“Sa predstavnicima kompanija HBIS i jedne od najvećih banaka na svetu Bank of China, o projektima koji su doprineli snažnom i ubrzanom razvoju Srbije u proteklim godinama, kao i o budućim velikim investicionim planovima Srbije u kojima bi mogli da učestvuju. Isto tako, sa predstavnicima China National Nuclear Corporation razgovarao sam o konkretnijim koracima u saradnji, imajući u vidu da je CNNC jedan od ključnih potencijalnih partnera naše zemlje u važnom i strateškom procesu razvoja nuklearne energije. Posebnu pažnju posvetili smo razmeni znanja i iskustava, savremenim tehnologijama i mogućnostima primene malih modularnih reaktora, koji predstavljaju budućnost bezbedne i održive energetike”, objavio je Vučić na Instagramu.
“Imao sam priliku i da kompaniji ARIDGE predstavim mogućnosti Srbije da bude među prvima u Evropi u kojoj će napredna tehnologija u oblasti letećih automobila biti predstavljena i primenjena, naročito u kontekstu EXPO 2027 u Beogradu, čime će razvoj Srbije da se podigne na potpuno novi nivo”, istakao je predsednik Srbije.
“Nastavićemo razgovore sa kompanijama koje donose znanje, tehnologiju i razvoj, jer želimo da Srbija ide u korak sa najnaprednijima i da građanima pokažemo da ono što je do juče izgledalo kao daleka budućnost može da postane deo naše stvarnosti”, naglasio je on.
Simptom/b92.net
Kina reagovala na nove carine SAD-a: Peking će se boriti do kraja
„Ako želite borbu, borićemo se do kraja. Ako želite da pregovarate, naša vrata ostaju otvorena“, saopštio je portparol Ministarstva trgovine.
Tramp je u petak, 10. oktobra objavio da će SAD uvesti dodatne carine od 100 odsto na kinesku robu, pored onih koje su već na snazi, kao i da ta mera stupa na snagu najkasnije 1. novembra.
On je tada rekao da reaguje na objavu Pekinga o uvođenju novih kontrola izvoza tehnologija retkih minerala.
Kina je vodeći svetski proizvođač tih minerala, koji se koriste u tehnološkoj, energetskoj i industriji naoružanja, a oni su jedna od ključnih tačaka trgovinskih sporova Pekinga i Vašingtona.
Portparol kineskog ministarstva je dodao da SAD „ne mogu istovremeno tražiti dijalog i pretiti da će uvesti nova ograničenja“ i dodao da se „tako ne razgovara sa Kinom“.
On je naveo da nove mere Pekinga „ne predstavljaju zabranu izvoza“.
„Prijave (za izvoz) koje ispunjavaju trenutne zahteve i dalje će dobijati licence kao i ranije, a mi ćemo održavati i bezbednost i stabilnost globalnih industrijskih i lanaca snabdevanja“, rekao je portparol.
On je zaključio da su „poslednje četiri runde ekonomskih i trgovinskih pregovora jasno pokazale da Kina i SAD mogu da pronađu rešenja za probleme na osnovu međusobnog poštovanja i ravnopravnih konsultacija“.
Simptom/Danas/Beta/AFP
Vučić i Putin razgovarali u Pekingu: “Za Srbiju veoma važna saradnja sa Rusijom, posebno u energetici”
Predsednik Rusije poručio je Vučiću da se Rusija odnosi sa poštovanjem prema nezavisnoj orijentaciji Srbije.
“Spremni smo za zajednički rad. Nadam se da ćemo moći da razgovaramo detaljnije o ekonomskoj saradnji”, rekao je Putin.
On je prilikom razgovora sa Vučićem u Pekingu, gde obojica prisustvuju obeležavanju Dana pobede u Drugom svetskom ratu, najavio da će do kraja godine biti održana još jedna sednica Mešovitog komiteta za trgovinu, ekonomsku i naučno-tehničku saradnju između Republike Srbije i Ruske Federacije.
Vučić je izjavio na početku sastanka sa Putinom da je za Srbiju veoma važna saradnja na najvišem nivou sa Rusijom u svim oblastima, a posebno u oblasti energetike i kada je reč o snabdevanju ruskim gasom.
