Papa je sleteo na međunarodni aerodrom Presidente Nicolau Lobato u prestonici Dili u 14.20 po lokalnom vremenu nakon 3 i po sata leta iz Port Morsbija.
Gomile ljudi na putu ka Nuncijaturi
Papu su sačekali timorski predsednik Žoze Manuel Ramos-Horta i premijerka Ksanana Gusmao, zajedno sa delegacijama i 14 ljudi, u tradicionalnoj odeći koja je predstavljala 14 opština u zemlji, a dve devojke su im ponudile tradicionalni timorski šal.
Papa Franja je potom napustio aerodrom papamobilom i prebacio se u Apostolsku nuncijaturu u Diliju gde će se nakratko odmoriti pre nego što se uputi u Predsedničku palatu na zvaničnu ceremoniju dobrodošlice, gde će uputiti svoj prvi zvanični govor vlastima Istočnog Timora.
Dok je putovao do Nuncijature, gomile ljudi bile su poređane duž puteva pozdravljajući ga, mašući vatikanskim belo-žutim i timorskim zastavama.
Drugi papa u poseti Istočnom Timoru
Papa Franja je drugi Papa koji je posetio Istočni Timor, posle Svetog Jovana Pavla II, koji je tamo otputovao 12. oktobra 1989. za vreme indonežanske okupacije, i prvi od kada je ova poluostrvska azijska nacija stekla nezavisnost od Indonezije 2002. godine.
Tema posete
Centralna tema posete, „Neka vaša vera bude vaša kultura“, naglašava stalnu važnost katoličke vere za timorski narod, koji je Crkva aktivno podržavala tokom njihove borbe za slobodu od indonežanske vladavine.
“U ovom momentu Institut za transfuziju krvi raspolaže jednoipodnevnim rezervama s tim da sve više padaju ka jednodnevnim rezervama. Zbog toga smo i pozvali sve građane koji ispunjavaju uslove da se odazovu i daju krv”, rekla je Knežević.
Ona je izjavila da je “septembar mesec kada svaki početak bude ovako zabrinjavajući- đaci se vraćaju u školske klupe, roditelji imaju druge obaveze i zaboravi se da je i tada neophodno dati krv”.
U anketi kompanije za ljudske resurse SD Vorks (SD Worx) učestvovalo je 18.000 radnika, uključujući više od 1.000 iz Belgije.
Belgijski radnici u proseku putuju 39 kilometara do svog radnog mesta i nazad do kuće, a polovina ispitanika putuje više od 25 kilometara dnevno, prenela je novinska agencija Belga.
Prosečna razdaljina koju pređu anketirani radnici je 30 kilometara, a prosečno vreme putovanja do posla i nazad je 47 minuta.
Belgijanci u proseku dnevno u putu provedu 53 minuta, Šveđani, Rumuni i Britanci 52 minuta, Italijani 51, a Danci 50 minuta.
Uprkos tim brojkama, dve trećine ljudi u Belgiji kaže da je zadovoljno svojim putovanjem na posao.
Cveće je položio i sveću prislužio Boško Suvajdžić, i govorio svoju pesmu posvećenu Branku Radičeviću. Zatim Brankove pesme govorile su dramske umetnice: Milica Grujičić (Putnik na uranku), Danica Petrović (Ukor) i Olga Skerletović Đorđević (Molitva). Đaci Karlovačke gimnazije kazali su Brankovu pesmu i pesmu o Branku: Anja Cvijan (Desanka Maksimović: Idem na Stražilovo) i Nikola Stajić (Branko Radičević: Kad mlidijah umreti).
Zatim je kod “Brankovog čardaka”, uz Brankov spomenik (1974), započeo je program “Ove reči, slatke strele,/ minuše mi grudi bele”.
Nenad Grujičić uručio je prestižne nagrade “Stražilovo“: Raši Periću za ukupni pesnički opus, za stvaralaštvo duboko uronjeno u srpsku i (pan)slovensku mitologiju, kulturu i tradiciju; Mariji Stojić za pesnički prvenac “Parlog”, koji ne skriva duhovnu supstancu molitve što spasava od truležnosti sveta; Danilu Jovanoviću za pesnički prvenac “Korak između“, koji zrelo izražava svest o poeziji, o činu pisanja, o pesničkom jeziku i poziciji pesnika u svetu.
