Hromos je bio najveći proizvođač boja, lakova, plastičnih masa i smola u bivšoj Jugoslaviji. Sredinom osamdesetih godina prošlog veka zapošljavao je oko 4.500 ljudi.
“Evropska unija i njezine države članice nastaviće poštovati međunarodni konsenzus o Jerusalimu sadržan u Rezoluciji 478 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, uključujući i pitanje lokacije diplomatskih predstavništava, sve dok konačni status Jerusalima ne bude rešen”, izjavio je portparol Evropske službe za spoljne poslove Anuar El Anuni tokom konferencije za novinare.
Takođe je ponovno potvrdio dugogodišnje stajalište Evropske unije u korist pregovaranog rešenja o dve države, utemeljenog na međunarodno dogovorenim parametrima i međunarodnom pravu.
Komentari su usledili kao odgovor na pitanja o intervjuu slovenačkog premijera Janeza Janše, u kojem je spomenuo planove za premeštanje slovenačke ambasade iz Tel Aviva u Jerusalim u sklopu obnove diplomatskih odnosa s Izraelom.
Upitan bi li takav potez bio u skladu sa zajedničkom spoljnom politikom Evropske unije ili bi predstavljao njezino kršenje, El Anuni je odbio dodatno komentarisati izvan već iznesenog stajališta Unije.
U intervjuu za list “Izrael Hajom”, Janša je ocenio da je odluka prethodne slovenačke vlade o priznanju Palestine bila u suprotnosti sa slovenačkim zakonom, preneo je RTV SLO.
“Poštovaćemo zakon i zamrznuti njihovu nezakonitu odluku. To smo postavili kao uslov za naše učešće u koalicionim pregovorima i svi su se s tim složili”, rekao je Janša.
On je naveo da među planovima za unapređenje bilateralnih odnosa sa Izraelom postoji i mogućnost preseljenja slovenačke ambasade iz Tel Aviva u Jerusalim.
Janša je Izrael opisao kao strateškog partnera koji doprinosi regionalnoj stabilnosti i borbi protiv terorizma, ističući saradnju u oblastima tehnoloških inovacija, nauke, preduzetništva i bezbednosti.
Prema njegovim rečima, Slovenija i Izrael suočavaju se sa sličnim izazovima, uključujući terorizam, ekstremizam i geopolitičke pritiske, zbog čega bi, kako je rekao, trebali da jačaju međusobnu saradnju.
Slovenački premijer je takođe najavio da će u institucijama Evropske unije zastupati stavove koji podržavaju Izrael i protiviti se eventualnim sankcijama prema toj zemlji.
Prema navodima lista, Janša želi i da unapredi bilateralne odnose sa Izraelom, uključujući podsticanje turizma i investicija između dve države.
Svečana proslava održana je u sredu uveče na Trgu republike, na mestu gde je 26. juna 1991. održana proslava, uz podizanje slovenačke zastave na zgradi parlamenta.
Na svečanosti pre 35 godina tadašnji predsednik Slovenije Milan Kučan završio je govor rečima “Večeras su dozvoljeni snovi. Sutra je novi dan”.
Slavlje nije mnogo trajalo, pošto je već narednog dana otpočeo desetodnevni rat, tokom kojeg je na slovenačkoj strani poginulo 19 vojnika i ranjena 182, dok je Jugoslovenska narodna armija (JNA) imala 45 poginulih i 146 ranjenih.
Oružani sukobi su završeni 7. jula 1991, potpisivanjem sporazuma na Brionima, a poslednji vojnik JNA Sloveniju je napustio u noći između 25. i 26. oktobra. Zbog toga se 25. oktobar obeležava kao Dan suverenosti.
Na tadašnja dešavanja podsetili su predstavnici slovenačkog državnog vrha na centralnoj proslavi, na kojoj su govorili predsednica Slovenije Nataša Pirc Musar i novoizabrani premijer Janez Janša iz desničarske Slovenske demokratske stranke (SDS).
Pirc Musar ocenila je da je Slovenija tokom 35 godina pokazala da je malobrojnost samo fikcija.
“Najveće uspehe postigli smo kada smo bili ujedinjeni, ali je danas ta povezanost ponovo na iskušenju”, rekla je ona i dodala da rešenje vidi u prevazilaženju tereta istorije, prenela je Slovenačka novinska agencija (STA).
Slovenački premijer pozvao je da se zajednička budućnost gradi na vrednostima vremena borbe za nezavisnost i dodao da istorija uči da je kod najvažnijih razvojnih pitanja potrebno delovati zajedno.
