Marija Milenković je izložbom želela da prikaže likovne objekte koji se prave u refleksijama zgrada, koji su za nju fascinirajući.
“Tema je identitet čoveka u okruženju grada koji se non stop menja, to sad možemo da vidimo svakodnevno u Beogradu gde neke nama drage kutke zamenjuju staklene zgrade i neke potpune dehumanizovane građevine, i tu sam se uvek pitala da li ta vrsta promene utiče na naš identitet”, ocenila je ona.
Ovo je njena prva izložba fotografija, do sada je ceo svoj umetnički rad bazirala na crtežu.
“U samim likovinm igrama statičkih objekata i njihovim transformacijama u ogledalu, pronašla sam neku vrstu lepote”, navela je Milenković.
Bojana Bojović Milošević je navela da na tim fotografijama može da se vidi jedna apstraktna slika savremene arhitekture koja nas veoma često okružuje u današnje vreme.
“Te refleksije osim što s jedne strane reflektuju suprotnu stranu ulice, one s druge strane ucrtavaju u svoju površinu nepregledni niz slika koje se prepliću jedna preko druge, i stvaraju jednu zanimljivu sliku”, izjavila je ona.
Za taj deo postavke karakteristično je što su fasade izuzetno velike, te su podele unutar njih jako brojne i sitne.
“I tom brojnošću stakala dobijamo utisak jedne složene mozaičke slike koja je veoma bogata koloritom i likovnim elementima”, kazala je Bojović Milošević.
Autorke su kroz svoje istraživanje dobile ideju da zajedno izlažu i vide kako izgledaju paralelni svetovi iz njihovog ugla , ugla fotografije. Izložba je održana u Galeriji Singidunum u Beogradu.
“Reka” ljudi pod kišobranima slila se ispred Vlade, dok je, sem dobrog dela Nemanjine, potpuno zakrčen bio i čitav potez od Kralja Milana do skoro Birčaninove, u Ulici kneza Miloša.
“Uhapsite Vučića”, “robija, robija” i “izdaja, izdaja”, bile su uzvikivane parole na protestu nazvanom “Korupcija ubija”, nakon održanog minuta ćutanja stradalima u Novom Sadu.
Ovo popodne rezervisano je za to da javno ožalimo nastradale Novosađane, poručeno je uoči protesta.
protest/Simptom
Zvanični konferansije istakao je da posle 11 dana još niko nije ni priveden, a da je navodno samo desetine saslušanih.
“Nema informacija i vlada muk iz Tužilaštva. Lanac odgovornosti je neosporan, ali su zato brzi i efikasni kad treba da se hapse oni koji su zahtevali odgovornost za usmrćenih 14 ljudi”, naveo je konferansije.
Jedan od govornika, advokat Jovan Rajić, rekao je da je narod “gladan pravde”.
“U koje institucije da verujemo posle svega? Da li u policiju, koja hapsi studente i srednjoškolce a ne vidi batinaše, mafijaše i parapoliciju; ili u Tužilaštvo, koje ne vidi rušenje u Savamali, ne vidi pad helikoptera, ne vidi 24 stana u Bugarskoj, ne vidi ‘tetku iz Kanade’, ali procesuira srednjoškolce za rušenje ustavnog poretka”, naveo je Rajić.
On je dodao da smo zaboravili šta je država, i da se nikako “ne smeju braniti mafija i lopovi”.
Nakon obraćanja bivšeg gradonačelnika Novog Sada i narodnog poslanika u Skupštini Srbije iz Narodnog pokreta Srbije, Borislava Novakovića, koji je u ime cele parlamentarne opozicije pročitao zahteve, formirala se povorka do zgrade Predsedništva, gde će isti biti i predati.
