Očekuje se da će Uber investirati početnih 300 miliona dolara u Rivijan nakon potpisivanja sporazuma, uz odobrenje regulatornih organa.
Ovo dolazi nakon ponovnog porasta najava o autonomnim vozilima i robotskim taksijima, dok kompanije pokušavaju da iskoriste ono što su investitori predvideli kao tržište vredno više triliona dolara.
Grčke nekretnine nova “zlatna koka”
Nenad Marinković, suvlasnik turističke agencije, kaže da tržište na severu Grčke – pre svega na Halkidikiju i u širem području Soluna – beleži kontinuiran rast još od 2020. godine, uz godišnje povećanje cena od 10 do 15 odsto. Istovremeno, interesovanje kupaca iz godine u godinu postaje sve veće.
Prema njegovim rečima, tokom prošle godine u kupovinu su se, pored građana Srbije i Severne Makedonije, znatno aktivnije uključili i kupci iz Rusije i Ukrajine, što je dodatno podiglo konkurenciju. Danas se, kako navodi, za jednu nekretninu često nadmeće i desetak zainteresovanih, dok su ranije bila svega dva ili tri kupca, piše Biznis.rs.
Potražnja je velika, ponuda ograničena i to neminovno gura cene naviše. Stan koji je pre tri godine vredeo oko 70.000 evra, danas se prodaje i za 110.000 evra – objašnjava Marinković.
On dodaje da postoje i delovi grčkog primorja gde su cene povoljnije, poput Jonske obale i područja od Lefkade do Sivote, ali da ta regija nije u fokusu kupaca iz Srbije zbog veće udaljenosti.
Kada je reč o prosečnim cenama kvadrata, u Solunu se one trenutno kreću od 1.800 do 3.500 evra, u zavisnosti od lokacije i stanja nekretnine. Ovaj grad je posebno interesantan kupcima iz Srbije jer omogućava relativno lako izdavanje tokom cele godine.
Rast prodaje i u letovalištima
Rast prodaje beleži se i u letovalištima u neposrednoj blizini Soluna – Perea, Nea Epivates i Agia Triada – koja su povezana javnim prevozom i administrativno spadaju u solunska prigradska naselja. Upravo ta dostupnost čini ih pogodnim za celogodišnje izdavanje.
Značajan rast cena doveo je i do toga da se na grčkom tržištu pojavi sve veći broj investitora iz Srbije, koji u kupovini i daljoj prodaji nekretnina vide priliku za zaradu.
Direktor beogradskog predstavništva grčke agencije Grekodom Dušan Hajduk-Veljković ističe da je pre nekoliko godina bilo znatno više nekretnina u cenovnom rasponu od 50.000 do 100.000 evra, dok se danas takve ponude retko mogu naći. Prosečna vrednost transakcija sada se približava iznosu od oko 150.000 evra.
Potražnja se, kako kaže, najčešće deli u dve grupe – manji stanovi od oko 50 kvadrata sa jednom spavaćom sobom, koji su idealni za izdavanje, i nešto veće nekretnine od oko 70 kvadrata sa manjim dvorištem, koje se uglavnom kupuju za sopstvene potrebe.
Pored cene nekretnine ima i dodatnih troškova
Kupci, pored cene nekretnine, moraju da računaju i na dodatne troškove, koji iznose između osam i deset odsto vrednosti objekta i obuhvataju poreze, takse i provizije, koje se razlikuju od onih u Srbiji.
Cene kvadrata trenutno se kreću od oko 2.500 evra za starogradnju do 3.000–3.500 evra za novogradnju, dok su nešto niže u olimpijskoj regiji, gde kvadrat može da se nađe i za oko 2.000 evra.
Solun je izuzetno zanimljiv za investicije jer se stanovi lako izdaju, kako dugoročno, tako i po dnevnom principu. Cene su slične beogradskim, a u nekim slučajevima i niže – navodi Hajduk-Veljković.
Prema njegovim procenama, prosečan godišnji povrat investicije, nakon odbitka svih troškova, iznosi između pet i šest odsto.
