staklom odvojeni od Blažića.
Treći deo sudnice je predviđen za publiku.
Uroš Blažić je optužen da je 4. maja prošle godine ubio devet i ranio 12 osoba. Njegov otac Radiša Blažić je optužen za oružje koje je pronađeno u njegovoj kući.
Simptom/N1
Kako se navodi u saopštenju kompanije Ekspo, avion oslikan prepoznatljivim bojama i logom izložbe, leteće širom sveta, pozivajući globalnu publiku da u svoje kalendare upiše datume od 15. maja do 15. avgusta 2027. godine, kada će Beograd i Srbija biti domaćini najvećeg događaja ikada organizovanog u ovom delu Evrope.
Ovo je prvi put da se ovakva manifestacija održava na prostoru Zapadnog Balkana, a očekuje se da će privući oko četiri miliona posetilaca iz više od 120 zemalja.
Simptom/Tanjug
Dodao je i da zapadne zemlje traže alternativu u snabdevanju litijumom, jer u velikoj meri zavise od Kine.
Pajat je odgovorio i na tvrdnje iz Moskve da Zapad ruši vlast u Srbiji kroz proteste protiv litijuma ističući da je situacija suprotna – da Amerika podržava vlast u Srbiji u vezi sa projektom “Jadar” i Rio Tinto.
Simptom/Tanjug
Prijava o nesreći u rudniku prijavljena je u 1 sata posle ponoći, a trenutno je u toku uviđaj kako bi se utvrdili uzroci nesreće, rečeno je Tanjugu u leskovačkoj policiji.
Na licu mesta su inspektori i policija kako bi se sprovela detaljna istraga.
https://simptom.rs/odlozena-prodaja-rudnika-lece-u-stecaju-zbog-primedbi-poverilaca/
Tanjug
Nakon toplotnog talasa, u Srbiji danas vremenske nepogode, i iz tog razloga ponovo je aktiviran narandžasti meteoalarm. Intezivni pljuskovi, grmljavina i grad danas se očekuju u južnim i zapadnim predelima, ponegde i u Vojvodini, navodi urednica Vremenske prognoze Euronews Srbija i meteorološkinja Milena Ćirković.
Dan će biti veoma nestabilan. Prepodne kiša i pljuskovi padaće na jugu, posleponde intezivni pljuskovi i grad biće rezrevisani za Srem i Bačku. Kasno uveče, oko ponoći vremenske nepogode mogu da očekuju stanovnici Beograda, naročito opštine na jugu grada. Očekujemo da padne oko 30-40 litara kiše po metru kvadratnom.
Intezivne pljuskove pratiće i pojačan, na udare jak jugoistočni vetar. Vetar će u zoni najintezivnijih pljuskova duvati brzinom između 30 i 50 kilometara na čas.
Maksimalna temperatura biće za koji stepen niža u odnosu na juče. Danas od 28 do 34 stepena.
U narednim danima kiša i pljuskovi biće sve ređi i uglavnom će biti rezervisani za brdsko planiske predele. U drugom delu sedmice čekaju nas duži sunčani intervali i blagi porast temperature.
Maksimalna dnevna ponovo će biti iznad 35 stepeni, međutim, noći i jutra ostaće relativno sveži u većini mesta, izuzev u urbanim sredinama, poput Beograda, gde slede tropske noći.
Simptom/Euronews
Ukrajinski lider Vladimir Zelenski ne bi napao rusku Kursku oblast da nije imao direktno naređenje od SAD, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
U razgovoru sa ruskim novinarom Pavelom Zarubinom, ministar spoljnih poslova je izjavio da su tokom ukrajinskog sukoba pokušaji Vašingtona da negira odgovornost za akcije Kijeva „evoluirali“ od tvrdnji da nema nikakve veze sa njima do optuživanja ukrajinskih vojnih komandanata za nepoštivanje naređenja.
„Slušajte, ovo je detinjasto brbljanje“, rekao je Lavrov.
„Svi savršeno dobro razumeju da se Zelenski nikada ne bi odlučio na ovo da mu Sjedinjene Države nisu naložile da to uradi”
Prošle nedelje, pomoćnik ruskog predsednika Vladimira Putina i bivši sekretar Saveta bezbednosti, Nikolaj Patrušev, takođe je optužio Vašington da je igrao ulogu u upadu Kijeva, navodeći u intervjuu za Izvestija da „tvrdnje rukovodstva SAD o neumešanosti u akcije Kijeva u Kurskoj oblasti ne odgovaraju stvarnosti.”
„Bez njihovog učešća i direktne podrške, Kijev se ne bi upustio na rusku teritoriju“, rekao je Patrušev i dodao da je „operacija u Kurskoj oblasti planirana i uz učešće NATO i zapadnih specijalnih službi“.
Kijev je započeo svoj upad u Rusiju pre skoro dve nedelje, razmestivši, kako se izveštava, preko 10.000 vojnika naoružanih teškim naoružanjem koje je isporučio Zapad. Zelenski je naveo da je cilj napada uspostavljanje „tampon zone“ u Rusiji i nanošenje vojne i ekonomske štete zemlji.
Simptom/RT
Prema infоrmаciјаma о аktuеlnој еpidеmiоlоškој situаciјi grоznicе Zаpаdnоg Nilа nа tеritоriјi Rеpubliке Srbiје priјаvljеni slučајеvi su sа tеritоriје: Јužnоbаnаtskоg (čеtiri slučаја), Grаdа Bеоgrаdа (čеtiri slučаја), Јužnоbаčkоg (dvа slučаја), Sеvеrnоbаčkоg (јеdаn slučај), Brаničеvskоg (јеdаn slučај) i Srеdnjоbаnаtskоg оkrugа (dvа slučаја), saopštio je danas “Batut”.
