Očekuje se da će izraelski zvaničnici razgovarati o planiranim pregovorima između Vašingtona i Teherana s američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
On bi trebalo da predvodi američku delegaciju u pregovorima u Istanbulu, dok će iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči predvoditi iransku stranu.
Sjedinjene Američke Države i Izrael smatraju Iran svojim glavnim regionalnim protivnikom i optužuju ga da nastoji razviti nuklearno oružje.
Iran tvrdi da je njegov nuklearni program u mirnodopske svrhe, uključujući proizvodnju električne energije.
Izrael, za koji se široko veruje da je jedina zemlja u regiji s nuklearnim arsenalom, takođe tvrdi da iranski napori da obnovi svoj program balističkih raketa dugog dometa, oštećen tokom poslednjeg rata, predstavljaju direktnu pretnju izraelskoj sigurnosti.
U junu 2025. godine, Izrael je, uz podršku SAD, pokrenuo 12-dnevnu vojnu kampanju protiv Irana. Teheran je odgovorio ciljajući velika područja unutar Izraela pre nego što su Sjedinjene Američke Države objavile prekid vatre.
Avi Aškenazi, vojni analitičar izraelskog lista “Mariv”, rekao je da iransko učešće u pregovorima izaziva sumnje u njihov ishod.
“Veliko pitanje je da li su Iranci spremni pokazati potpunu predaju, isporučivanjem obogaćenog uranijuma, demontiranjem nuklearnog projekta, otkazivanjem programa balističkih raketa i prekidom podrške naoružanim grupama u Jemenu, Iraku, Siriji, Libanu i Gazi”, napisao je Aškenazi u utorak.
Rekao je da Izrael veruje da bi SAD na kraju mogle pokrenuti vojni napad na Iran i da bi dozvolile Izraelu da deluje preko iranske teritorije ako bude napadnut.
“Izrael je nedavno podelio opsežne obaveštajne podatke s Vašingtonom, posebno o iranskim balističkim raketnim kapacitetima”, rekao je.
Izraelski analitičar je primetio da, iako su iranski sistemi protivzračne odbrane pretrpeli veliku štetu tokom izraelskog napada prošlog juna, Teheran zadržava napredne industrijske kapacitete i radi na obnovi.
“Izrael veruje da je Iran možda izvukao pouke iz sukoba, što zahteva od Izraela da poboljša vlastitu spremnost za buduću konfrontaciju”, dodao je Aškenazi.
“Izraelska vojska je saopštila da razgovori u Turskoj ne smanjuju njen nivo pripravnosti ili spremnosti i za odbranu i za ofanzivu.”
Amos Harel, vojni analitičar rekao je za novine “Harec” da razgovori predstavljaju poslednju šansu Irana da izbegne konfrontaciju s američkim predsednikom Donaldom Trampom, ali je upozorio da i dalje postoje značajni nedostaci.
Harel se prisetio događaja iz juna 2025. godine, kada je planirani sastanak SAD i Irana propao “nakon što je Tramp obmanuo iranske zvaničnike i dao Izraelu zeleno svetlo za ciljanje iranskih nuklearnih lokacija”.
“Današnje okolnosti su donekle drugačije”, napisao je Harel, ističući Trampovu javnu podršku iranskim demonstrantima i gotovo potpuno raspoređivanje američkih snaga u blizini Zaliva, uključujući pomorska sredstva i borbene avione, iako se i dalje očekuju dodatni sistemi protivraketne odbrane.
Demonstranti, od kojih su mnogi mahali palestinskim i turskim zastavama, okupili su se danas na istorijskom mostu Galata u gradu uprkos niskim temperaturama.