“Sa jasnom vizijom, hrabrošću i saradnjom, mogućnosti su znatno veće od onog što danas vidimo”, rekao je Janša.
Slovenija je u 35 godina nezavinosti postala deo Evropske unije i NATO saveza 2004. godine, bruto domaći proizvod je porastao za 6,4 puta u odnosu na 1991. godinu (sa 5.131 na 33.062 evra po glavi stanovnika), dok je prema Globalnom indeksu mira ova država četvrta najbezbednija zemlja na svetu.
Dan državnosti će biti obeležen u predsedničkoj palati, koja će biti otvorena za posetioce, a ispred palate će od 9 do 16 časova biti postrojena počasna straža Garde Slovenačke vojske.
Predsednica će tokom prepodneva položiti venac kod Spomenika palima u ratu za Sloveniju 1991. godine na ljubljanskom groblju Žale.
Kako se navodi, izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je odluka doneta nakon promena u politici nove vlade Janeza Janše, koja je najavila intenziviranje odnosa sa Izraelom. Do sada je Izrael Sloveniju diplomatski pokrivao preko nerezidentnih ambasadora, najčešće iz Beča.
Prema pisanju Dela, prvi razgovor novog slovenačkog šefa diplomatije Tona Kajzera sa izraelskim kolegom Gideonom Sarom održan je ubrzo nakon formiranja vlade, a tom prilikom je Kajzeru upućen i poziv za posetu Jerusalimu.
U tekstu se navodi i da je nova slovenačka vlada najavila promenu spoljnopolitičkog kursa prema Izraelu, dok je prethodna vlada Roberta Goloba 2024. godine priznala Palestinu i zauzimala kritičniji stav prema izraelskoj politici.
Takođe se ističe da su potezi nove vlade, uključujući simbolične odluke u vezi sa diplomatskim gestovima, izazvali političke reakcije u Ljubljani i otvorili raspravu o promeni spoljnopolitičkog kursa zemlje.
Za izbor premijera potrebna je apsolutna većina od 46 glasova u parlamentu koji ima 90 zastupnika, a glasanje bi moglo biti održano u petak.
Prema navodima agencije STA, očekuje se da će Janša formirati svoju četvrtu vladu u savezu sa strankama desnog centra, uključujući Novu Sloveniju, kao i uz podršku stranke Resnica.
Janša je izjavio da su stranački organi SDS-a potvrdili koalicioni sporazum sa više opozicionih partija, čime su ispunjeni uslovi za podnošenje kandidature. Dodao je da se potpisivanje sporazuma očekuje do kraja sedmice, nakon čega će uslediti dogovor o raspodeli resora u novoj vladi.
Koalicioni sporazum već su podržale Nova Slovenija, Demokrate, Slovenačka narodna stranka i Fokus.
Buduća koalicija trenutno raspolaže sa 43 glasa, ali je Resnica najavila da će podržati Janšu i prilikom glasanja o mandataru.
Janša je do sada tri puta obavljao funkciju premijera, ali je samo jednom odradio puni mandat. Ukoliko bude potvrđen, ovo će biti njegova četvrta vlada i prva s jasno izraženom desnom političkom orijentacijom.
Kroz filmove, dokumentarce, razgovorne emisije i analize, program će osvetliti lične priče ljudi, ali i širi kontekst aktuelnih dešavanja na Bliskom istoku. Ciklus donosi različite perspektive, od individualnih iskustava do društvenih i političkih pitanja, te otvara prostor za promišljanje jedne od ključnih tema savremenog sveta, piše Anadolija.
Ovim programskim ciklusom RTV Slovenija nastavlja ostvarivanje svoje javne misije, nudeći gledaocima sadržaje koji podstiču razumevanje, dijalog i kritičko promišljanje o savremenim globalnim pitanjima, naveli su.
Iako odluka nije zvanično saopštena, iz programske šeme je evidentno da Televizija Slovenija neće emitovati ovogodišnji Eurovision Song Contest, s obzirom na to da su termini polufinala i finala popunjeni sadržajima posvećenim Palestini.
Prema dostupnim informacijama, ova odluka dolazi nakon što se javni servis ranije povukao iz takmičenja zbog učešća Izraela.
Iako u zvaničnom saopštenju Televizije Slovenija nije eksplicitno navedeno da Eurovision Song Contest neće biti emitovan, takav zaključak se može jasno izvesti iz objavljene programske šeme. U terminima u kojima se tradicionalno emituju polufinalne večeri i finale ovog muzičkog takmičenja popunjeni su sadržajima iz ciklusa “Glasovi Palestine”, što praktično isključuje mogućnost emitovanja Evrosonga.