“Dеvеt оbоlеlih оsоbа su muškоg pоlа, dоk su pеt žеnskоg. Prоsеčnа stаrоst оbоlеlih је 65 gоdinа (minimum–mаksimum, 44-80 godina)”, navodi se u objavi Instituta zа јаvnо zdrаvljе Srbiје.
Tanjug
Prema informacijama Uprave granične Policije Republike Srbije dobijenim u 17.15 sati na terminalima putnička vozila čekaju od 30 do 120 minuta, a teretnjaci se zadržavaju od dva do četiri sata.
Na Horgošu, na izlazu, vozila čekaju 60 minuta, na Horgošu 2 na izlazu 90 minuta, na izlazu na graničnom prelazu Bački Vinogradi 120 minuta, a na izlazu na Sremskoj Rači 30 minuta, na ulazu 30 minuta. Vozila na ulazu na graničnom prelazu Gradina zadržavaju se 30 minuta, na Preševu na ulazu, 35 minuta, na izlazu 35 minuta, na izlazu na Gostunu čekaju 30 minuta.
Festival otvara “Za danas toliko” reditelja Marka Đorđevića, a slede filmovi “Nedelja”, “Čuvari formule”, “Poslednji strelac”, “Megdan: između vode i vatre”, “78 dana”, “Heroji Halijarda”, “Sunce mamino”, “Ruski konzul” i “Živi i zdravi”, najavljeno je u saopštenju.
Kako je navedeno, poslednje večeri 59. Filmskih susreta biće prikazani filmovi “Jorgovani” i “Radnička klasa ide u pakao”.
Simptom/Tanjug
“Ups! Priča se da nije ni poznavala Kurtija, niti gde je Kosovo”, napisao je Grenel na platformi X, komentarišući fotografiju na kojoj se nalaze Kamala Haris, Aljbin Kurti i još dve osobe, kao i tvit na kojem je pisalo da je premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti bio na skupu uoči Nacionalne konvencije Demokrataske stranke u SAD.
Grenel je dodao da Kamala “nije čak znala ni da je njena vlada kritikovala Kurtija za destabilizaciju regiona”.
https://x.com/kos_data/status/1825483714391937258
“Radikalni levičari na okupu”, napisao je Grenel.
Simptom
Stevanović je rekao za Tanjug da je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić izneo da je u okviru programa Srbija 2027. cilj da minimalna zarada u 2027. bude 650 evra.
Stevanović je podsetio da je po zakonu vlada dužna da do 15. septembra donese odluku o minimalnoj ceni rada za sledeću godinu.
Simptom/Tanjug
Međusobno su se okrivili za sudar u blizini Sabina Šola, spornog mesta na ostrvima Spratli, gde Vijetnam i Tajvan takođe imaju interese. Nema izveštaja o povređenima.
Kineska obalska straža optužila je Filipine da su namerno udarili jedan od svojih brodova u kinesko plovilo. U saopštenju na svom sajtu navodi se da su dva broda filipinske obalske straže ušla u vode u blizini plićaka, ignorisala upozorenje kineske obalske straže i namerno se sudarila sa jednim od kineskih čamaca u 3:24.
„Filipinska strana je u potpunosti odgovorna za sudar“, rekao je portparol Gan Ju. „Upozoravamo filipinsku stranu da odmah prestane sa kršenjem i provokacijama, inače će snositi sve posledice koje iz toga proizilaze.
Dopisnica AP-a Karen Čamas izvještava o tenzijama između Filipina i Kine nakon sudara brodova u spornim vodama
Džonatan Malaja, pomoćnik generalnog direktora Saveta za nacionalnu bezbednost filipinske vlade, optužio je kinesku obalsku stražu da je lažno izjavila da su se brodovi filipinske obalske straže zabili u njena plovila.
Simptom/AP
“Danas oko 12.45, na obeleženom prelazu puta preko pruge u mestu Petka, na području gradske opštine Lazarevac, dogodila se teška saobraćajna nezgoda u kojoj je smrtno stradao vozač automobila ’audi A6’ M. L. (1955) iz Lajkovca i dvoje dece, kćerka M. D. (2010) i sin M. D. (2012) iz mesta Lukavica kod Lazarevca, dok je njihov otac, M. D. (1986) povređen i zbrinut u Urgentnom centru”, saopštio je ministar unutrašnjih poslova.
Do saobraćajne nezgode je došlo kada je vozač M. L, koji je, kako se sumnja nelegalno pružao taksi usluge, prevozeći oca sa dvoje dece, ne poštujući saobraćajnu signalizaciju, prošao na crveno svetlo, nakon čega je na njegov automobil naleteo putnički voz koji je saobraćao na liniji Prijepolje – Beograd.
Tanjug
U odgovoru Fergusona na otvoreno pismo koji mu je uputila grupa bivših stipendista britanskog Čivning programa, i u kojem su izneli svoju zabrinutost u vezi sa rudarenjem litijuma u Srbiji, britanski ambasador je istakao da vlada njegove zemlje podržava dalji razvoj projekta Jadar i kao suvereno pravo partnerske nacije, ali i zbog uverenja da je strateški važan projekat za budući rast i razvoj Srbije.
“Ujedinjeno Kraljevstvo vidi određenje Srbije kao partnera EU u oblasti kritičnih sirovina i kao veliku priliku za srpsku ekonomiju, ali i za usklađivanje sa društvenim i ekološkim standardima EU. Ako se dobro sprovede, projekat Jadar će Srbiji pružiti šansu da izgradi potpuni lanac vrednosti e-mobilnosti, od sirovih materijala do električnih vozila, i da se pozicionira u srcu evropske energetske tranzicije”, naveo je Ferguson.
Simptom/Tanjug