“Nadam se da ćemo imati mogućnost ne samo da očuvamo, nego da i poboljšamo neke aspekte saradnje, energetika je za nas jako bitna oblast i nabavka gasa je za nas veoma važna”, obratio se Vučić Putinu na ruskom jeziku.
Istakao je da će Srbija zahvaljući naftovodu koji će zajedno izgraditi sa Mađarskom moći da unapredi saradnju sa Rusijom u oblasti energetike.
“Sve ruske kompanije su dobrodošle, sve koje bi želele da učestvuju u infrastruktrnim projektima u Srbiji, uključujući RŽD, Rosatom i mnoge druge”, poručio je Vučić.
Predsednik Srbije rekao je Putinu da se Srbija od početka ukrajinske krize nalazi u veoma teškoj situaciju i pod velikim pritiskom, ali da je bez obzira na to uspela da zadrži svoju principijelnu poziciju.
“Želim da vas obavestim da je Srbija od početka ukrajinske krize u teškoj situaciji i pod velikim pritiskom. Bez obzira na to uspeli smo da sačuvamo naš principijelni stav i odbranimo nezavisnost Srbije”, istakao je Vučić.
Ukazao je da je Srbija danas jedina zemlja u Evropi koja nije uvela nikakve sankcije Ruskoj Federaciji i da će i ubuduće čuvati svoju neutralnost. On je zahvalio Putinu na prilici da se sastanu u Pekingu.
“Takođe, ja hoću pažljivo da saslušam vaše preporuke i predloge za razvoj naših odnosa u budućnosti i hvala vam na toplom prijemu. Siguran sam da možemo bilateralnu saradnju Srbije i Rusije da povećamo i učvrstimo”, rekao je Vučić.
Poslednji put Vučić i Putin sastali su se u maju u Moskvi, kada je predsednik Srbije prisustvovao obeležavanju Dana pobede, a u fokusu razgovora tada su bili energetika, vojno-tehnička saradnja, bilateralni odnosi i zdravstvo.
Predsednik Srbije započeo je višednevnu posetu Narodnoj Republici Kini, gde će u sredu na poziv predsednika Kine Sija Đinpinga prisustvovati vojnoj paradi povodom 80. godišnjice pobede u Drugom svetskom ratu.
Tokom posete Pekingu, Vučić će se sastati i sa predsednikom Kine Sijem Đinpingom, kao i sa drugim visokim zvaničnicima Kine i predstavnicima velikih kompanija.
Simptom/Newsmax/Tanjug
Lavrov na sastanku sa Sijem
Bilateralni sastanak održan je pred učešće Lavrova na sastanku ministara spoljnih poslova zemalja Šangajske organizacije za saradnju danas u Tjencinu.
Cilj organizacije je da deluje kao protivteža zapadnim organizacijama i da ojača saradnju u političkim, bezbednosnim i trgovinskim pitanjima.
Na sastanku Lavrova i Sija bilo je reči i o pripremama za posetu ruskog predsednika Vladimira Putina Kini, povodom narednog samita Šangajske organizacije za saradnju, saopštila je Moskva.
Lavrov i kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji u nedelju su razgovarali o ukrajinskom pitanju i „odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama“.
Kina, diplomatski i ekonomski saveznik Rusije, nikada nije osudila ruski napad na Ukrajinu niti je pozvala na povlačenje ruskih trupa.
Peking međutim redovno poziva na prekid borbi i optužuje zapadne zemlje da podstiču sukob naoružavanjem ukrajinske vojske.
Šangajske organizacije za saradnju okupljaju 10 zemalja, uključujući Kinu, Rusiju, Iran, Indiju i Pakistan.
Simptom/Danas/Beta/AFP
Kina upozorava zemlje da ne sklapaju trgovinske sporazume sa SAD na njen račun
Peking će se odlučno suprotstaviti bilo kojoj strani koja postigne dogovor na račun Kine i „preduzeće kontramere na odlučan i recipročan način“, saopštilo je njegovo ministarstvo trgovine.