Podsetimo, 1. novembra urušila se nadstrešnica na Železničkoj stanici koja je usmrtila 14 ljudi, dok je troje i dalje povređeno i u teškom stanju. Celokupna parlamentarna opozicija zahteva istragu i krivičnopravno procesuiranje odgovornih za nesreću, političku odgovornost nadređenih, ostavku premijera Miloša Vučevića, gradonačelnika Novog Sada Milana Đurića, kao i otvaranje tj. stavljanje na uvid javnosti, kako navode, tajnih ugovora sa kineskim firmama koje su radile na rekonstrukciji Železničke stanice.
Pored toga, zahtevaju i vanrednu kontrolu svih objekata građenih u poslednjih 10-12 godina.
Jedan od lidera opozicije, Dragan Đilas, rekao je pre nekoliko dana da ukoliko izneti zahtevi ne budu ispunjeni biće zatražena skupštinska sednica koju bi potpisima podržala cela opozicija, o raspravi o poverenju Vladi i smeni premijera Miloša Vučevića i čitavog kabineta.
“Da se vratim na svoju glavnu oblast rada, započeću svoju nedelju u Ženevi važnim diskusijama o Zapadnom Balkanu. Ova nedelja ce takođe biti u potpunosti fokusirana na praćenje onoga što je dogovoreno tokom našeg poslednjeg sastanka glavnih pregovarača”, naveo je Lajčak na Fejsbuku.
Glavni pregovarači Beograda i Prištine Petar Petković i Besnik Bisljimi poslednji put sastali su se 24. oktobra u Briselu u okviru dijaloga koji se vodi uz posredovanje EU, nakon čega je Lajčak rekao da je tema sastanka bila implementacija Ohridskog sporazuma.
Lajčak je dodao i da je čestitao Donaldu Trampu na pobedi na predsedničkim izborima u SAD i poželeo mu uspeh u drugom mandatu.
Najveći deo ukupne vrednosti prometa na tržištu nepokretnosti investiran je u stanove – 1,8 milijardi evra i udelom od 54 odsto ukupne vrednosti u prometu.
Na kupovinu kuća je potrošeno 273,8 miliona evra, građevinskog zemljišta 261,5 miliona evra, poslovnog prostora 150 miliona evra, a za poljoprivredno zemljište dato je 117,5 miliona evra.
Beograd dominira u ukupnoj vrednosti prometa stanova sa udelom od 57 odsto. Beograd ima i najveće učešće u vrednosti prometa garažnog i poslovnog prostora i građevinskog zemljišta.
Vojvodina prednjači po vrednosti prometa poljoprivrednog zemljišta sa udelom od 69 odsto, kao i u prometu kuća – 40 odsto i vikendica – 50 odsto.
U Srbiji je u prvom polugodištu 2024. godine najskuplji kvadratni metar stana prodat za 10.350 evra u naselju „Beograd na vodi“, a najveća suma izdvojena je za stan u Beogradu – 1.226.888 evra.
Najskuplja kuća prodata je u beogradskoj opštini Savski venac, za 3.182.000 evra, dok je najskuplje garažno mesto plaćeno 73.000 evra u beogradskoj opštini Vračar.
Najskuplji kvadrat poslovnog prostora prodat je takođe na Vračaru, za 11.500 evra, a najviša postignuta cena poslovnog prostora je 3.098.790 evra.
Najskuplje poljoprivredno zemljište u Srbiji u prvom polugodištu 2024. godine, plaćeno 2,2 miliona evra, je na teritoriji opštine Palilula, u Beogradu.
Predloženi budžet i nedavno usvojena revidirana Fiskalna strategija za 2025. sa projekcijama za 2026. i 2027. godinu za izgradnju metroa predviđaju izdvajanja svega 13 milijardi dinara u naredne dve godine, što je 11 puta manje u odnosu na rebalans budžeta, usvojen pre svega mesec dana, koji je podrazumevao izdvajanje od 142 milijarde dinara u 2025. i 2026, ukazuje Novi DSS u saopštenju.
