Dinar u odnosu na evro, isti je kao pre mesec dana a na godišnjem nivou je jači za 0,2 odsto.
Od početka godine ojačao je za 0,1 odsto.
Zvanični kurs dinara prema dolaru danas, jači je za 0,4 odsto i iznosi 108,5084 dinara za dolar.
Kako se navodi u saopštenju, zahtev je podnet policijskim službenicima Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, a povodom video zapisa koji je objavljen na društvenoj mreži Fejsbuk na nalogu pod nazivom “Corvus01”.
Dodaje se da je tim zahtevom zatraženo od “Meta Platforms” uklanjanjanje naloga na društvenoj mreži, kako je navedeno, uz prethodno prikupljanje podataka o nalogu i njegovom korišćenju.
“Posebno odeljenje visokotehnološki kriminal Višeg javnog tužilaštva u Beogradu apeluje na građane da prilikom korišćenja interneta budu obazrivi i da pažljivo čitaju tekstove i gledaju, odnosno slušaju audio i video zapise na internetu, te da ukoliko su usled ovog ili sličnih događaja dovedeni u zabludu da na svoju štetu nešto učine, podnesu prijavu dolaskom u prostorije tužilaštva ili putem elektronske poste vtk@vtk.jt.rs”, piše u saopštenju.
“Kad Aleksandar Vučić, nakon sastanka sa Generalštabom Vojske Srbije, izađe pred kamere i kaže javno da nema zemlje u okruženju iz koje nisu poleteli dronovi i avioni da bi Srbiju nadgledali i špijunirali, onda je to akt ugrožavanja bezbednosti zemlje”, naveo je Stefanović u pisanoj izjavi.
Kako je kazao, “namera novih radikala” je da neprekidno shvataju osećaj nesigurnosti i ugroženosti građana da bi kroz tenziju mogućeg rata i sukoba “sakrili ogromnu pljačku, zaduživanje i nasilje koje sprovode već 12 godina”.
“Vučić i Srpska napredna stranka su oteli državu i Vojsku od naroda i koristite ih u partijske svrhe. Ove opasne neznalice ne prezaju od sistematskog sejanja laži i straha radi čuvanja svoje gole vlasti i samovolje”, rekao je Stefanović.
Dodao je da je njihova namera da Srbija postane “kasarna SNS izvršilaca”, a ne da “zaustave pljačku, nasilje i ogromnu korupciju”.
“Bolje je da se priča o tuđim dronovima nego o divljanju cena i plavljenju naših gradova. Srbija se mora otrgnuti iz ruku mafije i radikalskih rejting efendija, inače svako naše mišljenje, ideologija i razlike, nemaju nikakvog smisla”, ukazao je Stefanović.
Kako Tanjug saznaje razmatranje je zakazano za 13.30 sati.
Ivanović je priznao izvršenje krivičnog dela davanje lažnog iskaza, da bi na osnovu sporazuma trebalo da bude osuđen na kaznu od pet meseci kućnog zatvora.
Tokom prvog dana posete Brnabić je navela da je najviše bilo reči o političkim temama, evropskim integracijama Srbije, bilateralnim odnosima dve države, ocenjujući da su razgovori bili dobri.
Brnabić je navela i da postoje neslaganja po određenim političkim temama, ali da je važno da se razgovara.
Kako se navodi u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike Srbije, ministri su se saglasili da će nastaviti da razmenjuju iskustva i prakse po pitanju realizacije direktiva i propisa EU, posebno onih koje se sprovode kroz Energetsku zajednicu.
“Energetika je i na Svesrpskom saboru prepoznata kao oblast od krucijalnog značaja za dalju saradnju i razvoj i radićemo na još snažnijem povezivanju Srbije i Republike Srpske u energetskom, ali i rudarskom sektoru. Kako bismo konkretizovali dalje korake, izradili smo mapu puta za unapređenje bilateralne saradnje Srbije i RS, koja obuhvata i saradnju na strateškim projektima”, kazala je Đedović Handanović.
Vežba će se održati u 12 časova u Vojnom kompleksu “Pasuljanske livade”.
Na vežbi “Vatreni udar 2024” uvežbava se izvođenje borbenih dejstava uz upotrebu bespilotnih vazduhoplova za izviđanje i vatrenu podršku, sa ciljem unapređenja sposobnosti prikupljanja i distribucije obaveštajnih podataka i efikasnosti vatrene podrške na savremenom bojištu, kao i provere funkcionalnosti organizacije i jedinica Vojske Srbije.