Ministarstvo je odgovorilo na izveštaj Blumberga, pozivajući se na izvore upoznate sa tim, da se Trampova administracija sprema da izvrši pritisak na zemlje koje traže smanjenje carina ili izuzeća od SAD da obuzdaju trgovinu sa Kinom, uključujući uvođenje monetarnih sankcija.
Predsednik Donald Tramp pauzirao je sveobuhvatne carine koje je najavio na desetine zemalja 2. aprila, osim onih na Kinu, izdvajajući drugu najveću svetsku ekonomiju za najveće namete.
U nizu poteza, Vašington je podigao carine na kineski uvoz na 145%, što je navelo Peking da uvede carine od 125% na američku robu, efektivno postavljajući trgovinske embargo jedan protiv drugog. Kina je prošle nedelje signalizirala da njene opšte stope neće dalje rasti.
Simptom/Rojters
Neobična pojava učestalih poseta američkih političko-poslovnih krugova Kini
Poseta republikanskog senatora Stiva Dejnsa Kini, koji je prvi političar koji je posetio Kinu otkako je nova američka vlada preuzela dužnost, privukla je veliku pažnju, navodi CMG ističući da Dejns ima bliske odnose sa američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Kako se navodi, radio je kao viši izvršni direktor američke kompanije u Kini 1990-ih i poznat je kao “retki američki političar sa poslovnim iskustvom u Kini”.
Istovremeno, on je i učestvovao u ekonomskim i trgovinskim konsultacijama Kine i SAD tokom Trampovog prvog mandata. Sada kada su Sjedinjene Države ponovo uvele dodatne carine Kini, posetu Dejnsa Kini u ovom trenutku spoljni svet vidi kao najnoviji potez Kine i Sjedinjenih Država da održe komunikaciju, ocenjuje CMG.
Na sastanku sa Dejnsom i njegovom delegacijom, kineski visoki zvaničnici su izneli iskren i jasan stav: što je više poteškoća u kinesko-američkim odnosima, više moramo da štitimo i učvrstimo osnovu kinesko-američke ekonomske i trgovinske saradnje, te da stalno ubrizgavamo stabilnost u odnose između dve zemlje. Nema pobednika u trgovinskom ratu. Nijedna zemlja nikada nije postigla razvoj i prosperitet uvođenjem carina …
Ovo ne samo da upozorava SAD da ne eskaliraju trgovinski rat, već i ponavlja obostrano korisnu prirodu kinesko-američkih ekonomskih i trgovinskih odnosa i pruža fundamentalno rešenje za ekonomska i trgovinska pitanja između dve zemlje.
Gotovo istovremeno sa Dejnsom, u Peking su došli i šefovi mnogih poznatih američkih kompanija kao što su Ilaj Lili end kompani, Kualkom, Epl, Blekston, Fediks itd… Kako američka vlada eskalira globalni trgovinski rat, mnoge velike američke kompanije su prevazišle prepreke i posetile Kinu, što samo pokazuje da snažno podržavaju koncept otvorene globalne trgovine i da se nadaju da se ukupna situacija kinesko-američke ekonomske i trgovinske saradnje može stabilizovati.
Što je još važnije, niz velikih politika koje je kineska vlada nedavno uvela u cilju proširenja otvaranja i privlačenja stranih investicija uverio je američke kompanije da se dugoročni pozitivni temelji kineskog ekonomskog razvoja nisu promenili i da će ulaganje u Kinu i produbljivanje njihovih korena u Kini doneti ogromne dividende.
Dok američke kompanije posećuju Kinu, u Sjedinjenim Državama sve je više razmišljanja i kritika o pogrešnoj ekonomskoj politici Bele kuće. Razlog tome je jednostavan. Iako SAD još nisu iskoristile sve svoje “tarifno oružje”, “unutrašnje povrede” koje je pretrpela američka ekonomija postaju sve očiglednije.
Analitičari smatraju da američki trgovinski rat pokrenut pod zastavom “ekonomskog nacionalizma” neće suštinski preokrenuti trgovinsku neravnotežu SAD i promovisati povratak proizvodnje, već će povećati rizik od ekonomske stagflacije i izazvati teškoće za život ljudi u Sjedinjenim Državama, što će dovesti do izolacije SAD u međunarodnoj areni, navodi CMG.