Marinković dodaje da se, prema njihovim analizama, slična zarada može ostvariti i kroz celogodišnje izdavanje stana u Solunu i sezonsko izdavanje apartmana na moru, što je česta dilema kupaca.
Nastavak teksta možete pročitati ovde
Magične Trampove tarife – još jedna ogromna investicija sa Dalekog istoka motivisana željom da se zaobiđu nove carine
Visoke carine na uvozne artikle administracije novog predsednika Donalda Trampa upitne su iz niza razloga: one ne samo što će poskupiti gotove proizvode za potrošače u SAD, već i zakomplikovati proizvodnju u toj zemlji budući da će zahvatiti i strane poluproizvode i sirovine. One će takođe već pruzrokovale protivmere, što će takođe osiromašiti američke izvoznike.
One, međutim, bar u ovom prvom periodu, pred i neposredno nakon stupanja Trampa na kormilo države, čini se, upravo generišu efekat kojem se on nadao – skok u stranim investicijama i hiljade novih radnih mesta za njegove sunarodnike.
Najnoviji primer koji dolazi iz Istočne Azije je onaj poznatog južnokorejskog proizvođača automobila “Hjundai”, koji će uložiti čitavu 21 milijardu dolara u američku privredu. Taj novac otići će na izgradnju i opremanje fabrike delova za automobile u Džordžiji, ali i čeličane u državi Luizijani, koja će raditi za njene potrebe.
Generalni direktor “Hjundija” Čung Ei Sun početkom ove nedelje je razgovarao lično u Beloj kući sa predsednikom Trampom, gde je i objavljena pomenuta investicija.
Kuriozitet je i da je “Hjundai” jedan od nekoliko dalekoistočnih proizvođača automobila, uključujući tu i “Tojotu”, koji su donirali po milion dolara za pokrivanje troškova održavanja Trampove inauguracione ceremonije, kao i da su deo pomenute investicije od 21 milijarde i tri milijarde dolara koje je grupa “Hjundai” odvojila za kupovinu američkog prirodnog gasa.
Povijanje pod pritiskom
Investicijama u Džordžiju i Luizijanu, koje bi trebalo da omoguće zapošljavanje blizu 10.000 ljudi, Koreanci nameravaju da izbegnu dve vrste tarifa od po 25 posto koje je najavio Tramp: one na uvoz čelika (i aluminijuma) i one na uvoz automobila.
Republika Koreja je u međusobnoj trgovinskoj razmeni sa SAD prošle godine ostvarila suficit od čak 66 milijardi dolara, zbog čega, mada je bliski američki vojnopolitički saveznik, visoko na listi zemalja i regiona koje Trampova vlada pritiska da kroz veću kupovinu američkog prirodnog gasa, nafte, hrane i automobila umanje tu, po SAD nepovoljnu neravnotežu u trgovini.
Upravo su vozila najveći južnokorejski izvozni artikl u SAD – u 2023. na njih je otpalo 35 posto južnokorejskog izvoza.
Vašington od Seula traži i da se skupa sa Tokijom uključi u finansiranje glomaznog i vrlo skupog projekta izgradnje gasnih terminala i gasovoda, koji bi vodio sa nalazišta na severnoj obali Aljaske do njene južne, pacifičke obale, i koštao oko 45 milijardi dolara.
Za vreme administracije bivšeg predsednika Džozefa Bajdena, Seul je trpeo pritisak da otvori fabrike najsavremenijih čipova u SAD i tako doprinese industrijalizaciji i revitalizaciji američke ekonomije i stvaranju lanca snabdevanja tim strateškim proizvodom koji ne bi uključivao Republiku Kinu. Južnokorejska vlada i privatne kompanije, giganti južnokorejske industrije poluprovodnika “Samsung elektroniks” i “SK Hajniks”, popustili su tim zahtevima i, delimično privučeni i davanjima koje je predviđao Bajdenov plan za stimulaciju industrije čipova, pristali da investiraju preko 40 milijardi dolara u postrojenja za njihovu proizvodnju u SAD.
Simptom/RTS/Ilja Musulin
Dobre vesti za pacijente, otvara se nova Hibridna sala, stiglo još inovativnih lekova
Dobre vesti iz zdravstva, u Kliničkom centru Srbije počinje da radi najsavremenija operativna sala a u Tiršovu je stigao novi lek za retke bolesti.