To je Jans rekao za “Blic” na pitanje kako Švajcarska gleda na dijalog Beograda i Prištine i dodao da vlada te zemlje smatra da je nastavak i jačanje dijaloga uz međusobno razumevanje ne samo neophodan, već i da nema alternative da dve strane žive jedne pored druge.
“Neizbežno je da svaki proces dijaloga nakon sukoba, posebno onaj koji se bavi tako osetljivim pitanjima, bude težak i ponovo otvara neizlečene rane”, rekao je .
Na osnovu informacija Uprave granične Policije dobijenim u 5.15 najduža zadržavanja su na prelazu Batrovci gde teretna vozila čekaju 300 minuta, kao i na Horgošu gde čekaju 240 minuta.
Na prelazima Šid i Sremska rača čeka se 120 odnosno 60 minuta, dok na ostalim prelazima nema zadržavanja.
KIJEV — Ako Donald Tramp zna kako da okonča rat u Ukrajini, ne bi trebalo da čeka posle predsedničkih izbora u SAD u novembru da bi otkrio detalje, rekao je u sredu ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
„Rat ću rešiti između Putina i Zelenskog kao novoizabranog predsednika pre nego što preuzmem dužnost predsednika 20. januara“, rekao je bivši predsednik Tramp na prošlonedeljnom televizijskom obračunu sa aktuelnim predsednikom Džoom Bajdenom. Iako potencijalni republikanski kandidat nije javno otkrio svoje planove za Ukrajinu, on je više puta rekao da bi okončanje rata bio jedan od njegovih prvih zadataka ako postane sledeći američki predsednik.
„Ako Tramp zna kako da okonča ovaj rat, trebalo bi da nam kaže pre svojih izbora“, rekao je Zelenski u intervjuu za Blumberg TV. „Jer ako postoje rizici za nezavisnost Ukrajine, ako postoje rizici da izgubimo državnost, želimo da budemo spremni.”
Kako kaže, raspored snaga tri najjače stranke i činjenica da nema ni naznake o njihovoj saradnji sugeriše na zaključak da je realnije ponavljanje izbora.
“Nije, pritom, samo problem što lista koju kontroliše (predsednik Skupštine CG) Andrija Mandić sa 9 odbornika, a koju predvodi Mladen Mikijelj, lista Nikole Jovanovića sa istim brojem odbornika lojalnih bivšem gradonačelniku Milu Božoviću, koji je već mesecima u pritvoru, i lista DPS sa sedmoro odbornika, neće jedni sa drugima. Problem je i što Pokret Evropa sad! sa četvoro odbornika neće u koaliciju sa jednim odbornikom GP URA, zbog rata te dve stranke na državnom nivou. Otud deluje kao nerealan optimizam Nikole Jovanovića da može stići do broja 17 odbornika (budvanski parlament broji 33), jer je teško očekivati da (premijer) Milojko Spajić, ‘koga Andrija Mandić odavno drži u šaci i na vlasti’, uđe u kombinaciju u Budvi sa Mandićevim ljutim protivnicima”, objašnjava Šuković.
On dodaje da je “kraljica Mediterana” specifična sredina jer se, kako kaže, tu “više nego igde drugo” glasa na osnovu golog interesa.
“Zato se za kasu toga grada, u Crnoj Gori najbogatijeg nakon Podgorice, ali i za gomilu interesa koje vlast u prestonici turizma donosi, poveo pravi mali rat. Činjenica da je Jovanović javno progovorio o mešanju lokalnih kriminalaca u izborni proces i postizborna dešavanja, kao i da Specijalno državno tužilaštvo sada ispituje te navode, pokazuje koliko su daleko stvari otišle”, smatra Šuković.
Komentarišući najave predsednika Srbije Aleksandra Vučića na televiziji Hepi odmah nakon izbora u Budvi, o mogućem pomirenju dva suprotstavljena tabora nekadašnjeg Demokratskog fronta koja, kao dve pobedničke koalicije u Budvi imaju retoriku da ne mogu i ne žele jedan s drugim, kaže kako mu je utisak da se predsednik Srbije “malo zaleteo”, kao i da “slika koju on ima i dobija o Crnoj Gori nije sasvim bistra”.