Ta partija ističe da, s druge strane, revidirana Fiskalna strategija i predloženi budžet za 2025. godinu predviđaju drastično povećanje izdvajanja za izgradnju Nacionalnog stadiona i projekat Ekspo koji će umesto 71 milijarde na raspolaganju imati 133 milijarde dinara.
Novi DSS upozorio je da je usvajanje takvog budžeta, pored nebrige za interese Beograđana koji se guše i gube sate u saobraćaju, pokazatelj i potpunog amaterizma u upravljanju projektima, jer su tako velike oscilacije u planiranju nedopustive i na srednji rok, a pogotovo za period od mesec dana.
Saobraćaj je obustavljen, a okupljeni viču “ostavke, ostavke”, “robija, robija”, kao i “izdaja, izdaja”.
Foto: M. Mićanović
Poziv na današnji skup povodom novosadske tragedije upućen je preko društvenih mreža, inicijatori su bili neformalna organizacija SviĆe, čiji je jedan od organizatora, Nikola Ristić, pre podne priveden u Policijsku stanicu Savski venac, kao i SEOS (Savez ekoloških organizacija Srbije).
Na protestnom skupu je viđen bivši košarkaš i kandidat za odbornika koalicije NADA Vladimir Štimac, predstavnici pokreta “Kreni-Promeni”, Zeleno-levog fronta, novinar DW Nemanja Rujević, muzičar Marčelo i dr.
Foto: M. Mićanović
Zvižducima je ispraćeno pojačano prisustvo pripadnika policije ispred Ministarstva, a nakon izvesnog vremena protest je nastavljen ispred Vlade Srbije.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture je Goran Vesić.
Er Srbija je 26. oktobra proslavila 11 godina poslovanja pod ovim imenom, sa preko 30 miliona prevezenih putnika od svog osnivanja, rekao je direktor za komercijalu i strategiju Boško Repić.
“Tokom 2023. godine, broj putnika je premašio 3 miliona do septembra, sa rastom od oko 8 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Ove sezone, kompanija je uvela nove rute ka Mostaru, Nici i Guangdžou, a prosečna popunjenost na ovim letovima iznosi 75 odsto”, što je, prema rečima direktora za Komercijalu i Strategiju, Boška Rupića, veoma dobar rezultat za dugolinijski saobraćaj, posebno u nižoj sezoni.
Kompanija se priprema za širenje letova ka Kini, sa novim direktnim linijama za Šangaj od 11. januara 2024. godine, uz postojeće letove ka Guangdžou.
“U planu je i uvođenje direktnih letova ka novim destinacijama tokom naredne letnje sezone, uključujući Mikonos, Ibicu i Sardiniju, sa po dva leta nedeljno”, rekao je Repić.
Er Srbija će će ojačati svoju flotu dodatnim avionom erbas 330, što će omogućiti 15 nedeljnih dugolinijskih letova za destinacije poput Njujorka, Čikaga, Guangdžoua i Šangaja.
Rupić je naglasio da su planovi kompanije usmereni ka širenju ponude i boljem povezivanju Srbije sa međunarodnim tržištima.
Usled velikih poplava 1924. godine u Beogradu, veliki deo donjeg Dorćola bio je poplavljen. Kako piše list Vreme, nakon poplava na Dorćolu su ostale velike bare koje su predstavljale pretnju po zdravlje Beograđana, koji su se sami organizovali da reše deo problema.
S obzirom na to da se zbog bara pojavio veliki broj malaričnih komaraca koji se dižu iz larvi na površini vode, sami su postavili komarnike kako bi sprečili njihovo širenje.
Ipak, problem bara nisu mogli da reše, pa su se obratili Opštini Grada Begrada za pomoć.
Kako piše Vreme, deset dana zaredom opštinski kamioni dovozili su stotine kubnih metara smeća iz celog grada kako bi zasipali bare.
Kako se ovo istovarivanje vršilo na 50 do 100 metara od velikog broja kuća i radionica u tom kraju, smrad je predstavljao novi problem koji se morao rešiti.