Simptom/CMG
Počelo godišnje zasedanje kineskog parlamenta
Rad je počeo otvaranjem Narodne političke konsultativne konferencije Kine, (CCPPC), političkog savetodavnog tela, u prisustvu kineskog predsednika Si Đinpinga, prenose novinari agencije Frans pres.
U sredu se otvara Nacionalni narodni kongres, a ta dva paralelna okupljanja nazivaju se “dve sesije”.
Hiljade delegata nalazi se u glavnom gradu Kine na dve sesije koje se održavaju paralelno, sesija samog Parlamenta i savetodavne konferencije.
Iako se na tim sesijama gotovo jednoglasno glasa za unapred odobrene tekstove od strane Komunističke partije Kine, one takođe pružaju redak uvid u kineske prioritete, ocenjuje Frans pres.
Otvaranje dve paralelne sesije podudara se sa današnjim stupanjem na snagu novih dodatnih američkih sankcija na kineske proizvode, za koje je Peking već najavio kontra mere.
Brojni posmatrači očekuju da će narednih dana biti objavljene mere za podsticanje unutrašnje tražnje potrebne da bi se nadoknadio mogući pad izvoza pogođenog američkim carinama.
Na konferenciji za novinare portpaprol godišnjeg zasedanja Nacionalnog narodnog kongresa, kineskog parlamenta, Lu Ćinđijan rekao je da je nacionalna privreda suočena sa “brojnim teškoćama i izazovima”.
“Povećava se ekonomska i politička neizvesnost na svetskom nivou… i unutrašnja tražnja je nedovoljna i neke kompanije su suočene sa teškoćama u proizvodnji i eksploataciji, rekao je on, ali je istakao da Kina ima “snažnu otpornost i veliki potencijal”.
Tokom zasedanja Nacionalnog narodnog kongresa premijer Li Ćijang će izneti kineske ekonomske ambicije za 2025. godinu.
Analitičari koje je Frans pres ispitivao očekuju da će Peking odrediti cilj rasta od oko pet odsto, kao prošle godine.
Mnogi analitičari čekaju objavu kineskih mera za podsticaj potrošnje domaćinstava koja je i dalje bleda i podstiče spiralu deflacije.
Kineska privreda suočena sa produženom krizom sektora nekretnina i visokom stopom nezaposlenosti među mladima ima teškoće da povrati svoj privredni rast posle pandemije.
Investitori će takođe pažljivo pratiti svaki znak dodatne podrške privatnom sektoru posle retkog sastanka sredinom februara kineskog predsednika Si Đinpinga i velikih šefova kineskih tehnoloških firmi.
Profesor ekonomije u Singapuru Alfred Vu ocenio je da će kineske vođe nastojati da prenesu poruku da zemlja i dalje dobro stoiji i da neće nikakva konkretna mera biti objavljena tokom dve sesije te će uticaj na tržišta biti ograničen.
Dve sesije parlamenta u svakom slučaju daju Pekingu priliku da ukaže na svoj položaj naspram Vašingtona, koji je definisao Kinu kao strateškog rivala, piše Frans pres.
Od povratka u Belu kuću u januaru američki predsednik Donald Tramp već je prodrmao međunarodni poredak.
“Ljudi će gledati kako će Si reagovati na neizvesnosti i nepredvidivosti generisane Trampovom administracijom, ocenio je Čong Dža Ian, profesor nacionalnog univeziteta u Singapuru.
Prema analitičarima američki pritisak bi mogao da podstakne Peking da pojača svoje mere podrške privredi, što je već primećeno prošle godine – smanjenje kamatne stope, olakšanje pritisaka na dug lokalnih zajednica ili subvencije za potrošačke proizvode da se pomogne domaćinstvima.
Kina takođe sutra treba da objavi svoj vojni budžet za 2025. godinu, a očekuje se da će ga povećati kao što je bio slučaj poslednjih nekoliko decenija.