Evropska radiodifuzna unija (EBU), koja organizuje događaj, objavila je početkom decembra prošle godine da će Izrael moći učestvovati na takmičenju sledeće godine, napominjući da su članovi odlučili da ne glasaju posebno o učešću Izraela uprkos zahtevima nekoliko emitera.
Slovenija je još u septrembru 2025. donela odluku da ne učestvuje na Evroviziji, a odluka EBU-a naišla je na nezadovoljstvo i u drugim zemljama. Još najmanje četiri zemlje (javna servisa) su donele odluku da ne učestvuju, a to su Španija, Irska, Holandija i Island.
Iz pomenutih zemalja su kao razlog naveli učešće Izraela i situaciju u Gazi, gde je u više od dve godine rata ubijeno više od 70.000 Palestinaca, a enklava je sravnjena sa zemljom.
Švajcarski pobednik Evrosonga Nemo Metler objavio je da će trofej Evrosonga 2024. biti vraćen EBU-u, rekavši da je kontinuirano uključivanje Izraela na takmičenje u suprotnosti s njegovim deklarisanim vrednostima.
Dok su pokušaji relativnog pobednika izbora, Roberta Goloba i njegovog Pokreta Sloboda, da formiraju vladu nacionalnog jedinstva praktično propali, sve su oči uprte u predsednika SDS-a Janeza Janšu, koji je trenutno najbliži osiguravanju potrebne većine od 46 glasova, javila je STA.
Slovenačka predsednica Nataša Pirc Musar sazvala je za ponedeljak konsultacije s liderima poslaničkih grupa kako bi proverila podršku kandidatima za mandatara.
Prema proceduri, u prvom krugu kandidata predlaže predsednica republike, no ona je već ranije najavila da će mandat poveriti onome ko joj prvi donese potpise 46 poslanika.
Janez Janša trenutno ima najviše izgleda za sastavljanje svoje četvrte vlade.
Snaga potencijalne desno-centrističke koalicije (SDS, NSi, SLS, Fokus i Resnica) već je demonstrirana prilikom izbora predsednika Državnog zbora Zorana Stevanovića, kojeg je podržalo 48 poslanika.
Iako su u SDS-u tajnoviti oko zvaničnih pregovora, u javnost su procurile informacije o mogućoj raspodeli resora.
Prema tom scenariju, SDS bi vodio osam ministarstava, blok NSi-SLS-Fokus pet, dok bi Demokrati Anže Logar preuzeli tri resora. Stranci Resnica navodno bi bilo ponuđeno vankoaliciono partnerstvo.
Propast Golobovih planova i optužbe za „politiku prevare“
S druge strane, nastojanja Roberta Goloba da formira široku koaliciju doživela su konačni krah nakon što su ga odbili Demokrati.
Anže Logar je saopštio kako su pregovori s Pokretom Sloboda završeni, optuživši Goloba za pritiske koji izlaze iz okvira normalnog političkog dijaloga.
Iz Pokreta Slobode su oštro odgovorili, optužujući Logara za „politiku prevare“ i tvrdeći da su Demokrati od početka planirali formiranje četvrte Janšine vlade pod krinkom razvojnog trojca. Golobova stranka, koja je na pregovore pozvala sve osim SDS-a, ostala je bez podrške jer su NSi i dosadašnji partneri (SD i Levica) pokazali malo optimizma za ponovnu saradnju na levom centru.
Konsultacije kod predsednice Pirc Musar u ponedeljak pokazaće hoće li Janša već u prvom krugu dostaviti potrebne potpise ili će se proces produžiti na drugi krug, kada kandidata za mandatara mogu predložiti i sami poslanici, navodi STA.
Podsećamo, na nedavno održanim parlamentarnim izborima u Sloveniji relativni pobednik je Pokret Sloboda s 29 osvojenih mandata, a samo jedan manje pripao je SDS-u Janeza Janše.
U parlament su ušli i demohrišćanska koalicija Nove Slovenije (NSi), Slovenske narodne stranke (SLS) i Fokusa s devet mandata, zatim Socijaldemokrati i Demokrati Anžea Logara sa po šest mandata, krajnje desna stranka Resni.ca imaće pet mandata, koliko će imati i leva koalicija Levice i Vesne.
