Ona je na sednici Skupštine Srbije kazala da će organičavanje kamata biti predviđeno predlogom izmena Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, koje će parlamentu biti dostavljene za jesenje zasedanje.
O izmenama tog zakona javna rasprava će, kako je najavila, početi uskoro.
„Najavljajućem da ćemo se od jeseni videti sa novim predlogom zakona, sa izmenom i dopunama Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, gde ćemo pokušati da ograničimo visinu kamatnih stopa na stambene kredite, sda ograničimo visinu kamatnih stopa na dozvoljeni i nedozvljnei minus, ali i na potrošačke i gotovinske kredite. To je zajednički napor vlade, predsednika i Narodne banke Srbije“, rekla je Tabaković.
Ona je u Skupštini Srbije odgovarajući na primedbe poslanika Dragana Đilasa rekla da je 2012. inflacija bila visoka zbog igranja sa kursom i zbog loše fiskalne politike i navela da je u junu inflacija svedena na 3,8 odsto te da je dve trećine inflacije uvezena inflacija, a ne posledica loše ekonomske politike.
“Imali smo u jednom trenutku inflaciju sličnu, ali nižu od zemalja u regionu zato što nismo dozvolili da se teret krize rasta energenata prenese ni na privredu, ni na građane, nego je država preuzela teret održavanja standarda stanovništva i energetske krize”, rekla je Tabaković.
Ukupno 849 falsifikovanih dinara i 690 lažnih novčanica stranog novca otkriveno je u Srbiji tokom prvih šest meseci ove godine, pokazuju podaci Narodne banke Srbije.
Među lažnim dinarima dominantno učešće imaju falsifikovane novčanice od 2.000 dinara (72,32 odsto svih zaplenjenih. Novčanica od 500 dinara bilo je 11,66 odsto, a lažnih hiljadarki 11,07 odsto.
Strani novac
Kod stranog novca najviše je lažnog evra – ukupno 455 novčanica.
NBS
I dalje se najviše falsifikuju apoeni od 50 evra (298 komada) i 100 evra (104 komada).
Lažnih dolara bilo je ukupno 234, od kojih se 78 odnosi na apoen od 100 dolara.
„Tokom godina primetno je da je među falsifikovanim novčanicama američkih dolara dominantno učešće apoena od 100 dolara“, ukazuje NBS.
Kolonu „ostalo“, kako navodi NBS, čini jedna lažna novčanica nemačke marke, i to u apoenu od 1.000.
Evro je, podsetimo, zamenio nemačku marku još 2002. godine, kada je nova evropska valuta puštena u opticaj. Ipak, u Srbiji se i dalje povremeno otkrivaju – lažne marke.
Pretpostavlja se da je razlog falsifikovanja ove valute, koja od 1. marta 2002. nije više zakonito sredstvo plaćanja, činjenica da i danas mogu da se zamene za evro u Centralnoj banci Nemačke (po fiksnom kursu od 1,95583 maraka za jedan evro).
Po vrednosti prednjači evro
„Posmatrano po nominalnoj vrednosti, udeo falsifikata pojedinih valuta u ukupno otkrivenim falsifikovanim novčanicama u periodu januar–jun 2024. godine najbolje će se sagledati ako se vrednosti tih valuta izraze u dinarima. Od ukupno 7.148.338,17 dinara, kolika je ukupna nominalna dinarska protivvrednost falsifikata svih valuta, dominantan je udeo otkrivenih falsifikovanih novčanica evra, i to u iznosu od 4.578.487,44 dinara (64,05%), zatim domaće valute u iznosu od 1.503.700 dinara (21,04%), američkog dolara u iznosu od 1.006.310,63 dinara (14,08%) i nemačke marke u iznosu od 59.840,10 dinara (0,84%)“, navela je NBS.
I kovanice lažne
U NBS napominju da je tokom prvog polugodišta 2024. godine izvršena i ekspertiza 100 komada kovanica evra apoena od 1 i 2 evra.
„Pri tome je za 35 komada apoena od 2 evra utvrđeno da su falsifikati“, ističu u NBS.
Podsetimo, kada su prošle godine u Srbiji otkrivene lažne kovanice evra u Narodnoj banci Srbije naveli su da one u našu zemlju stigle – prilikom naplate putarine za vozila sa stranim tablicama na naplatnim mestima Direkcije za puteve Srbije.
Tada je od 100 kontrolisanih kovanica – 23 bilo lažno, a sada je ovaj procenat viši.
