Govoreći na uredničkom desku ove turske agencije, Fidan je rekao da sporazum koji su potpisali Turska, Saudijska Arabija i Pakistan ima za cilj doprineti trajnoj stabilnosti u regiji.
“Ne postoji zajednička pretnja koju smo stavili u pisanu formu”, rekao je Fidan, dodajući da sporazum ne cilja nijednu zemlju koja ne napada potpisnike.
Naglasio je da Turska, Saudijska Arabija i Pakistan nisu ekspanzionističke zemlje.
“Prema viziji našeg predsednika, ne bismo trebali ostati ograničeni na tri zemlje. Trebali bismo rasti i, ako je potrebno, sve zemlje dovesti pod ovaj kišobran”, dodao je Fidan.
“Sporazum iz Meke je najvažniji korak ka postizanju trajne stabilnosti u ovoj regiji”, rekao je Fidan, dodajući da je regija doživela nestabilnost tokom proteklog stoleća od povlačenja Osmanskog carstva.
Fidan je opisao potpisivanje sporazuma kao istorijski dan, rekavši da on predstavlja jednu od prekretnica kojoj Turska godinama teži pod vođstvom predsednika Erdogana.
Regionalna odgovornost je važna
Fidan je rekao da je povećanje regionalne odgovornosti za sigurnosna pitanja ključno za pristup Turske.
“Spoljni hegemoni koji dolaze u regiju ne rešavaju probleme, oni ih čine akutnijim, a cena postaje vrlo visoka”, rekao je.
Tvrdi da bi zemlje regije trebale razviti više institucionalnih mehanizama putem kojih mogu osigurati vlastitu sigurnost, ekonomsku stabilnost, razvoj i prosperitet.
Fidan je rekao da Turska ima snažne odnose sa gotovo svim zemljama u regiji, dodajući: “Ali to su bili odnosi koji su uveliko oblikovani preovlađujućim okolnostima, političkim percepcijama i shvatanjima, i mogli bi se promeniti u bilo kojem trenutku.”
Rekao je da Ankara nastoji učiniti svoje regionalne veze trajnijim i strukturiranijim kako bi promovisrala stabilnost, naglašavajući da trajna ekonomska integracija zahteva sigurnost i međusobno poverenje.
Navodeći EU kao primer, Fidan je rekao da se Evropska ekonomska zajednica oblikuje u okruženju koje pruža američki bezbednosni kišobran.
Rekao je da regionalna vizija Turske slično nastoji smanjiti nestabilnost i na kraju potaknuti veću ekonomsku i socijalnu integraciju, poboljšavajući prosperitet regionalnog stanovništva.
Fidan je priznao da je inicijativa još uvek u ranoj fazi i da je neće biti lako uspostaviti, ali je rekao da je Turska već završila potrebne konceptualne i institucionalne pripreme.
Turski ministar je rekao da su pripreme za Sporazum o zajedničkoj odbrani iz Meke u toku već skoro dve godine i osam meseci, a razgovori su uključivali potpisnike i druge zemlje regije.
Rekao je da se proces razvio od početne ideje do koncepta i na kraju sporazuma, dok je predsednik Erdogan više puta pokrenuo to pitanje s regionalnim liderima.
Poređenje sa NATO-om
Ističući da sporazum nameće obaveze zemljama potpisnicama, Fidan je napomenuo da je Turska članica NATO-a od 1952. godine i da već dugi niz godina učestvuje na sastancima NATO-a.
Fidan je rekao da je Sporazum o zajedničkoj odbrani iz Meke tehnički sličan članu 5 NATO-a o kolektivnoj odbrani, omogućavajući članicama da koriste međusobnu zaštitnu podršku.
Rekao je da je osnovna odvraćajuća sila NATO-a defanzivna, izgrađena oko poruke: “Ako me napadnete, imam vojnu moć ovog velikog saveza.”
Rekao je da to sprečava sukobe i omogućava zemljama da reše političke i ekonomske probleme.
NATO je poduzeo kolektivne vojne akcije samo u ograničenom broju slučajeva, uključujući Avganistan i Kosovo, dodao je.
Naglasio je da je osnovna svrha saveza osigurati da potencijalni protivnici razumeju posledice napada na članicu, čime se stvara okruženje u kojem zemlje mogu rešavati svoje političke i ekonomske probleme i težiti razvoju a da ne budu poremećene sukobima.
Fidan je naglasio da su nasilje, rat i krvoproliće među glavnim faktorima koji sprečavaju regionalni razvoj.
“Sada smo solidarni jedni s drugima”, rekao je Fidan, objašnjavajući princip na kojem savez stoji.
“Povećavate svoju sposobnost odvraćanja. Drugo, umesto da šalju poruku spoljnoj strani, zemlje koje potpisuju takve saveze pokazuju i obavezuju se da neće predstavljati pretnju međusobnoj sigurnosti, već će umesto toga garantovati međusobnu sigurnost”, rekao je.
Fidan je naveo da je ovo početna tačka sigurnosnog saveza, dodajući da će članice naknadno morati raditi u skladu s postojećim pretnjama.
Na pitanje da li bi napad odmah pokrenuo obavezu prema sporazumu i kako bi takva obaveza postala operativna, Fidan je rekao da tekst sadrži opšte obaveze čija bi praktična provedba zavisila od diskusija i odluka relevantnih tela.
Rekao je da bi zemlja trebala podneti zahtev za pomoć i da bi odredila vrstu podrške koja joj je potrebna.
Fidan je dodao da bi zemlja mogla zatražiti različite oblike podrške, od obaveštajnih podataka i logistike do municije ili, ako je potrebno, vojnih jedinica, ovisno o obimu pretnje.
Rekao je da bi savez imao politički i vojni odbor koji bi se sastojao od ministara spoljnih poslova i odbrane i načelnika generalštaba, slično NATO strukturama.
Dodao je da će odbor prevesti viziju koju su postavili lideri u odluke unutar saveza i obavljati srodne poslove, dok će se sekretarijat osnovati za sprovođenje tih odluka.
Simptom/Anadolija