Pored toga, piše Vreme, “mirijade otrovnih bacila i gadnih prljavih buba ulaze kroz sve otvore u stanove”.
Ovim potezom, ističe se u tekstu, Opština je dovela u pitanje život i zdravlje građana jer se u blizini mesta istovara nalazi oko sto kuća sa 300 porodica.
Osim toga, ovo je uticalo i na rad i zdravlje radnika u obližnjoj stolarskoj radionici u kojoj radi dvadeset pet radnika, u mehaničkoj radionici i elektro-tehničkoj radionici od po trideset radnika, kao i u grafičkom institutu Narodna Misao sa preko pedeset radnika.
U Vremenu ističu da ovaj potez pokazuje “apsolutnu pasivnost” uprave Opštine i “pozvanih organa koji se nisu potrudili da misle šta rade a kamoli da dođu na lice mesta i da osete nepodnošljivu atmosferu” koja guši stanovnike i radnike.
Pokušavajući na ovako nepromišljen način da spreči opasnost od malarije, Opština tera mnogobrojno stanovništvo i radništvo u opasnost najgorih zaraza i neizbežne tuberkuloze.
Na kraju teksta naglašava se da, povrh ovog poteza opštine, opštinska Električna Centrala “podiže čitava brda pregorelog uglja koja zaklanjaju vidik okolnih brda uglja i kojim bi se, sa mnogo manje rada i troška mogle da zatrpaju te bare bez ikakve opasnosti za zdravlje stanovništva”.
Ona je dodala da su na sajmu nastupila 424 direktna izlagača (izlagači i suizlagači), od čega 340 domaćih i 84 iz inostranstva, dok je ukupan broj učesnika bio 881, preneo je sajam u saopštenju na svom sajtu.
Održano je, kako je navela Selić, 530 programa u organizaciji Beogradskog sajma knjiga i izdavača.
Pored Kube, zemlje počasnog gosta, i izdavača iz Srbije, na sajmu knjiga učestvovali su izdavači iz Belorusije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Irana, Italije, Nemačke, Rumunije, Rusije, Tunisa, Turske, Ukrajine, Hrvatske i Crne Gore.
Selić je najavila termin 68. Međunarodnog sajma knjiga – od 18. do 26. oktobra 2025. na Beogradskom sajmu.
Tom prilikom srpski patrijarh je obišao štand Srpske Pravoslavne Crkve, kao i štandove eparhija koje su i ove godine među najvećim i najznačajnijim izlagačima, saopštila je SPC.
Sajam knjiga, koji je otvoren 19. oktobra, biće završen sutra.
Zlatibor Lončar je naveo da će se u okviru nje pacijentima pružati palijativna nega.
https://www.zdravlje.gov.rs/
Ministar zdravlja je novinarima naglasio i da će se dve operacione sale u okviru te bolnice koristiti kako bi se smanjile liste čekanja.
“Dodaćemo još televizora, radićemo adaptaciju kako bismo obezbedili najbolje uslove za pacijente. Bolnicu moramo da pripremimo za dijalizu, za palijativu i skidanje lista čekanja, odnosno, za operacije. Naši timovi već rade”, poručio je Lončar.
“Ohridski sporazum je ključan i veoma bitan. Znamo da ste posvećeni njemu i obično to znači da će biti sproveden na vreme. To je važno, ali takođe smatram da je jako dobar znak da smo u mogućnosti da imamo predfinansiranje pre kraja godine, od 60 miliona evra”, rekla je Fon der Lajen u Prištini nakon susreta sa Vjosom Osmani.
Navela je da je za nju važno kretati se korak po korak napred zajedno, otvoriti vrata jedinstvenom tržištu, specifičnim sektorima za lokalne kompanije.
“To će doneti benefite za obe strane, za jedinstveno tržište EU i za kosovsku ekonomiju”, poručila je Fon der Lajen.