Marš, koji su organizovale grupe civilnog društva u okviru Platforme nacionalne volje zajedno sa turskim fudbalskim klubovima, održan je pod sloganom: „Nećemo ćutati, nećemo zaboraviti Palestinu.“
Više od 400 organizacija civilnog društva pridružilo se mobilizaciji, ističući razmere javnog besa zbog kontinuiranog napada Izraela na Gazu. Nekoliko velikih fudbalskih klubova pozvalo je svoje navijače da prisustvuju, što je pomoglo da se skup pretvori u jednu od najvećih propalestinskih demonstracija koje je Turska videla od početka rata u Izraelu.
Predsednik fudbalskog kluba Galatasaraj, Dursun Ozbek, opisao je izraelske postupke kao moralni obračun za svet.
Papa Lav posetio je Plavu džamiju u Istanbulu, mesto bogosluženja iz 17. veka koje se smatra arhitektonskim remek-delom osmanskog doba, sa tirkiznim keramičkim pločicama koje krase zidove i kupolu.
U pratnji lokalnih muslimanskih vođa papa je prošetao dvorištem džamije i, nakon što je skinuo cipele, obišao je njenu unutrašnjost.
Mujezin Ašgin Tundža rekao je da je papa Lav bio pozvan da se moli tokom svoje posete, ali on to nije učinio.
“Ponudio sam mu da li želi da se ovde moli, ali je rekao ‘ne, samo ću pogledati'”, rekao je Tundža.
Došlo je do dodatne zabune kada je vatikanska pres služba poslala saopštenje nakon posete u kojem se navodi da se papa Lav molio u džamiji i da ga je dočekao poglavar turskog državnog verskog tela.
Vatikan je kasnije saopštio da je saopštenje u kome se pominje da se papa Lav “kratko pomolio”, poslato greškom i preuzeto iz brošure napravljene pre početka putovanja poglavara Rimokatoličke crkve u Tursku.
Turski ministar unutrašnjih poslova Ali Jerlikaja saopštio je da je do sada primljeno 504 prijave, među kojima i 25 oštećenja na objektima, prenose tamošnji mediji.
Prema podacima AFAD-a (Predsedništva za upravljanje katastrofama i vanrednim situacijama), epicentar je bio na dubini od 5,9 kilometara, što je doprinelo snažnijem osećaju podrhtavanja
Guverner Balikesira Ismail Ustaoğlu izjavio je da su tri već ranije oštećene zgrade i jedna dvospratna prodavnica u centru Sındırgıja potpuno srušene, ali da su svi objekti bili nenaseljeni.
„U naše bolnice javilo se 22 građana, od kojih su četvoro već otpušteni. Srećom, nema poginulih“, rekao je Ustaoglu.
Zbog mera opreza, sve škole u Balikesiru danas su zatvorene, a trudnice i osobe sa invaliditetom koje rade u javnim institucijama dobile su administrativno odsustvo, saopštila je Kancelarija guvernera Balikesira.
Slične mere uvedene su i u pet okruga provincije Manisa – Akhisar, Soma, Demirdži, Kirkagač i Gerdes – gde je nastava obustavljena na jedan dan.
AFAD je upozorio građane da ne ulaze u oštećene objekte dok nadležne službe ne izvrše procenu bezbednosti.
Podsećamo, u istom regionu se 10. avgusta ove godine dogodio potres iste jačine, ali je sinoćnji bio plići, pa se osećao mnogo intenzivnije.
Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sar rekao je da je stav Turske prema Izraelu otišao dalje od retorike.
“Turska, predvođena Erdoganom, vodila je neprijateljski pristup protiv Izraela, uključujući ne samo neprijateljske izjave, već i diplomatske i ekonomske mere”, rekao je Sar na konferenciji za novinare u Budimpešti sa mađarskim kolegom Peterom Sijartom, kako je citirao “The Times of Israel”.
Turski predsednik Erdogan oštro je osudio izraelski rat u Gazi, gde je od oktobra 2023. ubijeno više od 68.500 Palestinaca, i pozvao na jedinstvo muslimana protiv Izraela.
Turska je 2. maja 2024. godine potpuno zaustavila sve izvozne, uvozne i tranzitne trgovinske operacije s Izraelom u svim kategorijama proizvoda, čime je okončana svaka komercijalna aktivnost, uključujući carine i transakcije u slobodnim zonama, između dve zemlje.