Zatim su ovogodišnji laureati nagrade “Stražilovo” pročitali svoje slovo zahvanosti Brankovom kolu, Stražilovu i Branku povodom priznanja koje ih je istinski usrećilo kao pesnike.
U nastavku svečanosti, održan je tradicionalni “Stražilovskii miting poezije“ gde su pored spomenika Branku (rad Jovana Soldatovića) nastupili: Babken Simonjan (Jermenija), Rastko Lončar, Damir Malešev, Perica Markov, Jasna Milenović, Dragica Stojanović, Boško Suvajdžić, Vesna Fekete i drugi.
Glumica Danica Petrović izvela je deo monodrame “Ja, Mina Brankova“ Nenada Grujičića, napisanu povodom dvestote godišnjice rođenja Branka Radičevića, a đaci Karlovačke gimnazije govorili su Radičevićevu i poeziju o njemu: Jakov Ljubičić, Teodora Silard i Nikola Stajić. Antologijsku pesmu “Brankova želja”0 Jovana Jovanovića Zmaja otpevao je gajdaš Ognjen Ognjanović.
Prema najnovim podacima, samo deset minuta interakcije sa psom može značajno poboljšati zdravstveno stanje pacijenata kojima je potrebna hitna pomoći.
Studija je pokazala da su pacijenti koji su imali priliku da se susretnu sa psima tokom terapija izjasnili o sledećim poboljšanjima:
– Bol se smanjio za 43 odsto
– Anksioznost je opala za 48 odsto
– Depresija je smanjena za 46 odsto
– Osećaj komfora je porastao za 41 odsto
Istraživači su ispitali 97 pacijenata u hitnoj pomoći, ocenjivali su nivo bola, depresije, anksioznosti i komfora pre i posle interakcije sa psom, kao i 20 minuta nakon toga.
Takođe su mereni srčani ritam i krvni pritisak u ovim periodima.
U poređenju, 101 pacijent koji nije bio u kontaktu sa terapijskim psima nije pokazao značajne promene u ovim parametrima tokom istog vremenskog okvira.
Istraživači su napomenuli da nije bilo značajnih razlika u polu, starosti ili etničkoj pripadnosti između grupa.
Iako istraživanje pokazuje obećavajuće rezultate, postoje neka ograničenja koja treba razmotriti.
Na primer, podaci su prikupljeni samo u jednoj bolnici, bez uvažavanja lekova koje su pacijenti uzimali ili prisustva hroničnog bola.
Istraživači kažu da su rezultati zanimljivi, ali da je potrebno više istraživanja da bi se potvrdili efekti terapijskih pasa u hitnim situacijama
Tradicija koja datira od 1860.
El Pedocin je plaža otvorena 1860. godine i od tada je postala omiljeno odredište za Tršćane, dok je samo kupalište nadživelo i austrougarsku i fašističku flast. Plaža je posebno zanimljiva zbog svoje fizičke podeljenosti: deo namenjen ženama osigurava im privatnost i udobnost, dok se muški deo plaže karakteriše opuštenijom atmosferom. El Pedocin se takođe ponosi čistom vodom i održavanjem koje je prepoznato kao jedno od najboljih u regiji.
Godine 1908. privatni klub na mestu plaže zamenjen je javnim sadržajima, a ime je promenjeno u Bagno alla Lanterna. Ključno je da su polovi i dalje bili razdvojeni ogradom kako bi se sprečile “neprikladne radnje”. Na kraju, stigla je betonska pregrada, odnosno 1959. godine kako bi se ženama, koje nadmašuju broj muškaraca, pružilo više prostora.
Vlasti su više puta pokušavale da uklone betonski zid, a o tome se odlučivalo i na referendumu koji je održan 1943. godine. Tršćani su odlučili da ovaj zid dug 74 metra, ostane.
Odsustvo zakupaca, odnosno ležaljki i beach barova, koje muče druge italijanske plaže je pak, osvežavajuće na ovoj. Kupači donose sopstvene stolice i plažne suncobrane. U okviru ženskog kupališta nalazi se pristupačan bar, a još jedan, koji se nalazi pored ulaza koriste muškarci.