“Izrael, uprkos sporazumu o prekidu vatre, napada Liban na najgori mogući način”, poručio je Golob, ističući da svet svedoči neselektivnim napadima na gusto naseljena područja.
Prema njegovim rečima, takvi napadi rezultiraju velikim brojem civilnih žrtava, uključujući i decu, te predstavljaju ozbiljno kršenje međunarodnog prava.
“Izrael nemilosrdno krši međunarodno pravo, opstruira mirovne napore i dodatno povećava patnju libanskog stanovništva”, naglasio je.
Golob se pridružio pozivu španskog premijera Pedra Sančeza da se suspenduje Sporazum o pridruživanju između Evropske unije i Izraela, ocenjujući da je potreban odlučniji odgovor međunarodne zajednice.
“Ne smemo dozvoliti da Liban postane nova Gaza”, upozorio je slovenački premijer, pozivajući na hitne korake kako bi se zaustavilo nasilje i sprečila daljnja eskalacija sukoba.
Takođe, turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan u četvrtak je pozvao međunarodnu zajednicu da bude spremna da odgovori “na odgovarajući način na potencijalne sabotaže Izraela” usred nedavno proglašenog primirja između SAD i Irana, javlja agencija Anadolija.
Fidan je tokom zajedničke konferencije za novinare sa svojim sirijskim kolegom upozorio da Tel Aviv “sada proširuje svoj genocid” u Gazi na Liban.
Napominjući da dvosedmično privremeno primirje između Vašingtona i Teherana možda neće biti dovoljno, Fidan je rekao da bi se moglo produžiti ako se obe strane slože.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je u utorak dvosedmično primirje s Iranom, rekavši da je Teheran predstavio “izvodljiv” predlog od deset tačaka za pregovore.
Iran i SAD objavili su dvosedmično primirje u utorak, posredovano od strane Pakistana, s ciljem otvaranja puta za konačni sporazum o okončanju rata koji su Vašington i Izrael pokrenuli protiv Teherana 28. februara. Sukob je ostavio hiljade mrtvih i ranjenih.
Liban je proglasio period nacionalne žalosti nakon što su u izraelskim napadima ubijene najmanje 254 osobe u sredu, prema libanskim vlastima, povećavajući strahove da bi eskalacija mogla poremetiti krhko primirje između Vašingtona i Teherana.
Golob je poručio da se očekuju teški pregovori o formiranju nove vlade, prenosi slovenačka Državna izborna komisija.
Treće mesto zauzima Nova Slovenija (NSi) u koaliciji sa Slovenačkom narodnom strankom (SLS) i Fokusom sa 9,29 odsto glasova, a zatim slede Socijaldemokrate (SD) i Demokrati sa po 6,7 odsto.
Levica i Vesna zelena stranka imaju 5,58 odsto glasova, dok je Resni.ca osvojila 5,53 odsto.
Prema trenutnim projekcijama, Pokret Sloboda osvojio je 29 poslaničkih mandata, SDS 28, lista NSi, SLS i Fokus devet, Socijaldemokrate (SD) i Demokrati po šest, Resni.ca pet, kao i Levica i Vesna pet mandata.
“Napet izboni dan”
Golob je zahvalio biračima na izlaznosti i podršci demokratiji, ističući da su građani glasali “ne samo za slobodu, već za demokratiju”.
“Ovo je bio napet izborni dan, ali najvažnije je da možemo da kažemo da idemo napred. Svi zaslužujemo budućnost, bez obzira na to koga smo birali”, rekao je Golob.
On je ocenio da rezultat odražava rad u prethodne četiri godine, kao i pozitivnu kampanju i viziju, dodajući da su birači prepoznali takav pristup.
Lider SDS Janez Janša izjavio je da su rezultati izlaznih anketa očekivani i da su odnosi snaga slični onima iz perioda 2011-2012. godine.
On je naveo da postoje dve moguće opcije za formiranje vlade, oko dosadašnje koalicije ili oko SDS, ističući da njegova stranka neće ulaziti u, kako je rekao, slabu koaliciju.
Potpredsednik Socijaldemokrata i poslanik u Evropskom parlamentu Matjaž Nemec izjavio je da rezultati pokazuju da građani žele promene i stabilniju političku situaciju, uz ocenu da je razlika među strankama mala. On je izrazio očekivanje formiranja levocentristične vlade u saradnji sa partnerima i pobednikom izbora.
Kopredsednica Vesne Urša Zgojznik izjavila je da preliminarni rezultati ukazuju na rast podrške tim opcijama i veći broj mandata nego ranije, ocenivši da je biračko telo prepoznalo njihovu zajedničku platformu i kampanju sprovedenu širom zemlje.