Rat s Izraelom je zaustavljen kada je 10. oktobra stupio na snagu sporazum o prekidu vatre, prema planu od 20 tačaka američkog predsednika Donalda Trampa.
Govoreći na završnoj sesiji „Sastanaka stoleća Turske“ u Kongresnom centru u Istanbulu, Erdogan je rekao da je Turska postala „poštovan glas i u svojoj regiji i globalno, zemlja koja izvozi mir i stabilnost“.
Naglasio je da je vizija Ankare usmerena na osiguranje budućnosti u kojoj „nijedna generacija nije uzaludna, majke ne plaču i mir, sigurnost i prosperitet prevladavaju na celoj našoj geografiji“.
Erdogan je dodao da je njihov dugoročni cilj osigurati jedinstvo i sigurnost nacije, istovremeno doprinoseći mirnijoj regiji.
„Zajedničkom voljom prvo ćemo izgraditi Tursku bez terorizma, a zatim regiju bez terorizma kao naše trajno nasleđe deci nacije“, rekao je.
Takođe je ponovio da će zemlja nastaviti provoditi politike zasnovane na stabilnosti, saradnji i miru u svom susedstvu i šire.
Martin Lačman (38) iz Milton Kinsa, koji je prošle godine napustio 16-godišnju karijeru u nastavništvu da bi postao izvođač radova u odbrambenoj industriji, preminuo je prošle nedelje nakon što mu je bilo loše tokom pripremne faze procedure vredne 1.500 funti.
Klinika koja je učestvovala, dr Cinik u oblasti Bešikitaš u gradu, čiji su bivši klijenti bivši fudbaler Engleske i Mančester Junajteda Rio Ferdinand, rekla je da nije poznato zašto se Lačman razboleo.
Prebačen je na odeljenje intenzivne nege u obližnjoj bolnici, ali je preminuo kasnije tog dana, potvrdila je klinika. Turski mediji su naveli da je policija pokrenula istragu.
Lačmanovo telo je od tada avionom prebačeno u Veliku Britaniju. Portparol Ministarstva spoljnih poslova rekao je: „Podržavamo porodicu Britanca koji je preminuo u Turskoj i u kontaktu smo sa lokalnim vlastima.“
Do prošlog decembra, Lačman, poreklom iz Bridženda u južnom Velsu, bio je pomoćnik direktora u akademiji Goldington u Bedfordu, gde je takođe bio šef odeljenja za računarstvo, prema njegovom Linkedin profilu.
Njegovi onlajn postovi sugerišu da je redovno trčao i vežbao u teretanama.
Lačmanova porodica i prijatelji odali su mu počast na društvenim mrežama. Jašli Lačman je objavio fotografiju na kojoj trenira sa Martinom uz natpis „Počivaj u miru, brate“. Napisao je: „Zauvek ćeš biti moj izvor inspiracije i motivacije. Hvala ti na svemu. Mnogo ćeš mi nedostajati.“
“Jedino odlazak Volodimira Zelenskog može da pomeri stvar malo više napred”, ocenio je Samardžija.
On je u emisiji “Presek” na Newsmax Balkans televiziji rekao da se, iako su važni, pregovori održavaju u okolnostima koje se suštinski nisu promenile od prethodnih susreta.
“Rusija nadire, Ukrajinci pokušavaju da se odbrane kako mogu i znaju”, analizirao je Samardžija situaciju na ratištu.
Politička kriza u Ukrajini
Ono što, po njegovim rečima, sada dodatno komplikuje poziciju ukrajinske delegacije jeste unutrašnja politička kriza u zemlji.
“Zelenski je potpisao zakon kojim se stavljaju pod njegovu kontrolu agencije za borbu protiv korupcije. To je izazvalo proteste u Kijevu, Odesi i drugim gradovima. Ljudi su izašli na ulice sa parolama ne samo protiv tog zakona, već i protiv samog predsednika”, istakao je Samardžija.