Simptom/Beta
Peking nakon odluke Bajdena: Najhitnije je da se podstakne ublažavanje situacije što je brže moguće
Prekid vatre i postizanje političkog rešenja sukoba u Ukrajini je ono što može da zadovolji interese svih strana, izjavio je danas portparol
“Najhitnije je da se podstakne ublažavanje situacije što je brže moguće”, rekao je portparol Ministarstva spoljnih poslova Lin Đian na redovnoj konferenciji za novinare, pozivajući na “brzi prekid vatre i političko rešenje”.
Upitan za komentar na navode pojedinih zapadnih medija da su SAD dozvolile Ukrajini da upotrebi rakete dugog dometa za napade na rusku teritoriju, Lin je na brifingu za medije rekao da je stav Kine po pitanju rata u Ukrajini ”uvek bio jasan”.
”Glavni prioritet je brza deeskalacija situacije. Kina je uvek ohrabrivala i podržavala napore za postizanje mirnog rešenja i spremna je da nastavi da igra konstruktivnu ulogu na svoj način u političkom rešavanju ukrajinske krize”, rekao je Lin, prenosi agencija RIA Novosti.
Stav Pekinga o promovisanju mirovnih pregovora je u oštroj suprotnosti sa praksom nekih zemalja koje “dolivaju ulje” na vatru ukrajinske krize, rekao je portparol.
Tokom brifinga, jedan od novinara je zatražio od diplomate da prokomentariše izveštaje da Kina navodno sarađuje sa Rusijom u proizvodnji vojnih dronova. Novinar je zatražio i da odgovori da li će se odgovarajući dronovi koristiti u sukobu u Ukrajini-
“Kina je uvek zauzimala oprezan i odgovoran stav po pitanju vojnog izvoza, nikada nije isporučivala smrtonosno oružje stranama u sukobu i uvek je strogo kontrolisala vojne i dronove dvostruke namene u skladu sa zakonima i propisima”, odgovorio je portparol.
Podsetimo, najpre su neki američki mediji preneli, kao udarnu vest, da je odlazeći američki predsednik Džozef Bajden odobrio Kijevu upotrebu njihovih projektila ATACMS za gađanje ciljeva koji se nalaze duboko u teritoriji Rusije, a istu odluku potom su donele i Velika Britanija i Francuska, što su preneli Rojters i Figaro, s tim da se te dozvole odmnose na upotrebu njihovih raketa SCALP/Storm šedou.
Bela kuća za sada nije ništa saopštila o tom pitanju.
Potez SAD dva meseca pre nego što novoizabrani predsednik Donald Tramp stupi na dužnost 20. januara, usledio je posle višemesečnih zahteva ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da dozvoli ukrajinskoj vojsci da koristi američko oružje za gađanje ruskih vojnih ciljeva daleko od granice.
Simptom/B92/Beta
Amerikanka Koko Gof osvojila je turnir u Pekingu
Gof je pet puta oduzela servis protivnici, dozvolivši jedan brejk sa druge strane. Amerikanka je danas osvojila osmu titulu u karijeri, a drugu ove sezone.
Simptom/Beta
Siner-Bu u finalu 6:3, Doping pitanje: “Nisam uradio ništa loše, ne spuštam glavu”
U međuvremenu, u drugom polufinalu između Karlosa Alkarasa i Daniila Medvedeva, Španac je pobedio u dva seta rezultatom 7-5, 6-3. Broj dva na žrebu stiže do poslednja dva meseca posle Olimpijade.
Alkarazu je to četvrta uzastopna pobeda protiv Medvedeva, treća ove godine. Španac će se suočiti sa pobednikom drugog polufinala između Sinera i Bua.
Kineski teniser, 96. na svetskoj rang listi i u remiju sa vajld kartom, nakon što je Lorencu Musetiju ostavio samo šest gemova u osmini finala, oslobodio se i Rusa Andreja Rubljova, četvrtog nosioca, poraženog rezultatom 7-5 6-4.
Na pitanja novinara oko doping problema koji mu se nametnuo nenadano, Siner je odgovorio da je ispravan i da hoda uzdignute glave.