Falsifikovano je i 234 komada američkog dolara (15,20 odsto) i jedna novčanica nemačke marke (0,06 odsto),stoji u Izveštaju o otkrivenim falsifikovanim novčanicama.
Od 7.148.338,17 dinara, kolika je ukupna nominalna dinarska protivvrednost falsifikata svih valuta, najveći je udeo falsifikovanih novčanica evra i to u iznosu od 4.578.487,44 dinara (64,05 odsto), zatim domaće valute u iznosu od 1.503.700,00 dinara (21,04 odsto), američkog dolara u iznosu od 1.006.310,63 dinara (14,08 odsto) i nemačke marke u iznosu od 59.840,10 dinara (0,84 odsto).
Donoseći takvu odluku, Izvršni odbor je, pre svega, imao u vidu višemesečnu opadajuću putanju domaće inflacije i njen povratak u granice cilja u maju, u skladu s projekcijama Narodne banke Srbije, kao i očekivano kretanje inflacije i drugih makroekonomskih pokazatelja iz domaćeg i međunarodnog okruženja u narednom periodu.
” Izvršni odbor je procenio da postoje uslovi za nastavak ublažavanja monetarne politike putem smanjenja referentne kamatne stope”, navodi se na sajtu NBS.
Većina centralnih banaka predviđa da će se inflacija u njihovim zemljama vratiti u granice cilja u drugoj polovini ove ili prvoj polovini naredne godine.
“U skladu s tim, Izvršni odbor očekuje dalje usporavanje rasta cena proizvoda i usluga koje uvozimo. Evropska centralna banka je smanjila osnovne kamatne stope u junu, a tržišni učesnici očekuju da bi novo smanjenje moglo da usledi krajem ove godine, dok za Sistem federalnih rezervi očekuju jedno ili dva smanjenja referentne kamatne stope do kraja godine”, navodi se u saopštenju.
NBS je navela da bi očekivano postepeno smanjenje cene evroindeksiranog zaduživanja na domaćem tržištu, zajedno sa snižavanjem referentne kamatne stope Narodne banke Srbije, trebalo da doprinese postepenom rastu kreditne aktivnosti i domaće tražnje, koji neće ugroziti opadajuću putanju inflacije.
U odnosu na kraj maja povećane su za 2.349,4 miliona evra. Ovaj iznos deviznih rezervi obezbeđuje pokrivenost novčane mase M1 od 178,7 odsto i 7,3 meseci uvoza robe i usluga, što je više nego dvostruko iznad standarda kojim se utvrđuje adekvatan nivo pokrivenosti uvoza robe i usluga deviznim rezervama.
“Ali i zajedničku snagu celog regiona, ne samo Srbije. I zbog toga sam srećan. A na te uvrede dobio sam bezbroj predloga kako da odgovorim. Ja, da budem iskren, ne znam šta bih rekao”, rekao je Vučić za Pink na pitanje novinara kako odgovara na to što je rekao Srđan Škoro pozivajući na linč njegovog sina Danila.
Dodao je da oni za to kažu da je to reč kritike i da nema ništa protiv toga šta god da kažu i naveo da je isti čovek govorio o Majdanpeku i Boru sa gađanjom.
“To je jedna matrica koja postoji već godinama i ništa se po tom pitanju nije promenilo. Nisam ja ovde da komentarišem sve te stvari i da govorim o onome što pogađa mene lično ili bilo što drugo, već da se osvrnem na ono što ima dublji smisao. Govorite o Majdanpeku i Boru sa gađanjom, kao o najgorim mestima na svetu. Majdanpek je podignut zahvaljujući rudniku. Majdanpek ne bi postojao da nema rudnika.
Moja deca ne treba da trpe pretnje, to nije deo mog posla
Aleksandar Vučić izjavio je danas da ne zna šta da kaže predstavniku opozicije koji je u jednoj televizijskoj emisiji napao njegovog starijeg sina i istakao da on kao predsednik mora da trpi razne pretnje i uvrede, ali da njegova deca ne moraju.
On je za TV Pink naveo da ti ljudi misle da kad dođe do promene vlasti, da će neko da beži i da se sklanja, a onda će oni “valjda nekoga da tuku”.
Vučić je rekao da napadi na njega i njegov rad nemaju veze sa porodicom i sinom i istakao da će oni toliko više da kriminalizuju njegovu porodicu, da napadaju sve njene članove, posebno starijeg sina i brata.