Osim toga, mnogi lokalci se šale da bi u slučaju rušenja zida “izbio Treći svetski rat”, dok žene kažu da im zid pomaže da budu opuštenije i na plažu dolaze čak i kada nisu stigle da se izdepiliraju ili nalakiraju nokte.
Rodna podela izaziva kontroverze
Međutim, jedna od glavnih kontroverzi koje okružuju plažu El Pedocin je rodna podela.
Dok mnogi smatraju da obezbeđuje prostor za ženske posetioce da se osećaju sigurno i udobno, drugi je kritikuju kao diskriminatornu. Mnogi političari smatraju da ovakva podela ne odražava savremena prava pojedinca, što može stvoriti tenzije među posetiocima.
Kontroverze podiže i pitanje prihvaćenosti LGBT+ zajednice na plaži. Iako postoji mnogo inkluzivnih plaža širom Italije, neki članovi LGBT+ zajednice osećaju da im El Pedocin nije prijateljski nastrojena destinacija, zbog njenog tradicionalnog pristupa podeli.
S jedne strane, lokalna tradicija zaštite ženskog prostora uživa podršku, dok s druge strane, kritičari ukazuju na potrebu za modernizacijom pristupa. Baš zato se mnogi pitaju kako će ova tradicija opstati u društvenim promenama koje se odvijaju, ali i kako će se prilagoditi novim normama.
Plaža ostaje simbol grada
Plaža je otvorena tokom cele godine, ali je leti najveća gužva. Svake nedelje od 7.30 do 20 časova, od juna do septembra nju posećuje oko dve hiljade ljudi dnevno koji ovde dolaze da se kupaju i sinčaju. Dolaze čak i supružnici koji se mogu sresti u moru kod bova koje razdvajaju i morsko područje, gde mogu popričati i nastaviti samostalno uživanje na svom delu plaže.
Stoga, vrlo je jasno da El Pedocin nije samo plaža, već i simbol kulture i tradicije Trsta. Iako je puna kontraverzi, ona takođe predstavlja važan deo lokalne istorije i identiteta.
Plaža privlači turiste i lokalno stanovništvo, stoga je i vitalna za ekonomiju regije, premda se lokalne vlasti suočavaju s izazovima u pogledu upravljanja ovim mestom, jer balansiranje između tradicije i savremene inkluzivnosti postaje sve važnije.
Bilo kako bilo, o Pedocinu su napisane čak i knjige, a snimljen je i dokumentarac koji je predstavljen na Kanskom festivalu.
Građani će, kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, i ovoga puta moći da bez zakazivanja izmere krvni pritisak i provere nivo šećera u krvi, urade EKG i ultrazvučni pregled abdomena kao i kompletnu krvnu sliku u laboratorijama.
Pored toga, i ove nedelje, zbog velikog interesovanja roditelja, biće organizovani i sistematski pregledi dece predškolskog i školskog uzrasta, u cilju što ranije dijagnostike svih eventualnih nepravilnosti u rastu i razvoju najmlađih, i blagovremene korekcije istih, navodi se iz resornog ministarstva.
Značaj akcije, kako navode, posebno ističe činjenica da su kod blizu 10 odsto pregledanih pacijenata, bez ikakvih simptoma, otkrivena različita oboljenja (mladeži suspektni na karcinom, promene na plućima suspektne na karcinom, aneurizme, dijabetes, kardiološki problemi i sl), kod kojih je uspešnost izlečenja u direktnoj vezi sa ranim otkrivanjem bolesti.
Lista zdravstvenih ustanova koje učestvuju u akciji, sa detaljnom vrstom pregleda koji će biti obavljani u svakoj ustanovi, istaknuta je na zvaničnoj internet stranici Ministarstva zdravlja http://www.zdravlje.gov.rs.
Svi građani, i oni bez zdravstvenog osiguranja, biće u prilici da besplatno obave pregled pluća, i urade tumor markere CEA (CEA), CA19-9 (CA19-9) i AFP (Alpha Fetoprotein).
Građani će, kako je saopšteno, i ovoga puta moći da bez zakazivanja izmere krvni pritisak i provere nivo šećera u krvi, urade EKG i ultrazvučni pregled abdomena kao i kompletnu krvnu sliku u laboratorijama.
