Na kraju marta javni dug je bio 39,05 milijardi evra, odnosno 44,3 odsto BDP-a. Javni dug Srbije je na kraju 2024. bio oko 38,9 milijardi evra, ili 47,2 odsto BDP.
U Evropskoj uniji je javni dug na kraju drugog kvartala 2024. iznosio 81,5 odsto BDP-a, što predstavlja povećanje za 0,2 procentna poena u odnosu na prethodni kvartal.
Najzaduženija zemlja Evropske unije u pomenutom periodu je bila je Grčka sa dugom od 163,6 odsto BDP-a, sledi Italija sa dugom od 137 odsto BDP-a, kao i Francuska sa dugom od 112,1 odsto BDP-a.
Nasuprot tome, najmanje zadužena zemlja Evrozone je Bugarska sa dugom od 22,1 odsto BDP-a, sledi Estonija 23,8 odsto i Luksemburg 25,7 BDP-a.
Podaci o zaduženju Evrozone i Evropske unije na kraju trećeg kvartala 2024. biće objavljeni 22. januara 2025, dodaje se u saopštenju.
Britanski javni dug, koji iznosi 2.546 milijardi funti (nešto više od 3.000 milijardi evra), već je premašio 100 odsto BDP-a, prema preliminarnim podacima objavljenim prošle godine, ali su kasnije revidirani naniže.
Današnja brojka takođe je “preliminarna procena”, upozorio je Biro za nacionalnu statistiku u saopštenju.
Javni dug već se mesecima kreće oko 100 posto BDP-a, povećan zbog pomoći tokom epidemije kovida i energetske krize.
Budžetski deficit nastavio je svoj neočekivani niz u avgustu, dostigavši 13,7 milijardi funti (16,3 milijarde evra), više od predviđanja, navodi se u mesečnom izvještaju Biroa za nacionalnu statistiku objavljenom danas.
Serena Repice Lentini/Unsplash
Kumulativno od aprila, koji je početak britanske fiskalne godine, Ujedinjeno Kraljevstvo je pozajmilo 6,2 milijarde funti više nego što je predvidelo javno telo za budžetske prognoze (OBR), prenosi SEEbiz.
Porast duga predstavlja dodatni pritisak na laburističku vladu imenovanu početkom jula nakon kampanje na obećanju o “železnoj budžetskoj disciplini”.
Iako nova vlada okrivljuje 14 godina vladavine konzervativaca za “crnu rupu” u svojim javnim finansijama od 22 milijarde funti, premijer Keir Starmer već je upozorio da će njegov prvi budžet, koji treba biti objavljen 30. oktobra, biti “bolan” zbog rezova u javnom sektoru, kresanja potrošnje i povećanja poreza.
“Nakon što smo nasledili disfunkcionalnu ekonomiju, sada donosimo teške odluke da popravimo temelje”, rekao je Daren Džons, glavni sekretar Ministarstva finansija, u današnjoj izjavi.
S rastom duga suočene su i druge zemlje. U Francuskoj je javni dug naglo porastao od zdravstvene krize, popevši se na više od 110 odsto BDP-a na kraju prvog kvartala. U EU samo još Italija ima veći dug od gotovo 138 odsto BDP-a, te Grčka od 160 odsto.