Najslabija vrednost dinara prema evropskoj valuti prošle godine bila je kada je za evro bilo potrebno 117,2377 dinara, a najveća kada je zvanični kurs bio 116,9513 dinara za evro.
“Kroz sedam rundi pregovora u Briselu, Priština je odbijala svaki konstruktivan predlog Beograda. Jedini cilj Kurtija je proterivanje srpskog naroda sa KiM izazivanjem humanitarne katastrofe”, naveo je Petković na društvenoj mreži Iks.
Petković je istakao da je Kurti “ugrozio rad bolnica, vrtića, škola, udario na socijalno ugrožene i stare, zabranio isplatu finansijskih sredstava”.
“Država Srbija će nastaviti redovno da uplaćuje plate, penzije, socijalna i sva druga davanja… i tako će i ostati”, napisao je direktor Kancelarije za KiM.
Takozvana Centralna banka Kosova usvojila je 1. februara uredbu o zabrani upotrebe dinara u pokrajini.
Dinar je prema evru ostao nepromenjen u odnosu na pre mesec dana, na godišnjem nivou je jači za 0,1 odsto, a od početka godine takođe je jači za 0,1 odsto.
Zvanični kurs dinara prema dolaru slabiji je za 0,4 odsto u odnosu na utorak i iznosi 107,9145 dinara za dolar.
Ukupno 849 falsifikovanih dinara i 690 lažnih novčanica stranog novca otkriveno je u Srbiji tokom prvih šest meseci ove godine, pokazuju podaci Narodne banke Srbije.
Među lažnim dinarima dominantno učešće imaju falsifikovane novčanice od 2.000 dinara (72,32 odsto svih zaplenjenih. Novčanica od 500 dinara bilo je 11,66 odsto, a lažnih hiljadarki 11,07 odsto.
Strani novac
Kod stranog novca najviše je lažnog evra – ukupno 455 novčanica.
NBS
I dalje se najviše falsifikuju apoeni od 50 evra (298 komada) i 100 evra (104 komada).
Lažnih dolara bilo je ukupno 234, od kojih se 78 odnosi na apoen od 100 dolara.
„Tokom godina primetno je da je među falsifikovanim novčanicama američkih dolara dominantno učešće apoena od 100 dolara“, ukazuje NBS.
Kolonu „ostalo“, kako navodi NBS, čini jedna lažna novčanica nemačke marke, i to u apoenu od 1.000.
Evro je, podsetimo, zamenio nemačku marku još 2002. godine, kada je nova evropska valuta puštena u opticaj. Ipak, u Srbiji se i dalje povremeno otkrivaju – lažne marke.
Pretpostavlja se da je razlog falsifikovanja ove valute, koja od 1. marta 2002. nije više zakonito sredstvo plaćanja, činjenica da i danas mogu da se zamene za evro u Centralnoj banci Nemačke (po fiksnom kursu od 1,95583 maraka za jedan evro).
Po vrednosti prednjači evro
„Posmatrano po nominalnoj vrednosti, udeo falsifikata pojedinih valuta u ukupno otkrivenim falsifikovanim novčanicama u periodu januar–jun 2024. godine najbolje će se sagledati ako se vrednosti tih valuta izraze u dinarima. Od ukupno 7.148.338,17 dinara, kolika je ukupna nominalna dinarska protivvrednost falsifikata svih valuta, dominantan je udeo otkrivenih falsifikovanih novčanica evra, i to u iznosu od 4.578.487,44 dinara (64,05%), zatim domaće valute u iznosu od 1.503.700 dinara (21,04%), američkog dolara u iznosu od 1.006.310,63 dinara (14,08%) i nemačke marke u iznosu od 59.840,10 dinara (0,84%)“, navela je NBS.
I kovanice lažne
U NBS napominju da je tokom prvog polugodišta 2024. godine izvršena i ekspertiza 100 komada kovanica evra apoena od 1 i 2 evra.
„Pri tome je za 35 komada apoena od 2 evra utvrđeno da su falsifikati“, ističu u NBS.
Podsetimo, kada su prošle godine u Srbiji otkrivene lažne kovanice evra u Narodnoj banci Srbije naveli su da one u našu zemlju stigle – prilikom naplate putarine za vozila sa stranim tablicama na naplatnim mestima Direkcije za puteve Srbije.
Tada je od 100 kontrolisanih kovanica – 23 bilo lažno, a sada je ovaj procenat viši.
Na Kosovo i Metohiju putujem 12 godina u okviru Humanitarne organizacije “Svi za Kosmet” i kao hodočasnik, novinar, ali i humanitarac. Zato dajem sebi za pravo da napravim vremensku paralelu i, nažalost, položaj Srba na KiM je iz dana u dan sve gori. Naši ljudi tamo u mestima sa većinom, sada ne mogu ni svoje zastave da okače na kuće, dok Albanci sasvim regularno drže albanske zastave ispred kuća, ne samo na teritoriji Kosova i Metohije, već i dela uže Srbije (Bujanovca). Sa ukidanjem dinarske valute, Srbima je mnogo toga onemogućeno. Stavka po stavka je ustupljena, ranije je to bila roba, tablice, pa dinar. Šta je sledeće: zdravstvo ili obrazovanje? Ono što me posebno rastužuje je to što manastirima neretko isključuju vodu i struju.
Vidovdan na Gazimestanu, nosi svetao trenutak dobro poznatog srpskog inata. I ove godine osim mnogobrojnog naroda iz celog sveta, okupile su se i brojne vladike, mitropoliti, monahinje, iznova ulivajući nadu da nije sve gotovo. Isto onako kako su nas uveravali i nosili za vreme Kosovskog boja i Nemanjića.
Za sve ove godine, spavanja u enklavama, po manastirima, nikada nisam čula očaj i vapaj, štaviše, snaga duha i vere našeg naroda tamo je daleko veća, nego nas u Beogradu. Njima nije važna toliko pomoć, koliko im je važno da ih mi iz drugih delova Srbije i sveta nismo zaboravili.
Jelena Sladojević, novinar Una TV i osnivač “Princip” magazina