Osmani je navela da su u Prištini u potpunosti posvećeni evropskom putu i izrazila očekivanje da će im EU ukinuti “nepravedne” kaznene mere.
U okviru paketa Plana rasta, Priština će do 2027. godine dobiti 882 miliona evra, i po tome je, kako Osmani ističe, najveći korsnik iz paketa po glavi stanovnika.
Osmani je optužila Beograd da je “da Srbija nastavlja da bude satelit Rusije”, dok je Fon der Lajen ocenila da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić poslao jasnu poruku time što je proteklih dana ugostio više zvaničnika EU i njenih članica.
“Za mene je jasna poruka bila da je predsednik Srbije mene ugostio, a pre toga premijere Poljske i Grčke umesto da bude u Kazanju. To je jasna poruka i to je dobro”, poručila je Fon der Lajen.
U Prištini se sastala i sa premijerom Aljbinom Kurtijem, a potom putuje u Podgoricu.
Na zajedničkoj konfereciji za novinare posle sastanka sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, Tusk je rekao da Srbija i EU “imaju isti interes” i da “nema razloga da nastaju sporovi koje bi bilo nemoguće rešiti”.
“Evrointegracije jesu težak i mukotrpan proces, jasno mi je to, jasno mi je da su i jedna i druga strana donekle razočarane i da se ne razumeju uvek, ali ne postoji ništa što bi predstavljalo prepreku proširenju Unije, nisam video u Srbiji ništa nalik tome”, kazao je Tusk.
Tusk je rekao da mu je posle “iskrenog i otvorenog” razgovora sa Vučićem “jasnija pozicija Srbije”, i dodao da je uveren da njihov susret “otvara mnogo širu perspektivu kada je reč o saradnji između cele EU i Srbije i između Poljske i Srbije”.
Poljski premijer je zahvalio Vučiću što se umesto odlaska na samit grupe BRIKS u ruski Kazanj opredelio za sastanak sa njim.
“Hvala za taj gest, dragi moj prijatelju, hvala što si se opredelio za razgovor sa mnom, iako si imao atraktivnu političku ponudu u istom trenutku. Visoko to cenim”, rekao je Tusk.
On je kazao i da se njegov stav o mestu Srbije u Evropi i o poljsko-srpskom prijateljstvu nije promenio za poslednjih 17 godina, tokom kojih je bio premijer Poljske (2007-2014. i ponovo od 2023. godine) i predsednik Evropskog saveta (2014-2019).
“Među nama postoji izvrsno razumevanje, i naša sposobnost da se razumemo je zaista nešto dragoceno u ovim teškim vremenima, budući da znamo da postoje i neke razlike između nas kad je reč o nekim važnim pitanjima”, naveo je.
Dodao je da “odaje priznanje Srbiji za veliki, veliki doprinos u pružanju humanitarne pomoći Ukrajini”.
“Mi odlično razumemo zašto imamo različite poglede na odnos sa Rusijom, i baš zbog toga još više cenim podršku Ukrajini u humanitarnom pogledu”, kazao je Tusk.
Naveo je i da Poljska podržava regionalnu saradnju, “naročito inicijativu Otvoreni Balkan, kao i Berlinski proces”.
Tusk je rekao da su za Poljsku važni odnosi sa Srbijom, naročito jačanje ekonomske saradnje, i dodao da “pozdravlja ekonomski uspeh” Srbije.
“Svaki put kad sam u Beogradu, širim oči od oduševljenja koliko se Beograd i Srbija brzo razvijaju. Nema tih članaka u novinama koji mogu da zamene ono što se vidi sopstvenim očima. Zaista ti od srca čestitam za sve što si postigao, koliko si srca i truda uložio da Beograd bude moderan i savremen grad”, kazao je Tusk.
Povodom Tuskovog obraćanja na srpskom jeziku, Vučić je rekao da “nikada niko nije govorio ovako srpskim jezikom od svih gostiju” u Srbiji, “a posebno ne od premijera”, i aplaudirao je poljskom premijeru zbog toga.