Nakon zatvaranja biračkih mesta u toku je brojanje glasova, a prema rečima direktora službe Državne izborne komisije Igora Zorčiča, do 22 časa moglo bi da bude obrađeno oko 70 odsto glasačkih listića.
Na izborima je učestvovalo 1.185 kandidata na 17 lista, od kojih je 15 bilo prisutno u svih osam izbornih jedinica, za ukupno 90 poslaničkih mesta.
Prema podacima slovenačke Državne izborne komisije, pravo glasa imalo je 1.695.196 birača.
Sva biračka mesta, njih oko 3.000, zatvorena su u 19 časova, a izlaznost do 16.00 bila je 50,37 odsto, što je za oko jedan odsto više u odnosu na isti period tokom poslednjih parlamentarnih izbora 2022. godine.
Prva izlazna anketa objavljena na slovenačkom javnom servisu pokazuje da je Pokret Sloboda premijera Roberta Goloba pobedio sa 29,9 odsto glasova, dok je desničarska Slovenačka demokratska stranka (SDS) Janeza Janše osvojila 2,4 odsto manje glasova.
Treća stranka po jačini je desničarska Nova Slovenija sa 9,4 odsto, a u Državni zbor bi ušle i Socijaldemokrate sa 6,7 odsto, Levica i stranka Vesna sa 6,3 odsto podrške, Demokrate Anžea Logara (desni centar) sa 5,9 odsto i antisistemska stranka Resnica sa 5,2 odsto podrške.
Izlazna anketa podrazumeva da birači nakon glasanja anketarima kažu za koga su glasali, pa su moguća odstupanja u odnosu na zvanične rezultate.
Anketu je sproveo Institut Medijana na nešto više od 14.000 glasača. Iz te organizacije su istakli da je po prvi put od 1997. godine i prvih izlaznih anketa veliki broj građana odbio da učestvuje u njoj.
Prvi zvanični rezultati Državne izborne komisije (DVK) očekuju se oko 20.30 časova.
Pravo glasa na izborima imalo je malo manje od 1,7 miliona državljana Slovenije.
Slovenija je danas privremeno ograničila kupovinu goriva kako bi se rešila nestašica na pumpama, delimično uzrokovana prekograničnim punjenjem goriva i gomilanjem zaliha zbog rata u Iranu, što izaziva zabrinutost oko bezbednosti snabdevanja baš kada zemlja ide na izbore.
Točenje goriva na pojedinačnim benzinskim stanicama ograničeno je na 50 litara dnevno za privatna vozila i 200 litara za kompanije i druge prioritetne korisnike kao što su poljoprivrednici, objavio je u subotu uveče premijer Robert Golob.
Izbori se održavaju po proporcionalnom izbornom sistemu, a pravo glasa ima 1.695.196 registrovanih birača.
Država je podeljena na osam izbornih jedinica, od kojih svaka daje po 11 poslaničkih mandata, ukupno 88 u parlamentu, dok se dodatna dva mandata biraju za italijansku i mađarsku nacionalnu zajednicu.
Za ulazak u parlament nadmeće se ukupno 1.179 kandidata na 17 izbornih lista, uz izborni prag od četiri posto.
Prema ocenama slovenačkih medija, birači se prvenstveno opredeljuju između vladajućeg Pokreta Sloboda, koji predvodi aktuelni premijer Robert Golob, i opozicione Slovenačke demokratske stranke (SDS) Janeza Janše.
Minja Paunović/Simptom
Na izborima učestvuje širok spektar političkih stranaka i pokreta, među kojima su Levica, Vesna, Demokrate Anžea Logara, Nova Slovenija, Slovenačka narodna stranka, Fokus Marka Lotriča, Socijaldemokrate, Prerod Vladimira Prebiliča, Stranka poverenja Karla Erjavca, Zeleni Slovenije sa partnerskom listom, Koalicija Alternativa za Sloveniju, Slovenačka nacionalna stranka, Mi, socijalisti!, Piratska stranka, Građanski pokret Resni.ca i Glas penzionera Pavla Rupara.
Minja Paunović/Simptom
Birališta su otvorena jutros od sedam sati, a zatvaranje je najavljeno za 19 časova, nakon čega se očekuju i prve projekcije.
Preliminarni rezultati Državne izborne komisije (DVK) očekuju se u 20.30 sati. Prema rečima direktora DVK-a Igora Zorčiča, do 22 sata bi trebalo biti prebrojano 70 posto glasova.