Ukrajinska delegacija u Istanbul je doputovala ranije tokom dana, dok je ruska, koju predvodi Putinov pomoćnik Vladimir Medinski, stigla u popodnevnim satima. I dok Ukrajinci najavljuju da će tema biti povratak zarobljenika i transportovane dece, ruska strana insistira na razmatranju prethodno razmenjenih nacrta memoranduma i nastavku humanitarne razmene.
“Napredak malo verovatan”
Samardžija smatra da su ciljevi dve strane toliko suprotstavljeni da ozbiljan napredak nije verovatan.
“Rusija traži priznanje prisajedinjenih republika, demilitarizaciju i denacifikaciju Ukrajine. Kijev traži potpuni povratak teritorija i ratnu odštetu. U takvom okviru, konkretan dogovor je praktično nemoguć”, istakao je sagovornik naše televizije.
Uprkos tome, Samardžija veruje da postoji prostor za napredak na “humanitarnom planu” – razmena ratnih zarobljenika, povratak ranjenih i ukrajinske dece sa teritorije Rusije.
“To su dogovori koje javnost može da vidi kao uspeh, ali čak i oni nose rizike. Kada se vraćaju tela poginulih, postavlja se pitanje: zašto su ovi ljudi poginuli i zašto se uopšte vodi rat koji je bez podrške Zapada – unapred izgubljen”, upozorava on.
Samardžija zaključuje da se nezadovoljstvo ukrajinskog naroda sve više okreće protiv Zelenskog i da bi upravo njegova politička sudbina mogla biti ključna tačka budućeg razvoja situacije.
Takođe predviđa i međunarodnopravno priznanje ulaska Krima, Donjecke, Luganske, Zaporoške i Hersonske oblasti u sastav Rusije.
“Neutralnost Ukrajine, što podrazumeva njeno odbijanje da se pridruži vojnim savezima i koalicijama, kao i zabranu bilo kakve vojne aktivnosti trećih zemalja na teritoriji Ukrajine i razmeštanja stranih oružanih formacija, vojnih baza i vojne infrastrukture”, navodi se u jednoj od tačaka ruskog memoranduma.
Ruski memorandum predviđa i formiranje maksimalnog broja ukrajinskih oružanih snaga, i drugih vojnih formacija Ukrajine, maksimalnog broja naoružanja i vojne opreme i njihovih dozvoljenih karakteristika, kao i zabranu vojnih aktivnosti drugih država u Ukrajini i nenuklearni status te zemlje, prenose RIA Novosti.
Ruski paket predloga Ukrajini uključuje i obustavu isporuke oružja Kijevu i strane vojne pomoći, što je navedeno kao jedna od opcija za uslove za prekid vatre u Ukrajini.
Ruski memorandum predlaže i ukidanje ekonomskih sankcija protiv Rusije, kao i odbijanje uvođenja novih.
“Glavni parametri konačnog rešenja… Ukidanje svih postojećih i odbijanje uvođenja novih ekonomskih sankcija, zabrana i restriktivnih mera između Ruske Federacije i Ukrajine”, navodi se u dokumentu.
Dokument koji je predat ukrajinskoj strani na razmatranje na sastanku u Istanbulu, predviđa i međunarodnopravno priznanje ulaska Krima, Donjecke, Luganske, Zaporoške i Hersonske oblasti u sastav Rusije.
Ruski memorandum, kao uslove za prekid vatre u Ukrajini, navodi i ukidanje ekonomskih sankcija uvedenih protiv Rusije, obezbeđivanje prava i sloboda na ruskom govornom području u Ukrajini, ukidanje ograničenja u aktivnostima Ukrajinske pravoslavne crkve, zabranu glorifikacije nacizma, kao i postepeno obnavljanje diplomatskih i ekonomskih odnosa sa Ukrajinom.
