Vašington i Peking su se nakon maratonskih pregovora u Ženevi složili da do danas 14. maja, SAD privremeno na 90 dana smanj svoje carine na kinesku robu sa 145 na 30 odsto, dok će Kina smanjiti svoje dažbine na američki uvoz sa 125 na 10 odsto.
Ipak, i dalje postoji mogućnost da se carine ponovo povećaju nakon isteka 90-dnevne pauze dogovorene između dve zemlje.
Faza carinske bitke počela je 2.aprila u Trampovom „Danu oslobođenja“ kada je najavio visoke nameta protiv desetina nacija.
Pobednici:
Sekretar finansija Skot Besent
Sekretar Ministarstva finansija SAD pojavio se kao jedini najefikasniji zagovornik mekšeg, kratkoročnog carinskog pristupa – i njegov argument je pobedio.
Govoreći o dogovoru sa Kinom, Besent je rekao da su visoke carine postale „ekvivalent embarga, a nijedna strana to ne želi. Mi želimo trgovinu“.
Besent je prošlog meseca predvideo da će doći do deskalacije između SAD i Kine.
Postao je kontrapunkt trgovinskom savetniku i Trampu lojalnom Piteru Navaru, koji je energičan zagovornik visokih, dugoročnih carina koje imaju za cilj da izazovu ponovno oživljavanje američke proizvodnje.
Besent je pobedio u unutrašnjoj bici bez izgleda da se preispituje ili potkopava Trampa – što je važno za predsednika koji je uvek na oprezu zbog znakova nelojalnosti.
Berze
Tržišta su ušla u skoro slobodan pad nakon Trampove objave u „Danu oslobođenja“.
Ali berze se oporavljaju jednako brzo kao što je carinska pretnja popustila.
Sva tri glavna indeksa su se oporavila blizu ili više od nivoa na kojem su bili pre ‘predsednikove bombe’ 2. aprila.
Ideks S&P 500 sada je u pozitivnoj zoni za 2025. godinu, doduše neznatno – za 0,3 odsto. Industrijski indeks Dow Jones i tehnološki Nasdaq i dalje su ispod nivoa na kojem su bili početkom godine. Ipak, najniže tačke koje su zabeležili nakon Trampove početne najave polako blede iz vidokruga.
Nasdaq je u utorak zabeležio još jedan posebno snažan dan, porastavši za oko 1,6 odsto.
Velika Britanija
Trgovinski sporazum u stvarnosti, prilično ograničen sporazum koji pokriva uglavnom automobile, čelik i aluminijum, ipak je bio blagodat za Ujedinjeno Kraljevstvo.
Većina stručnjaka predviđa da su druge države – možda Japan ili Južna Koreja – mogle biti prve koje su zaključile sporazum sa Trampom od 2. aprila.
Britanija je stigla prva, a dogovor je navodno sklopljen nakon Trampovog poziva britanskom premijeru Kir Starmeru dok je ovaj gledao svoj voljeni fudbalski klub Arsenal na TV-u. Pakt naglašava ideju transatlantskog „posebnog odnosa“.
Dogovor je takođe bio domaći podsticaj za Starmera nakon što je njegova Laburistička partija loše prošla na lokalnim izborima samo nekoliko dana ranije.
Predsednik Federalnih rezervi Džerom Pauel
Pauel je izašao kao pobednik time što je uradio vrlo malo – tačnije, time što nije reagovao na Trampove energične zahteve za dodatnim smanjenjem kamatnih stopa.
U jednom trenutku, Tramp je čak nagovestio da bi mogao pokušati da otpusti Pauela, iako je nezavisnost Federalnih rezervi jasno definisana. Tržišta su naglo pala zbog te pretnje, pa je Tramp brzo odustao.
Pauelova smirenost po pitanju kamata izgleda da je opravdana novim ekonomskim podacima.
Indeks potrošačkih cena, ključna mera inflacije, porastao je za 0,2 odsto u aprilu – što je blaži rast nego što su mnogi ekonomisti očekivali.
Mešovito: Tramp
Tramp svakako profitira od trgovinskog zatišja sa Kinom i oporavka berze.
Nestabilnost na berzi i globalni potresi koje su izazvale Trampove početne mere dodatno su pojačali utisak nesigurnosti koji često prati njegovu administraciju.
Takođe, gotovo niko ne veruje da će se obećani preporod američke industrije zaista dogoditi.
Ipak, Trampovo povlačenje u ovom trenutku moglo bi da ograniči štetu po njega i njegovu partiju – a do izbora za Kongres 2026. godine ostalo je još skoro 18 meseci.
Kina
Trgovinski haos je, s jedne strane, Pekingu doneo glavobolje koje bi rado izbegao.
Kineska ekonomija, uprkos nedavnim naporima rukovodstva da je diversifikuje, i dalje je osetljiva na udarce u trgovini sa SAD.
Ali ova borba donela je i određeno olakšanje Pekingu.
Kina se suprotstavila Trampu i, na kraju, on je morao da traži mir.
Trampova oštra retorika nije se pretočila u akcije koje bi zaista zastrašile Kinu, a epizoda je istovremeno pokazala i ranjivosti SAD.
Kinezi su sigurno primetili, na primer, Trampovo ranije priznanje da je odluku da pauzira mnoge tarife najavljene 2. aprila prema drugim državama delom doneo zbog upozoravajućih signala sa tržišta obveznica.
Gubitnici:
Kanada
Severni sused SAD i dalje nema rešenje za niz carina koje se uvode preko granice.
To Kanadu čini posebno ranjivom jer su SAD njen daleko najvažniji trgovinski partner.
Tramp je uveo tarife na čelik, aluminijum i drvo, između ostalog, dok je Kanada odgovorila recipročno.
Ipak, Tramp je nenamerno oživeo političku sudbinu kanadske Liberalne partije. Građani su podržali vlast, koja je samo nekoliko meseci ranije znatno zaostajala za konzervativcima u anketama – delimično zahvaljujući percepciji da su liberali spremni da se suprotstave američkom predsedniku.
Međutim, Kanadu u narednim mesecima i dalje čekaju teška pitanja.
Piter Navaro
Trgovinski savetnik Bele kuće, Piter Navaro oduvek je važio za autsajdera među konvencionalnijim ekonomistima.
Ali oko 2. aprila, činilo se da je konačno došao njegov trenutak.
Situacija sada izgleda znatno drugačije, jer se Tramp udaljava od oštrijeg kursa koji Navaro zagovara – delimično zbog toga što su efekti na finansijska tržišta bili očigledno negativni.
Simptom/Danas