“Šta da odgovorite takvima. Možda bih i ja imao odgovor kao vaš muž da napadnu vaše dete, ali ne mogu to da uradim jer sam obavezan na pristojno odgovorno ponašanje i moram razne boleštine i uvrede da trpim jer mi je takav posao”, rekao je Vučić dodajući da na žalost živimo u društvu u kome je sve to moguće.
Neće nikad da ruše Beograd na vodi, možete ih videti tamo
Predsednik Srbije izjavio je večeras, komentarišući izjavu voditelja Zorana Kesića da bi Beograd na vodi trebalo srušiti, da je uvek u istoriji bilo ljudi koji su bili protiv modernizacije i dodao da Beograd na vodi niko neće da sruši i da “sve njih možete da vidite tamo”.
“Bilo je relativno kratko, ali izrazito glupo. Svako ima pravo na svoj stav – mnogo sam opasan i mi ćemo to da srušimo. Naravno neće nikad da sruši. Neće niko da sruši. Sve njih možete da vidite u Beogradu na vodi kako se šetkaju i šepure. Ja jednom u dva meseca kada prošetam tamo, onda se iznenadim kada ih vidim kako uživaju”, prokomentarisao je Vučić na TV Pink Kesićevu izjavu.
Navodeći da je obišao gotovo sve evropske gradove, Vučić je kazao da je promenada u Beogradu na vodi deset puta lepša nego bilo koja druga.
“Uradili smo nešto na ponos svim građanima Srbije. Slične stvari i velike i važne stvari radimo u okolini Čačka, slično verujem da možemo da radimo i u Nišu, preko puta Delta sitija. Mnogo stvari možemo da radimo takvih i nastavićemo da radimo”, rekao je Vučić.
NBS kupila još pet tona zlata, to je dodatak finansijskoj sigurnosti
Predsednik Vučić izjavio je večeras da je Narodna banka Srbije u petak kupila još pet tona zlata i za to je plaćeno 350 miliona evra i da sada Srbija ima 46,5 tona zlata u vrednosti od više od 3,3 milijarda evra.
“To je dodatak finansijskoj sigurnosti koju smo već obezbedili, hoćemo da budemo sigurni i u najteža vremena. I zato sam rekao, tek ćemo da kupujemo i da kupujemo zlato svakim viškom novca koji budemo imali, da time dodatno osiguramo naše rezerve, da se time osiguravamo za teška vremena koja nam predstoje, a koje ja kao predsednik Republike predviđam“, rekao je Vučić na TV Pink i čestitao guvernerki NBS Jorgovanki Tabaković zbog toga.
Što se tiče lokalnih izbora 2. juna, Vučić je rekao da su neki ljudi ostali kod kuće i da je među njima bio najveći broj onih koji bi pre nekog vremena glasali protiv Srpske napredne stranke, ali da nisu hteli da glasaju ni za opoziciju.
On je ocenio da se to desilo upravo zbog neodgovornih izjava, kao što je izjava Zorana Kesića da treba srušiti Beograd na vodi.
Dinar u odnosu na evro, isti je kao pre mesec dana a na godišnjem nivou je jači za 0,2 odsto.
Od početka godine ojačao je za 0,1 odsto.
Zvanični kurs dinara prema dolaru danas, jači je za 0,4 odsto i iznosi 108,5084 dinara za dolar.
Dinar je u odnosu na evro jači nego pre mesec dana za 0,1, na godišnjem nivou za 0,2 odsto, a od početka godine jači je za 0,1 odsto.
Zvanični kurs dinara prema dolaru danas je oslabio za 0,1 odsto i iznosi 109,5247 dinara za dolar.
Kako se navodi, to znači da je to tromesečje sa najvećim brojem izvršenih instant plaćanja od uvođenja sistema u oktobru 2018. godine. Dodaje se da je tokom prvog tromesečja 2024. izvršeno 19,6 miliona plaćanja vrednosti 210,4 milijarde dinara, dok je prosečan dnevni broj izvršenih plaćanja iznosio 214.860, što je preko 47.000 više nego u istom tromesečju 2023. godine.
Kako se navodi, u prvom tromesečju 2024. od ukupnog broja kupovine na internetu obavljene u dinarima beleže rast od 31,3 odsto, a vrednost pomenutih kupovina uvećana je za 32,7 odsto u odnosu na početak prošle godine.
Posmatrano apsolutno, ovakvih transakcija je u prvom tromesečju 2024. godine ukupno bilo 11,5 miliona, a od tog broja na internet stranicama domaćih trgovaca izvršeno je preko 10,7 miliona kupovina u vrednosti od 30,5 milijardi dinara.