Jannik Sinner na terenu od 13 časova, čeka ga kineski šampion Bu
Kineski teniser, 96. na svetskoj rang listi, posle samo šest gemova Lorencu Musetiju u osmini finala, oslobodio se i Rusa Andreja Rubljova.
Prvo polufinale Otvorenog prvenstva Kine na programu je u 13 časova: Janik Siner će u Pekingu izaći u susret u finalu ATP 500 kineskog tenisera, 96. na svetskoj rang listi i žreba , nakon što je u osmini finala napustio samo šest utakmica protiv Lorenca Musetija, oslobodio se i Rusa Andreja Rubljova, četvrtog nosioca, poraženog rezultatom 7-5 6-4
Simptom/RAI
Zamenik ministra odbrane Rusije: NATO planira da pošalje trupe u Ukrajinu
On je, na trodnevnom bezbednosnom forumu Sjangšan u Pekingu, rekao da se Kijevu pruža sveobuhvatna vojna pomoć kao i da NATO pravi planove da pošalje svoje trupe u Ukrajinu da bi primorao Moskvu da pregovara prema uslovima Ukrajine.
„Kijev dobija sveobuhvatnu vojnu pomoć. Nacionalistički režim dobija moderno oružje i ohrabren je da izvrši udare na ruskoj teritoriji“, rekao je on pekinškom forumu Sjangšan. „Da bi primorale Rusiju da se uključi u pregovore po kijevskim formulama, zemlje NATO-a prave planove da pošalju svoje trupe u Ukrajinu.
„Ovo je opasna igra, koja može dovesti do direktne vojne konfrontacije nuklearnih sila“, dodao je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova.
On je dalje rekao da su u tom kontekstu Sjedinjene Države „aktivno radile na novom izdanju svoje nuklearne doktrine“, gde bi „prag za aktiviranje nuklearnog oružja mogao biti mnogo niži“.
Simptom/Tass
Dačić u Pekingu: Kina jedan od najvažnijih partnera Srbije
Ivica Dačić je započeo višednevnu posetu Kini, sastankom sa državnim savetnikom i ministrom za javnu bezbednost Kine Vang Sjaohongom u Pekingu.
Dačić je istakao da je Kina jedan od najvažnijih spoljnopolitičkih partnera Srbije.
Zahvalio je Vang Sjaohongu na toploj dobrodošlici i u srdačnom razgovoru izrazio zadovoljstvo zbog razvoja sveukupnog nivoa bilateralnih odnosa i saradnje, i dodao da je od izuzetnog značaja što se naši odnosi temelje na principu strateškog partnerstva, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Dvojica ministara su u prijateljskoj atmosferi razmenila mišljenja o implementaciji Zajedničke izjave koju su potpisali predsednici Aleksandar Vučić i Si Đinping, a razgovarali su i o daljem razvoju odnosa Srbije i Kine u oblasti unutrašnjih poslova i bezbednosti, međunarodne saradnje, iregularnih migracija, borbe protiv trgovine ljudima, borbe protiv terorizma, nastavku zajedničkih patrola, obukama, međusobnoj podršci u Interpolu, razmeni informacija, kao i o unapređenju bezbednosti infrastrukturnih projekata u okviru projekta “Pojas i put”.
Tokom razgovora, Dačić je posebno podvukao važnost uspostavljanja stalnog sistema međusobnih konsultacija i razmenu poseta na visokom nivou, i preneo spremnost da uloži napore u cilju daljeg jačanja naše sveukupne saradnje.
Takođe, srpski ministar je zahvalio na podršci Kine u očuvanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta Srbije, posebno za doslednu i nedvosmislenu poziciju po pitanju nepriznavanja samoproglašene nezavisnosti Kosova, ističući da Srbija podržava politiku “jedne Kine”.
Dvojica ministara su istakla da će daljem jačanju izvanrednih političkih i tradicionalno prijateljskih odnosa naših zemalja značajno doprineti visok nivo ličnih odnosa predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednika Kine Si Đinpinga, osvrnuvši se na nedavnu posetu kineskog predsednika našoj zemlji, koja je od istorijskog značaja.