Slovenačka obaveštajno-sigurnosna agencija (Sova) saopštila je u petak da ima dokaze o sastanku iz decembra između tri člana izraelske špijunske firme “Crna kocka” i opozicionog lidera Janeza Janše, nazivajući to “stranim mešanjem” u izborni proces, objavila je novinska agencija EFE.
Janša je priznao da je imao sastanak s predstavnikom “Crne kocke” ranije ove sedmice, ali je rekao da nije upoznat s pozadinom firme i negirao je da je od njega tražila obaveštajne podatke.
U saopštenju, vlada je navela da je Sova “danas predstavila materijalne dokaze o poseti tri predstavnika obaveštajne korporacije ‘Crna kocka’ 11. decembra”.
Dodaje se da je agencija podelila nalaze “o aktivnostima ‘Crne kocke’ na slovenačkoj teritoriji i u inostranstvu, koji pokazuju paraobaveštajne aktivnosti protiv Republike Slovenije i strano mešanje u slovenačke izbore”.
Vlada je zatražila od EU da istraži slučaj. Janša je rekao da poznaje Giora Eilanda još od vremena kada je bio izraelski savetnik za nacionalnu sigurnost.
Optužbe dolaze uoči tesne izborne trke između vladajućeg Pokreta Sloboda (GS), kojeg predvodi premijer Robert Golob, i Janšine Slovenačke demokratske stranke (SDS).
Govoreći na marginama sastanka ministara spoljnih poslova EU u Briselu, Fajon je kazala da izveštaji ukazuju na ono što je nazvala napadom na demokratiju kroz navodno strano mešanje.
„Ovo je direktan napad na suverenitet države, uključujući poverenje birača u poštenje izbora. Otkrivena je veza između privatne izraelske agencije i SDS-a. Pratimo sličnu priču kao u Rumuniji. Ne želim da nam se dogodi rumunski scenario“, rekla je Fajon, prenose slovenački mediji.
Ipak, naglasila je da za sada, osim medijskih izveštaja, ne postoje drugi dokazi.
Fajon je komentarisala i odluku slovenačke vlade od prošle sedmice da se ne pridruži tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), navodeći da je moguće da je pritisak stranih aktera imao uticaj na odluku jednog ministra.
Slovenački sedmičnik „Mladina“ ranije je u ponedeljak objavio izveštaj u kojem tvrdi da je izraelska privatna obaveštajna firma Black Cube provodila operacije usmerene na poznate Slovence.
Prema navodima lista, pojedinci su navodno namamljeni u inostranstvo pod izgovorom poslovnih sastanaka, gde su tajno snimani.
List navodi da su slične operacije navodno provođene i u Mađarskoj 2017. i 2018. godine, kada su predstavnici nevladinih organizacija kontaktirani pod lažnim identitetima i tajno snimani uoči izbora.
Pozivajući se na anonimne izvore, „Mladina“ tvrdi i da su se visoki predstavnici te agencije krajem 2025. u Ljubljani sastali s liderom Slovenske demokratske stranke (SDS) Janezom Janšom.
Parlamentarni izbori u Sloveniji zakazani su za nedelju, 22. marta.
Glavni kandidati su Janšina desnocentristička SDS i Pokret Sloboda aktuelnog premijera Roberta Goloba.
U obraćanju je naglasila da je Slovenija posvećena provedbi rešenja dve države, poštovanju međunarodnog poretka zasnovanog na principima Ujedinjenih nacija, zaštiti ljudskih prava i međunarodnog prava, kao i pružanju humanitarne pomoći u Gazi.
“Pravo naroda na samoopredeljenje duboko je ukorenjeno u DNK Slovenije. Zato smo priznali Palestinu. Nije to bio simboličan čin, već jasna politička poruka da bez tog koraka nije moguće graditi trajan mir”, rekla je Fajon, navodi se u saopštenju resornog Ministarstva na društvenoj mreži kompanije X.
Prema njenim rečima, rešenje dve države jedini je okvir koji može osigurati sigurnost i dostojanstvenu budućnost.
Govoreći o aktuelnim inicijativama za okončanje nasilja na Bliskom istoku, Fajon je poručila da Slovenija podržava svaki mirovni napor koji zaustavlja stradanje ljudi.
Ističući da dugoročni mir mora biti zasnovan na rezolucijama Ujedinjenih nacija, Fajon je poručila da Slovenija ne podržava uspostavljanje paralelnih struktura mimo sistema UN.