“Vučić, zapravo, ne poznaje ni Budvu, ni Crnu Goru i zato, pogrešno, misli da preko političkih piona, medijske posluge i instaliranih agentura može ovde vladati. Fakat je da je u prethodne četiri godine, na državnom nivou i u većini opština, Vučić ‘postavio vlast’ koja je lojalnija interesima Beograda i Moskve nego Podgorice i Cetinja. Često, poput Milana Kneževića, ponosna na svoje služenje Beogradu i ruganje Crnoj Gori sa beogradskih adresa”, poručuje Šuković te dodaje da se za poslednje četiri godine broj, kako je rekao, “korisnih idiota” među suverenistima smanjio i počeo da opada.
Po njemu, svedoči se, i globalno i u pojedinim opštinama, “svojevrsnoj entropiji” tridesetoavgustovske većine iz 2020, koju opisuje i kao “litijašku” i “klerošovinističku” te u tom smislu upućuje na krizu vlasti u Budvi, Podgorici, Beranama, Andrijevici…
“Videćemo u kom pravcu će se stvari razvijati, ali gotovo patološka mržnja prema svemu što čini crnogorski identitet, što demonstrira deo aktuelne vlasti, rekao bih, zakonomerno skraćuje vreme njenog trajanja”, ocenjuje Šuković.
Upitan da proceni mogućnost skorog održavanja vanrednih izbora na nivou države, ističe da se na to ne bi usuđivao, ali da će se narednih sedmica mnogo toga iskristalisati.
“Sačekajmo videti kako će ispasti famozna rekonstrukcija Spajićeve vlade. Sačekajmo presudu za pokušaj terorizma i Srpski sabor 12. jula. Nakon toga će mnogo lakše biti analitičar. Sada, u situaciji kad sve zavisi od toga da li će ‘beznadežni amateri koji zauzimaju vrh vlasti poslušati Vučićevu poslugu’ ili konfuzne glasove drugorazrednih diplomata Kvinte, nije moguće predviđati, moguće je gatati”, zaključio je glavni i odgovorni urednik Antene M.
Kako je pojasnio lice se sumnjiči za počinjene zločine u maju 1999. godine u reonu sela Košare na Kosovu i Metohiji nad pripadnicima Vojske Jugoslavije.
“Policijski službenici Službe za otkrivanje ratnih zločina uhapsili su, i uz krivičnu prijavu za izvršeno krivično delo Ratni zločin nad zarobljenicima, priveli na saslušanje i dalje postupanje Tužilaštvu za ratne zločine, osumnjičenog F.K. (56)”, rekao je Dačić, navodi se u saopštenju Ministarstva.
Određen pritvor osumnjičenom za ratne zločine na KiM
Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu Odeljenja za ratne zločine odredio je pritvor do 30 dana F.K. (56) osumnjičenom za zločine počinjene u maju 1999. godine, na Kosovu i Metohiji, nad pripadnicima Vojske Jugoslavije.
Pritvor mu je određen zbog opasnosti od bekstva, da ne bi uticao na svedoke i jer je osumnjičenom na teret stavljeno krivično delo za koje je propisana kazna zatvora preko 10 godina, a način izvršenja krivičnog dela i težina posledice su doveli do uznemirenja javnosti, rekla je za Tanjug portparol tog suda Milica Veličković.
F.K. je osumnjičen za krivično delo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144 stav 2 KZ SRJ u saizvršilaštvu.
Na sastanku Čadeža i Đurića dogovoreno je i da se radi na unapređenju mreže počasnih konzula Srbije u svetu, a koju bi činili istaknuti privrednici iz tih zemalja, navodi se u saopštenju Privredne komore Srbije.
“Dogovorili smo zajedničke aktivnosti PKS i Ministarstva za naredni period, da radimo na uspostavljanju spoljnotrgovinskih predstavništava u svetu, a cilju internacionalizacije naše privrede i stvaranja novih poslovnih mogućnosti za domaće kompanije”, rekao je Čadež.
U saopštenju je navedeno da će posetioci izložbe imti priliku da pogledaju 40 grafika čuvenog pop-art umetnika Endija Vorhola, koje je pažljivo odabrao jedan od najistakniutijih evropskih galerista Lazar Vujić.
Endi Vorhol je bio američki umetnik, slikar, filmski reditelj i pisac. Smatran je za najpoznatijeg i najuspešnijeg umetnika i kao i istinskog predstavnika umetničkog pravca pop-art.