Pored toga, i ove nedelje, zbog velikog interesovanja roditelja, biće organizovani i sistematski pregledi dece predškolskog i školskog uzrasta, u cilju što ranije dijagnostike svih eventualnih nepravilnosti u rastu i razvoju najmlađih, i blagovremene korekcije istih, navodi se iz resornog ministarstva.
Značaj akcije, kako navode, posebno ističe činjenica da su kod blizu 10 odsto pregledanih pacijenata, bez ikakvih simptoma, otkrivena različita oboljenja (mladeži suspektni na karcinom, promene na plućima suspektne na karcinom, aneurizme, dijabetes, kardiološki problemi i sl), kod kojih je uspešnost izlečenja u direktnoj vezi sa ranim otkrivanjem bolesti.
Lista zdravstvenih ustanova koje učestvuju u akciji, sa detaljnom vrstom pregleda koji će biti obavljani u svakoj ustanovi, istaknuta je na zvaničnoj internet stranici Ministarstva zdravlja.
Duvaće slab do umeren istočni i jugoistočni vetar koji će u košavskom području povremeno biti jak, a od večeri će se pojačati.
Najniža temperatura od 14 stepeni u Požegi do 23 stepena u Vršcu, a najviša dnevna od 30 do 34.
I u Beogradu će sutra biti pretežno sunčano i veoma toplo vreme sa umerenim, povremeno jakim jugoistočnim vetrom. Najniža temperatura od 19 do 22 stepena, a najviša oko 34.
U narednim danima se očekuje svežije vreme, oko proseka za ovo doba godine.
U ponedeljak od jutra naoblačenje, a od popodneva kiša i pljuskovi s grmljavinom koji ponegde mogu biti jači. U Vojvodini, Podunavlju i Pomoravlju duvaće umeren do jak jugoistočni vetar (košava), a na jugu Banata olujne jačine.
U utorak se očekuje promenljivo oblačno i u većini dana nestabilno vreme, mestimično s kišom, lokalno jačim pljuskovima s grmljavinom.
U sredu i četvrtak očekuje se kratkotrajna stabilizacija vremena.
Biometeorološka prognoza za Srbiju za nedelju, 8. septembar:
Očekuju se uobičajene tegobe većine hronično obolelih. Oprez se savetuje srčanim i bolesnicima sa respiratornim infekcijama. Reumatski bolovi su moguće meteoropatske reakcije.
Učesnici ovogodišnje “Parade ponosa” vratili su se u park “Manjež” odakle je i krenula šetnja, tokom koje su prošli pored zgrada Vlade i Skupštine tražeći da ih sistem tretira isto kao druge građane bez obzira na seksualnu orijentaciju, a šetnja je protekla bez incidenata.
Tokom razgovora u Ljuboviji sa građanima Podrinja kojem prisustvuje i predsednik Aleksandar Vučić, Stausholm je rekao da bezbedno rudarenje minerala i metala koji su neophodni za savremeni način života nije najveći izazov sa kojim se Rio Tinto suočava.
“Najveći izazov predstavlja zadobijanje i zadržavanje poverenja ljudi koji žive iznad te zemlje. U potpunosti sam svestan te činjenice. I takođe, razumem da Rio Tinto još uvek nije zadobio i nema poverenje svih stanovnika Srbije.
I jedan od razloga, zbog kojih sam ja danas u Loznici, jeste da vam prenesem lično šest obećanja kao odraz naše posvećenosti”, rekao je Stausholm. Prvo obećanje odnosi se na to da će lično voditi računa i pozivati na odgovornost svakog rukovodioca kompanije Rio Tinto, svakog menadžera, zaposlenog ili izvođača radova na projektu Jadar koji će učestvovati u izgradnji i radu, kako je naveo, modernog podzemnog rudnika koji je bezbedan za sve stanovnike Srbije i životnu sredinu.
Direktor Rio Tinta: Za nas je bezbednost na prvom mestu
Direktor kompanije Rio Tinto Jakob Stausholm, koji prisustvuje razgovorima predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa građanima u Ljuboviji, izjavio je danas da je toj kompaniji bezbednost na prvom mestu.
“Za nas je bezbednost na prvom mestu uvek i bez izuzetka, bezbednost svih ljudi koji rade u rudniku i žive u blizini rudnika, bezbednost prirodnog okruženja u blizini rudnika kako bi voda zemljište i prirodna staništa bili čisti i bezbedni”, poručio je on.