U memorandumu koji je predat ukrajinskoj delegaciji, Rusija traži i međusobno odustajanje od potraživanja za štetu nastalu usled vojnih operacija i rešavanje pitanja vezanih za ponovno spajanje porodica i raseljenih lica.
Zatraženo je i ukidanje ratnog stanja u Ukrajini, kao i da se izbori u toj zemlji održe najkasnije 100 dana nakon ukidanja vanrednog stanja.
U Istanbulu je u ponedeljak održana druga runda pregovora između Rusije i Ukrajine, a sastanak je trajao više od sat vremena u palati Čiragan.
Rusku delegaciju je predvodio pomoćnik ruskog predsednika Vladimira Putina, Vladimir Medinski, dok je ukrajinsku delegaciju predvodio ministar odbrane te zemlje, Rustem Umerov.
“Predsednik je rekao da je otvoren za to, ali ako do toga dođe, želi da oba lidera i obe strane zajedno sednu za pregovarački sto”, rekla je portparolka Bele kuće Kerolajn Livit, prenosi Gardijan.
Erdogan je ranije rekao da će Turska preduzeti korake da organizuje sastanak predsednika Rusije i Ukrajine, Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog u Ankari ili Istanbulu, dodajući da bi na sastanak pozvao i američkog predsednika.
Nakon današnje runde pregovora u Istanbulu, šef ukrajinske delegacije, ministar odbrane Rustem Umerov je rekao da Kijev veruje da svi ključni problemi na pregovorima o potencijalnom prekidu vatre s Rusijom mogu da budu rešeni na nivou lidera zemalja i da predlaže da takav sastanak bude održan do kraja ovog meseca.
Na sastanku nije postignut konkretan dogovor o narednom susretu dve delegacije.
Delegacije nakon završenih razgovora otišle su na ručak.
Šef kabineta ukrajinskog kabineta Volodimira Zelenskog Andrij Jermak rekao je da je ukrajinska strana ruskoj delegaciji predala spisak ukrajinske dece deportovane u Rusiju, a koja treba da budu vraćena u Ukrajinu.
”Reč je o stotinama ilegalno i prisilno preseljene i deportovane dece koja se drže na privremeno okupiranim teritorijama”, napisao je Jermak na svom kanalu na Telegramu.
Službenici obezbeđenja, pre sastanka, izvršili su proveru eventualnog prisustva eksplozivne naprave ili bombe, javila je agencija RIA Novosti.
Provera je sprovedena uz pomoć pasa tragača, a na ulazu u rezidenciju postavljene su rampe na kojima su oni koji ulaze pažljivo proveravani.
Novinarima je posle temeljne bezbednosne provere dozvoljen ulazak na područje predviđeno za pregovore u palati.
Pomoćnik ruskog predsednika Vladimir Medinski stigao je u nedelju veče u Istanbul i on predvodi delegaciju Rusije u novoj rundi razgovora sa Ukrajinom.
U Istanbul je stigla i ukrajinska delegacija, a njen sastanak sa ruskom stranom zakazan je za drugu polovinu dana, javlja ukrajinski časopis Public. News, pozivajući se na predstavnika ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova Georgija Tihija.
Kako je ranije najavljeno, pregovori su počeli u 13 časova po lokalnom, odnosno u 12 časova po srednjoevropskom vremenu.
Rusija je na sastanku predstavila memorandum o budućem mirovnom sporazumu koji uključuje sve aspekte rešavanja uzroka sukoba, prenela je ruska agencija.
Kijev je predložio nacrt mirovnog rešenja, čiji su zahtevi slični uslovima koji su ranije izneti, preneo je Rojters.
Ruska delegacija primila je ukrajinski nacrt memoranduma o potencijalnom prekidu vatre, izjavio je sinoć pomoćnik ruskog predsednika Vladimira Putina i glavni pregovarač ruske delegacije na predstojećim pregovorima u Istanbulu Vladimir Medinski.