Premijer Tusk i predsednik Vučić imaće tet-a-tet sastanak u 11.30, a potom će biti održan plenarni sastanak delegacija Srbije i Poljske predvođenih Vučićem i Tuskom.
Nakon plenarnog sastanka delegacija uslediće izjave za medije predsednika Vučića i premijera Tuska, najavila je Služba za saradnju s medijima predsednika Republike.
Pre prijema u Palati ”Srbija” Tusk će se sastati i sa predsednikom Vlade Srbije Milošem Vučevićem, a potom će biti održana plenarna sednica delegacija vlada Srbije i Poljske.
Takođe, u Privrednoj komori Srbije, u saradnji sa Ministarstvom za državnu imovinu Republike Poljske biće organizovan Okrugli sto na temu potencijala saradnje dve zemlje u oblasti energetike, rudarstva i zelene transformacije.
Predsednik Vučić u sredu uveče je priredio večeru u čast premijera Tuska i premijera Grčke Kirijosa Micotakisa.
Vučić je poručio da mu je velika čast što može da ugosti dvojicu premijera.
“Ovo je prilika da razmenimo mišljenja o aktuelnim dešavanjima u Evropi, načinima za prevazilaženje zajedničkih izazova i mogućnostima za bolji život naših građana u zajedničkoj evropskoj kući”, naveo je Vučić u objavi na Instagram nalogu ”buducnostsrbijeav”, uz fotografiju sa Tuskom i Micotakisom.
Istakao je da je ponosan što predstavlja Srbiju, odgovornog i konstruktivnog partnera u izgradnji bolje budućnosti, ali i tradicionalno dobrog domaćina.
Tusk je u sredu popodne doputovao u Beograd, a na aerodromu “Nikola Tesla” dočekao ga je premijer Miloš Vučević.
Tusk je više puta boravio u Srbiji kao predsednik Evropskog saveta.
Goran Stevanović iz Niša i njegovo troje dece, od kojih Viktor (13) i Andreja (16) imaju ozbiljnih zdravstvenih problema i poteškoća sa kretanjem, žive u skučenom stanu na petom spratu zgrade bez lifta. Humanitarna organizacija Srbi za Srbe odlučila je da im olakša život i pokrenula veliku akciju prikupljanja donacija za njihov novi dom.
– Drugari u školi me često ismejavaju i kažu da treba da kupim novu nogu na kiosku… Tj. nisu mi to drugari – ovom rečenicom Viktor iz Niša počinje svoju ispovest koju je za nekoliko dana na društvenim mrežama pogledalo više od 10 miliona ljudi.
Njihova priča nikoga nije ostavila ravnodušnim, a prizor koji je viđen na Sajmu knjiga u Hali 4 uliva nadu.
Veliki broj dece posetio je štand Humanitarne organizacije Srbi za Srbe kako bi doprineli da Viktor, Andreja i Vasilija što pre dobiju novi dom. Svako ko ubaci svoju donaciju u donatorsku kutiju dobija delić slagalice koja formira animirani budući dom Stevanovića. Na slici se ispred kuće, pored tate sa dve ćerke i sinom, nalaze paun, golubovi, papagaj i zec – sve ono što je na kraju viralnog videa Andreja rekla da bi želela da ima u svom dvorištu, pošto su joj životinje najbolji prijatelji.
Humanitarna organizacija Srbi za Srbe tradicionalno svake godine ima svoj štand na Sajmu knjiga u hali 4 gde se mogu donirati sredstva, kupiti proizvodi iz SZS prodavnice, preuzeti besplatan primerak godišnjeg izveštaja Organizacije kao i osveženje u vidu Banjskog piva.
Pored Sajma knjiga, za porodicu Stevanović možete donirati putem sajta www.srbizasrbe.org ili slanjem SMS poruke na broj 7763, cena poruke je 200 dinara.