Endi Vorhol, čije pravo ime glasi Endru Vorhola, rođen je 6. avgusta 1928. godine u Pitsburgu, u američkoj državi Pensilvanija. Tokom ranog detinjstva oboleo je od teške bolesti koja ga je vezala za krevet i odvojila od svojih vršnjaka. U tom periodu, on počinje da razvija afinitet ka umetnosti, jer je bolničke dane proveo crtajući, slušajući radio i skupljajući sličice filmskih zvezda.
Studirao je komercijalnu umetnost i dizajn na Karnegi Melon univerzitetu u Pitsburgu, gde su nastali i njegovi prvi objavljeni radovi u vidu ilustracije za naslovnu stranu i ilustracije cele strane sadržine studentskog lista univerziteta.
Šezdesetih godina XX veka za Vorhola označavaju period vrhunca njegove karijere. Njegova prva samostalna pop-art izložba održala se u Njujorku 1962. godine i uključivala je neke od njegovih najčuvenijih radova poput ,,Merilin Diptih’’, ,,100 konzervi supe’’, ,,100 flaša Koka-Kole’’ i ,,100 novčanica dolara’’. U tom periodu su nastali i radovi koji su definisali njegovu karijeru, poput mnogobrojnih ilustracija tipično američkih predmeta i poznatih ličnosti šou biznisa.
Endi Vorhol je 1964. godine otvorio je svoj studio pod imenom ,,Fabrika’’. 1967. godine ostvario se i u izdavaštvu kada je objavio svoju prvu knjigu, ,,Indeks Endija Vorhola’’.
Nakon oporavka od atentata koji se dogodio 1968. godine koji ga je umalo koštao života, 70-e godine XX veka predstavljale su zatišje u karijeri u odnosu na prethodni period. Tokom 70-ih godina Vorhol je nastavio da eksperimentiše sa drugim vidovima medija, te je izdao još dve knjige pod nazivima ,,Filozofija Endija Vorhola’’ i ,,Izlaganja’’ i producirao više od 60 filmova tokom svoje karijere. Njegova najpoznatija filmska ostvarenja su film ,,Spavanje’’ i ,,Jelo’’.
foto instagram
Vorhol se takođe bavio i vajanjem i fotografijom, a 80-ih godina se okreće ka televiziji i upušta u projekte na MTV televiziji koja je važila za pionira u promovisanju mladalačke pop kulture.
Preminuo je 22. februara 1987. godine u Njujorku, u 58. godini života usled iznenadnog infarkta i sahranjen je u rodnom Pitsburgu. Nakon njegove smrti održana je aukcija tokom koje je rasprodat veći deo njegove imovine i prikupljen je prihod u iznosu od 20 miliona dolara.
„Pop art umetnici su inspiraciju pronalazili u fotografijama običnih predmeta, reklamama i slikama poznatih ličnosti. Vorhol je bio vodeća figura tog pokreta, simbol pobune protiv tradicionalnih vrednosti u društvu i umetnosti.
Od stidljivog dečaka, koji bi sate provodio crtajući za kuhinjskim stolom u trošnoj kući, Vorhol je izrastao u jednog od najvećih umetnika 20. veka. Dok su konzervativniji kritičari smatrali da je njegova umetnost jeftina, drugima se dopadala upravo ta jednostavnost i šarolikost boja kojom je razbijao sivilo svakodnevnice, kaže Blejk Stimson sa Univerziteta u Čikagu.
Vesović je novinarima u Berlinu, gde je u toku zvanična poseta predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić Nemačkoj, kazao posle sastanka sa nemačkim privrednicima, da se očekuje da dolaze i nove kompanije i nove investicije.
“Međutim, sama nemačka privreda se suočava sa nekim konzervativnim projekcijama u ovom periodu i pitanje je u kom smeru će se kretati njihova nova investiciona aktivnost”, rekao je Vesović.
Karinijan, koja je vojni inženjer, komandovala je trupama u Avganistanu, Bosni i Hercegovini, Iraku i Siriji tokom svojih 35 godina u vojsci, a 18. jula će preuzeti dužnost načelnika štaba odbrane, prenosi Rojters.
Upisala se na Rojal militari koledž 1986. godine, šest godina nakon što je taj fakultet počeo da prima žene.
“Tokom svoje karijere, njeni izuzetni liderski kvaliteti i posvećenost službi bili su velika prednost za naše oružane snage”, napomenuo je Trudo u saopštenju.
Trudo, koji važi za otvorenog feministu, preuzeo je dužnost krajem 2015. godine i vodio je politiku osmišljenu da podstakne rodnu ravnopravnost.