Ministarstvo zdravlja uložilo je milion i po evra da Klinika za vaskularnu i endoskopsku hirurgiju UKCS dobije najsavremeniju, takozvanu Hibridnu salu.
Vrednost nove sale je nemerljiva, smatraju stručnjaci koji u njoj već rade.
„Poslednjih deset godina naša klinika je od strane Ministarstva zdravlja inaugurisana kao regionalni referenni centar za zbrinjavanje najkomleksnije aortne patologije. Svi hitni i najkomlikovaniji slučajevi slivaju se u našu ustanovu, i mi ih zbrinjavamo 365 dana godišnje, 24 časa dnevno.
Izuzetno smo zahvalni jer ovo će nam omogućiti neuporedivo lakše i bezbednije obavljanje našeg posla, i za pacijente i za osoblje, a omogućiće na i nove iskorake i da radimo procedure koje se rade u samo nekoliko klinika u Evropi“, rekao je dr Marko Dragaš, pomoćnik rukovodioca Klinike za vaskularnu i endovaskularnu hirurgiju UKCS.
Istakao je da u toj ustanovi nema liste čekanja, dok su se, kako kaže, neki pacijenti sa određenom patologijom, pre 15 godina slali u inostranstvo, dok danas, pacijenti dolaze u Srbiju u jedan ovakav centar.
„Hibridna sala nam mogućava da u jednoj operaciji bez pomeranja pacijenta u dve sale, praktično uradimo dve različite procedure“, izjavio je dr Igor Končar, vaskularni hirurg Kliničkog centra Srbije, i dodao da je važan i novi moderan softver i tehnološka kompleksnost sale.
Inovativna terapija za najmlađe
U Dečjoj klinici u Tiršovoj je nekoliko dece, koja boluju od retkih bolesti dobilo novi lek.
Tri dečaka od pet, 15 i 17 godina dobili su inovativni lek, među njima je i Miloš, čija majka, Marija Mitrović ne krije da je srećna, što je posle šest godina velike borbe došla do inovativne terapije za svoje dete.
„Očekujemo da će lek pomoći kao i drugima u zemlji i inostranstvu, da ćemo ući u remisiju i da će naša deca živeti zdravo, normalno, kvalitetno i korisno porodici i u društvu“, kaže Marija Mitrović.
Dolazak novog leka (inovativna biološka terapija) za eozinofilni ezofagitis, poklapa se sa obeležavanjem stogodišnjice Dečje klinike.
„Lek je rezervisan za pacijente koji se više godina leče i koji nisu odreagovali na konvencionalnu terapiju, na dijete i druge lekove“, rekla je dr Nina Ristić, gastroenterolog, i istakla da su pacijenti odreagovali na lek odlično, i da je njegova primena dugotrajna.
RTS
U Zrenjaninu raspisana dva javna poziva za poljoprivrednike, vredna šest miliona dinara
Cilj prvog poziva je podizanje tehničko-tehnološke opremljenosti poljoprivrednih gazdinstava, a njime se daju bespovratna sredstva u iznosu od četiri miliona dinara, a po jednoj prijavi se može dobiti najviše 200.000 dinara.
Sredstva su namenjena za investicije u sektore mleka, mesa, proizvodnje konzumnih jaja, voća, grožđa, povrća, uključujući pečurke, zatim cveća i useva.
Tanjug
Vučić sa francuskim privrednicima: Ulažite u Srbiju, jednu od svetskih najpopularnijih investicionih lokacija
“Sa predstavnicima MEDEF-a sam razgovarao o investicija u prioritetne sektore u Srbiji, produbljivanju ekonomske saradnje, kao i zainteresovanosti francuskih kompanija za učešće u predstojećoj Međunarodnoj specijalizovanoj izložbi EXPO 2027”, napisao je Vučić na instagram profilu budućnostsrbijaav.
Kako se navodi u objavio, predsednik Srbije je “pozvao francuske privrednike da više ulažu u Srbiju”, istakavši da je reč o “jednu od svetskih najpopularnijih investicionih lokacija”.
Simptom