Ukrajina insistira na odsustvu ograničenja naoružanja ukrajinskih oružanih snaga, odsustvu međunarodnog priznanja novih regiona koje je Rusija pripojila i zahteva isplatu reparacija.
U ruskoj delegaciji su osim Medinskog, kao i u prvoj rundi pregovora: zamenik ministra spoljnih poslova Mihail Galuzin, načelnik Glavne obaveštajne uprave Generalštaba Oružanih snaga Rusije Igor Kostjukov i zamenik ministra odbrane Aleksandar Fomin.
Ukrajinsku delegaciju ponovo predvodi ministar odbrane Rustem Umerov.
Prvi sastanak predstavnika Rusije i Ukrajine u poslednje tri godine održan je 16. maja u Istanbulu.
Strane su se saglasile da izvrše veliku razmenu zarobljenika – 1.000 za 1.000, što je sprovedeno od 23. do 25. maja, kao i da predstave predloge za buduće primirje.
„Potvrđujemo, početak je u 13 časova“, rekao je izvor.
Prethodno je ruska delegacija koju je predvodio pomoćnik predsednika Vladimir Medinski napustila svoj hotel u Istanbulu. Razgovori sa ukrajinskom stranom trebalo bi da se održe u palati Čiragan.
Dana 11. maja, ruski predsednik Vladimir Putin je rekao da Moskva predlaže kijevskom režimu da direktno i bez ikakvih preduslova nastavi razgovore koje je prekinula 2022. godine. Ukrajina je pristala da učestvuje u razgovorima na poziv američkog lidera Donalda Trampa.
Nakon sastanka, Moskva i Kijev su se složili da razmene ratne zarobljenike po formuli „1.000 za 1.000“, predstave svoj koncept potencijalnog budućeg prekida vatre, detaljno ga izlažući, kao i da nastave proces pregovora. Medinski, koji je predvodio rusku delegaciju na pregovorima u Istanbulu, rekao je da je ruska strana zadovoljna ishodom pregovora. Očekuje se da će na drugom sastanku strane razmeniti memorandume o rešavanju sukoba.
„Čuo sam izveštaje ministra odbrane Ukrajine, ministra spoljnih poslova, Generalštaba, obaveštajne službe i Službe bezbednosti Ukrajine. Utvrđene pozicije pre sastanka u Istanbulu u ponedeljak“, napisao je on.
Prema rečima Zelenskog, delegacija planira da razgovara o mnogim pitanjima, uključujući prekid vatre i oslobađanje zatvorenika. „Našu delegaciju u ponedeljak predvodiće Rustem Umerov“, sumirao je Zelenski.
Ranije je Umerov rekao da Kijevu „ne smeta“ sastanak sa ruskom stranom, ali pre nego što počne, očekuje memorandum iz Moskve.
Sekretar za štampu predsednika Ruske Federacije Dmitrij Peskov nazvao je zahtev Ukrajine da „odmah prenese memorandum“ nekonstruktivnim. Naglasio je da je sada najvažnije nastaviti proces direktnih pregovora.
Ruska delegacija je otišla na pregovore sa Ukrajinom, koji će se održati sutra u Istanbulu, preneo je izvor TASS-a.
„Pregovarački tim je odleteo u Istanbul“, rekao je sagovornik agencije.
Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da je ruska delegacija, koju predvodi pomoćnik predsednika Vladimir Medinski, spremna da predstavi memorandum Ukrajini 2. juna u Istanbulu o svim aspektima prevazilaženja osnovnih uzroka krize.
Cilj sastanka je otvaranje puta za postizanje potencijalnog prekida vatre, istakao je izvor.
Ruska delegacija je otputovala danas u Istanbul na pregovore sa ukrajinskom delegacijom, izjavio je nešto ranije neimenovani izvor za RIA Novosti.
Ukrajina će sutra poslati delegaciju u Istanbul na novu rundu direktnih mirovnih pregovora sa Rusijom, izjavio je ranije ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.