Stausholm se najpre predstavio građanima rekavši da je predstavnik Rio Tinto grupe gde je zaposlen u poslednjih šest godina, da dolazi iz Danske, da je sin inženjera i prosvetne radnice, da ima 56 godina i troje dece
“I ja želim sve najbolje za svoju decu, a onda i za njihovu decu koju će imati. Želim da budu zdravi i bezbedni. Verujem da svi prisutni roditelji ovde osećaju isto. Mi svi želimo da naša deca budu zdrava i bezbedna”, rekao je on.
Za projekat Jadar neće se uzimati voda iz reke
Stausholm je odgovarajući na pitanja građana o projektu Jadar i primedbe inženjera Borivoja Dobrića rekao i da će voda koja će biti korišćena u eksploataciji rude izazvati velike ekološke probleme da se nikakva voda neće uzimati iz reke, već iz donjih slojeva, a da će 70 odsto vode biti kružnog karaktera.
Prema njegovim rečima, projekat Jadar će koristiti oko 0,0007 odsto vode koja protiče kroz reku Drinu, a voda se koristi na izuzetno zaštićen način i sa što je moguće većom mogućnošću da ona kruži.
“Mogu da vas uverim, kada se ovo bude gradilo, to će biti pod strogom kontrola inženjera”, rekao je on.
Glavni zastupnik Rio Tinta za Srbiju Marijanti Babić je navela da zaposlenima na ovom projektu skup kao što je današnji nije neobičan ali jedina razlika je što su na ovom skupu i predsednik države i ministri.
“Ovo su pitanja koja građani i sa teritorije Loznice i šire postavljaju već mesecima. I postavljaju ih baš zato što se u medijima svašta čulo i svašta pisalo o projektu Jadar. I mnogo toga je bilo netačno, mnogo toga je bilo zastrašujuće i dovelo je do toga da svi budete uplašeni. I ja ću biti vrlo iskrena, da ja ne radim na ovom projektu, čitajući takve novinske članke i ja bih bila uplašena”, rekla je ona.
Među nekoliko hiljada okupljenih članova porodice, prijatelja, kolega i poštovalaca lika i dela Bore Đorđevića i opusa Riblje Čorbe našli su se i Momčilo Bajagić Bajaga, Zoran Dašić Daša, Đorđe David, Milan Đurđević, Vojislav Koštunica, Sergej Trifunović, Boško Obradović…
Foto printscreen
Na kovčegu je bio postavljen ogroman venac od belih ruža, kao i venac od cveća u obliku dve ukrštene gitare od grada Čačka i šal kluba Crvena zvezda.
Nikola Zorić je istakao da mu je čast što je uz Boru, kao deo legendarne grupe, bio 22 godine.
– Imao sam tu čast da u okviru grupe “Riblja Čorba” budem uz Boru pune 22 godine, da ga upoznam i shvatim. Upoznao sam i kolege iz benda. Bore više nema. Svet ga više nema. Obezglavljeni smo. To su rečenice koje će ostati zauvek urezane u sećanju. Pre tri godine Bora je napisao pesme za naš novi album, poslednji. Bio je jako teško muzički ispratiti njegove duboke misli i teške emocije. Njegova snaga i volja su nama dale inspiraciju da taj posao obavimo na najbolji način. Album “Ljubav i smrt” ostaće nam kao zaveštanje Bore Đorđevića da ga podelimo sa vama. Porodica Bore Đorđević i grupa “Riblja Čorba” imaće tu čast da Borine uspehe i priznanja čuvaju i neguju sa posebnom pažnjom i na pravi način.
Miroslav Vicko, kao jedan od osnivača “Riblje čorbe” poručio je da se Bora vara ako misli da je otišao.
Telo Bore Đorđevića dovezeno u Čačak
– Dragi prijatelji, ja kao jedan od osnivača imam potrebu da kažem par reči u ime celog benda. Dragi naš Boki, ako misliš da si otišao, varaš se. Ako misliš da si nas ostavio, takođe se varaš. Zauvek ćeš ostati duboko u našim srcima. Imali smo tu čast što si nas izabrao da se družimo. Voleo bih da nam pozdraviš Rajka i Mišu, da kažeš da nam užasno nedostaju, kao što ćeš i ti. Nađi večnost, spokoj i mir, jer to si brate zaslužio.