Govoreći o odličnoj saradnji dva ministarstva, ministar Dačić je iskoristio priliku da uputi poziv svom kineskom kolegi da poseti Srbiju, a takođe je i preneo pozdrave predsedniku Kine Si Đinpingu od predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Globalni forum u Lianjungangu, SAJ na vežbi u Guangdžou
Dačić je naveo da nakon sastanka sa ministrom Sjaohongom, specijalnim vozom putuje do Lianjunganga, gde se održava Globalni forum o saradnji u oblasti javne bezbednosti.
Na toj konferenciji učestvovaće veliki broj ministara unutrašnjih poslova, između ostalih i predsednik Interpola.
Dačić je najavio da će se truditi da ima što više bilateralnih sastanaka.
“Nakon toga idem u Guangdžou, gde će biti održana zajednička vežba specijalnih jedinica. Sa naše strane učestvovaće pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ). Takođe, posetićemo i mešovite patrole”, najavio je ministar.
Dačić je dodao da će potom otputovati u Šendžen, gde će razgovarati sa partnerima sa kojima Srbija sarađuje na planu informacionih tehnologija.
“Na kraju našeg boravka u Kini posetićemo Hong Kong, što je možda i prva poseta tom gradu u našoj istoriji”, podvukao je ministar Dačić.
MUP/RTS
Si i Orban u Pekingu se založili za mir u Ukrajini, mađarski premijer otputovao u Vašington
Premijer Mađarske Viktor Orban stigao je u nenajavljenu posetu Pekingu, gde se sastao sa predsednikom Kine Si Đinpingom.
“Mađarska veoma ceni mirovnu inicijativu Kine u vezi sa sukobom u Ukrajini”, istakao je Orban u razgovoru sa kineskim predsednikom.
Orban je rekao da je za Mađarsku od velike važnosti što se Kina zalaže da u svetu bude mir, a ne rat, prenosi portal Indeks.hu.
Si Đinping istakao je u razgovoru da je trenutni fokus da se situacija u Ukrajini što je više moguće smiri i da međunarodna zajednica stvori uslove i podršku za nastavak direktnog dijaloga između Ukrajine i Rusije.
Pozvao je na hitan prekid vatre u Ukrajini i pronalaženje političkog rešenja koje bi služilo interesima obeju strana.
Orban je na društvenim mrežama napisao da je Kina ključna sila u stvaranju uslova za mir u ratu između Rusije i Ukrajine i da je zato došao u Peking da se sastane sa Si Đinpingom, samo dva meseca nakon Sijeve zvanične posete Budimpešti.
Istakao je da, osim od zaraćenih strana, od odluke tri svetske sile, SAD, Evropske unije i Kine, zavisi kada će se završiti rusko-ukrajinski rat i da je zato, posle sastanaka sa stranama u sukobu, došao u Peking.
Orban je po dolasku u Peking na Fejsbuku objavio fotografiju sa pekinškog aerodroma, uz objavu “Posle Kijeva i Moskve, stigli smo u Peking, treću stanicu mirovne misije”.
Poseta Orbana Pekingu nije bila najavljena, ali je po njegovom dolasku u Peking na sajtu Ministarstva spoljnih poslova Kine objavljeno da će Orban boraviti u Kini i da će sa Si Đinpingom razgovarati o pitanjima od zajedničkog interesa.
Po završetku susreta sa Sijem, mađarski premijer na društvenim mrežama, sa snimkom aviona koji poleće, objavio da odmah leti za Vašington.
Kako je saopštila njegova kancelarija, Orban će u Vašingtonu, između ostalog, učestvovati na samitu NATO-a.
Orban je 5. jula boravio u takođe nenajavljenoj poseti Moskvi, gde se sastao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i sa njim razgovarao, između ostalog, o situaciji oko Ukrajine, a prethodno je 2. jula posetio Kijev i razgovarao sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.
Zvaničnici EU su povodom Orbanove posete Moskvi saopštili da on nema mandat da prestavlja EU u razgovorima sa Rusijom.
Mađarska je 1. jula preuzela predsedavanje EU.
RTS